Penetracija zidova i plafona

Zašto boja bez penetracije često izgleda fleckasto? Malter, masa za popravke i gips-karton ne upijaju vodu jednako. Boja se na jednom mjestu upije više, na drugom manje, pa nastanu razlike u nijansi i sjaju. Penetracija izjednači te razlike. Boja se tako suši ravnomjerno, a potrošite je i manje.

Drugi zadatak je učvršćivanje. Stari krečni malteri i zidovi sa kojih je sastrugana stara boja često se mrve i praše. Dubinska penetracija slijepi te sitne čestice. Novi sloj tako leži na čvrstoj podlozi i ne ljušti se.

Penetraciju se isplati nanijeti posebno:

• na novi malter, gips-karton, beton i gasbeton (siporeks),
• nakon struganja stare boje ili brušenja zida,
• na mjesta popravljena masom ili gipsom,
• prije gletovanja, tapetiranja, dekorativnog maltera i lijepljenja pločica,
• prije samonivelirajuće mase ili lijepljenja podne obloge.

Princip je isti. Razlikuju se podloga, ono što dolazi poslije i to koliko je rad udoban.

Zidovi i plafon se najčešće penetriraju prije krečenja. Plafon je zahtjevniji, jer radite iznad glave. Premaz kaplje, a teško je provjeriti da li je negdje ostalo nepremazano mjesto. Dobro pokrijte pod i namještaj, zaštitite oči i radite sa stabilnih merdevina ili niske skele. Na plafonima se uz to češće pojavljuju mrlje od prokišnjavanja ili curenja kod komšije sa sprata iznad. Obična penetracija ih ne prekrije.

Zidovi i pod se penetriraju prije pločica, samonivelirajuće mase ili lijepljene obloge kao što su vinil ili tepih. Na podu dobro usisajte prašinu i ne ostavljajte lokve. Premazujte tako da završite kod vrata i da ne morate gaziti po svježem premazu. Betonski ili anhidritni estrih mora biti dovoljno odležao i suh. Kod anhidrita proizvođači obično traže brušenje površine i posebnu vrstu penetracije, zato to provjerite u tehničkom listu.

Dubinska penetracija

Ovo je najčešća vrsta, obično akrilna disperzija. Pogodna je za malter, beton, gips-karton i gasbeton. Učvršćuje podlogu koja jako upija i praši se. Koristi se prije krečenja, gletovanja i tapetiranja.

Penetracija za gips-karton

Gips-karton je gladak, a karton upija drugačije od spojeva ispunjenih masom. Penetracija namijenjena gips-kartonu izjednači i karton i masu. Tako se spojevi ne vide kroz boju.

Kontaktni most

Na glatkim površinama koje ne upijaju obična penetracija ne pomaže, jer nema gdje da se upije. To su na primjer stare pločice, glazirane zidne pločice ili jako gladak beton. Tu se koristi kontaktni most, često sa sitnim pijeskom. Ljepilo ili masa se na njega bolje uhvate.

Izolacijska podloga za mrlje

Na mrlje od vode, nikotina, čađi ili masnoće nanosi se izolacijski premaz. On sprečava da mrlje prođu kroz novu boju. Obična penetracija ih ne prekrije.

Univerzalna penetracija

Ovo je kompromis za mješovite podloge. Neke su pogodne i za vanjske površine ili sadrže dodatke protiv buđi. Pazite: penetracija nije hidroizolacija. U tuš kabini i oko kade ispod pločica ide hidroizolacijski premaz. Dodatak protiv buđi ne rješava uzrok buđi ako je problem u vlazi ili toplotnom mostu.

Penetraciju možete uraditi i sami ako imate stabilne merdevine i strpljenja. Najvažnije su čista podloga i uputstva proizvođača.

1. Pokriti pod, namještaj, prozore, prekidače i utičnice, a ivice zalijepiti trakom.
2. Ukloniti boju koja otpada, malter koji se ljušti i masnoću, a popravke masom ostaviti da se potpuno osuše.
3. Očistiti površinu od prašine, a pod temeljno usisati.
4. Provjeriti da li je podloga suha i da li je temperatura u prostoriji u rasponu koji navodi proizvođač, obično iznad +5 °C.
5. Promiješati penetraciju i po potrebi je razrijediti vodom prema tehničkom listu.
6. Četkom premazati uglove, ćoškove, špalete i oko štokova.
7. Valjkom nanijeti ravnomjeran tanak sloj na površinu: na plafonu raditi od prozora prema unutrašnjosti prostorije, na podu od najudaljenijeg ugla prema vratima.
8. Ostaviti da se osuši, obično nekoliko sati zavisno od temperature i vlage, i prostoriju umjereno provjetravati bez promaje.
9. Na podlozi koja jako upija nanijeti drugi sloj i tek onda nastaviti sa daljim radom.
10. Alat odmah oprati vodom.

Najbrže ide velika ravna površina u praznoj prostoriji sa čvrstom i čistom podlogom. Posao traje duže u malim i razuđenim prostorima, kao što su kupatila, hodnici i niše, gdje ima puno uglova i špaleta. Duže traje i kod visokih plafona za koje treba skela, te u namještenoj prostoriji koju treba pokrivati. Vrijeme produžava i podloga koju prvo treba sastrugati, usisati ili popraviti. Isto važi za novi malter ili gasbeton koji jako upijaju i često traže dva sloja. Posebna sredstva, na primjer kontaktni most ili izolacijska podloga, znače još jedan korak više. U ponudi izvođača provjerite da li je penetracija uključena u krečenje ili je navedena kao posebna stavka.

• penetriranje vlažne ili prašnjave površine: premaz se ne upije, nego samo zalijepi prašinu na površini,
• predebeo sloj: penetracija napravi sjajan, klizav film na kojem se boja i ljepilo slabo drže, a premaz se nanosi, ne izlijeva,
• pogrešno razrjeđivanje: gusta penetracija se ne upije, a prerijetka ne učvrsti podlogu, zato se drži omjera koji navodi proizvođač,
• preskočen gips-karton ili popravljena mjesta: spojevi ispunjeni masom poslije se vide kroz boju,
• obična penetracija na podlogu koja ne upija: na pločice i glazuru ide kontaktni most,
• prerano ili prekasno nastavljanje: krečenje preko mokre penetracije smanjuje prianjanje, a isto tako i dugo čekanje, jer se u međuvremenu na površinu slegne prašina.

Završenu penetraciju jednostavno provjerite: pređite dlanom po zidu i kanite malo vode. Na dobro penetriranoj površini voda se kratko zadrži i ne upije se odmah.

• površina je blago mat, bez sjajnih fleka i curenja,
• kada pređete dlanom, ne praši se i ne mrvi,
• uglovi, ćoškovi, špalete i prostor oko štokova su premazani,
• popravljena mjesta i spojevi gips-kartona su penetrirani zajedno sa ostatkom površine,
• na podu nema lokvi ni ljepljivih mjesta,
• okolina je čista, zaštita uklonjena, a alat opran.