Montaža razdjelnika podnog grijanja

Razdjelnik čine dvije vodoravne cijevi, jedna iznad druge. U jednu ulazi topla voda iz izvora toplote (polazni vod), u drugu se vraća ohlađena voda iz poda (povratni vod). Na svaku od njih spaja se po jedan kraj jednog kruga.

• mjerači protoka pokazuju koliko vode teče kroz krug i njima se protok i podešava,
• ventili za termopogone omogućavaju da se kasnije priključe sobni termostati i da se svaka prostorija reguliše posebno,
• ventili za odzračivanje i pražnjenje služe za punjenje, ispiranje i izbacivanje zraka,
• kuglasti zaporni ventili odvajaju razdjelnik od ostatka grijanja kada nešto treba popraviti.

Zašto se ponekad dodaju i pumpa i miješajući ventil? Podno grijanje traži znatno hladniju vodu nego radijatori. Ako izvor toplote daje visoku temperaturu, naprimjer stariji kotao koji istovremeno grije i radijatore, ispred razdjelnika se ugrađuje miješajući sklop. Kod toplotne pumpe ili niskotemperaturnog kondenzacionog kotla on često nije potreban. O tome treba da odluči instalater grijanja prema projektu.

Prvo se bira razdjelnik s odgovarajućim brojem izlaza. Odlučuju broj krugova, njihova dužina i snaga izvora toplote. Pametno je ostaviti jedan slobodan izlaz viška ako razmišljate o još jednoj prostoriji u budućnosti.

1. Pripremiti ormarić za ugradnju u zid ili na zid, odnosno tehničku nišu.
2. Postaviti razdjelnik na konzole vodoravno i više od krugova u podu, da se lakše odzrači.
3. Spojiti polazni i povratni vod iz izvora toplote, zajedno sa zapornim ventilima i eventualnim miješajućim sklopom.
4. Spojiti pojedinačne krugove preko steznih spojnica namijenjenih toj vrsti cijevi.
5. Označiti svaki izlaz nazivom prostorije i dužinom kruga.
6. Puniti i ispirati krugove jedan po jedan, dok ne krene voda bez zraka.
7. Uraditi tlačnu probu i upisati je u zapisnik.
8. Podesiti protoke i pri prvom grijanju provjeriti temperature.

Gdje razdjelnik treba stajati? Idealno što bliže sredini grijane površine, da krugovi budu slične dužine i da dovodne cijevi ne prolaze kroz druge prostorije. Pri tome mora ostati pristupačan: ormarić ne bi smio završiti iza kuhinjskih elemenata ni iza ugradbenog plakara.

Tlačna proba i zalijevanje cijevi estrihom

Tlačna proba se uvijek radi prije zalijevanja estriha, dok se cijevi još vide. Ispitni pritisak i trajanje probe određuje proizvođač sistema, a postupak se oslanja na standard BAS EN 1264. Dok se estrih lije, cijevi ostaju pod pritiskom, da se eventualno oštećenje odmah primijeti. Estrih fiksira cijevi i osigurava da toplota ravnomjerno prelazi u pod. Prvo grijanje dolazi tek kada estrih sazrije, kod cementnog obično nakon nekoliko sedmica, kod anhidritnog ranije. Temperatura se zatim podiže postepeno, prema uputstvu proizvođača.

Nije dovoljno samo montirati razdjelnik. Voda uvijek traži najlakši put, pa bi kratki krug u kupatilu bez podešavanja „ukrao“ toplotu dugom krugu u dnevnoj sobi. Zato se radi hidrauličko balansiranje: instalater na mjeračima protoka svakom krugu podesi tačno onoliko vode koliko mu treba prema dužini i toplotnim gubicima prostorije. Vrijednosti bi trebale biti u projektu, a ako projekta nema, polazi se od proračuna ili tabela proizvođača.

Dobro izbalansiran sistem grije ravnomjerno, tiši je i pumpa ne radi bez potrebe punom snagom. Uz to je spreman za sobne termostate. Termopogoni na ventilima tada sami otvaraju i zatvaraju krugove prema temperaturi u prostoriji. Električno priključenje termopogona i upravljačke jedinice mora uraditi kvalifikovan električar.

Najjednostavnija je montaža u novogradnji, gdje su dovodne cijevi pripremljene, ormarić postavljen na pravoj visini, a krugovi još nisu zaliveni. Više posla donose:

• veliki broj krugova ili vrlo dugi krugovi,
• potreba za miješajućim sklopom s pumpom,
• zamjena starog razdjelnika kada se mjere ne poklapaju i treba prepravljati spojnice ili dovode,
• neoznačeni stari krugovi, kod kojih prvo treba otkriti koji kamo vodi,
• skučen prostor ili ormarić koji treba naknadno ukopati u zid,
• zaprljani stari krugovi koje treba temeljito isprati.

• razdjelnik je sakriven tako da mu se pri servisu ne može prići,
• krugovi nisu označeni i poslije nekoliko godina niko ne zna koji pripada kojoj prostoriji,
• svi mjerači protoka ostanu potpuno otvoreni, što znači da balansiranja nije ni bilo,
• krugovi se pune svi odjednom i u njima ostane zrak,
• estrih se lije bez tlačne probe ili bez pritiska u cijevima,
• podno grijanje je spojeno direktno na visoku temperaturu iz kotla, bez miješanja.

Prilično često se dešava da vlasnik traži kvar na kotlu, a zapravo je dovoljno pravilno podesiti protoke i odzračiti krugove.

Stari razdjelnici često nemaju mjerače protoka ni mogućnost priključenja termopogona. Renoviranje je zato dobra prilika za novi, naročito kada mijenjate izvor toplote ili raspored prostorija. Ako krugovi u podu ne propuštaju i nisu zaprljani, novi razdjelnik se obično može spojiti bez razbijanja poda.

Ako se pri tome mijenja i kotao, odspajanje i priključenje plinskog kotla smije raditi samo ovlašten serviser za plinske uređaje. Ako osjetite miris plina, napustite prostor i pozovite 112.

U stambenoj zgradi situacija je drugačija. Ako je stan priključen na centralno grijanje, svaki zahvat na sistemu unaprijed dogovorite s upraviteljem zgrade i etažnim vlasnicima. Spajanje podnog grijanja na zajednički razvod bez dogovora može poremetiti grijanje i komšijama.

• razdjelnik je čvrsto pričvršćen, vodoravan i lako pristupačan,
• svaki izlaz je čitko označen prostorijom,
• spojevi su suhi i nigdje ne kaplje,
• imate zapisnik o tlačnoj probi,
• mjerači protoka su podešeni prema projektu i vrijednosti su vam zapisane,
• krugovi su odzračeni i pri grijanju su svi topli,
• zaporni ventili se lako zatvaraju i otvaraju,
• za estrih imate zapisnik o postepenom početnom zagrijavanju,
• instalater vam je pokazao kako se odzračuje krug i zatvara razdjelnik.