Elektroinstalacija u petosobnom stanu: montaža i završna montaža

Paušal znači da se posao računa za cijeli stan, a ne za svaku utičnicu posebno. Da bi to funkcionisalo, obje strane moraju znati šta je uključeno, a šta nije. Kod petosobnog stana to je važnije nego kod malog, jer razlike u broju tačaka mogu biti velike.

Grubi radovi (montaža)

• označavanje trasa i položaja kutija na zidovima prema dogovorenom planu,
• pravljenje kanala u zidovima (šlicanje) i bušenje otvora za kutije,
• ugradnja kutija za aparate, razvodnih kutija i po potrebi instalacionih kutija,
• polaganje energetskih kablova za strujne krugove rasvjete i utičnica, kuhinju, kupatila i zasebne potrošače,
• ugradnja i povezivanje novog stanskog razvodnog ormara,
• priključenje na dovod iz razvodnog ormara u zajedničkim prostorijama zgrade, ako je to dogovoreno,
• izjednačavanje potencijala u kupatilima prema potrebi.

Završna montaža

Završna montaža dolazi tek nakon maltera, gleta i krečenja. Električar postavlja utičnice, prekidače i dimere, spaja kleme za rasvjetna tijela, oprema razvodni ormar zaštitnim elementima i sve ispituje. Tada se vidi da li su grubi radovi urađeni precizno: kutija koja je ugrađena preduboko ili ukoso teško se ispravlja u ovoj fazi.

Šta paket obično ne uključuje

Uglavnom se posebno rješavaju zatvaranje kanala, montaža rasvjetnih tijela (naročito lustera i LED traka), slaba struja (internet, televizija, zvono, alarm), pametna kuća, zamjena usponskog voda u zgradi i povećanje glavnog osigurača kod distributera. Aparate, odnosno utičnice i prekidače, kupci često biraju sami, zato unaprijed razjasnite da li ih nabavlja električar ili vi. Mjerenja i ispitivanje instalacije radi ovlaštena osoba ili firma i to je nekada dio paketa, a nekada nije. Pitajte izričito.

U cjenovniku postoji isti posao i za jednosobni, dvosobni, trosobni i četverosobni stan, svaki na svojoj stranici. Princip je isti, ali s veličinom stana ne raste samo broj utičnica. Mijenja se i koncepcija cijele instalacije.

• Jednosobni i dvosobni stan: malo strujnih krugova, mali jednoredni ili dvoredni ormar, posao za jednog ili dva električara na nekoliko dana. Kuhinja i kupatilo su jedina zahtjevnija mjesta.
• Trosobni stan: tipičan stan u zgradi iz sedamdesetih ili osamdesetih. Strujnih krugova je više, ormar obično ima više redova, ali je koncepcija i dalje jednostavna.
• Četverosobni stan: često već dva kupatila ili zaseban WC s lavaboom, više uređaja i duže trase.
• Petosobni stan: najveći obim. Tipično dva kupatila, velika kuhinja s indukcijskom pločom, radna soba s mnogo utičnica, garderoba, ponekad klima uređaj u nekoliko soba. Strujnih krugova ima toliko da je ormar višeredni, a raspodjelu po FID sklopkama treba dobro promisliti.

Šta to u praksi znači kod petosobnog stana:

• Duži kablovi: od ormara do najudaljenije sobe trasa može biti dugačka. Kod jačih potrošača treba paziti na pad napona i izabrati odgovarajući presjek.
• Više FID sklopki: kad bi cijeli veliki stan bio na jednoj sklopki, jedan kvar bi isključio sve. Zato se strujni krugovi dijele na više sklopki ili se za važne krugove koriste kombinovane zaštitne sklopke s osiguračem (RCBO).
• Snaga priključka: veliki stan s indukcijom, rernom, dva bojlera i klimom može doći do granice glavnog osigurača. Ponekad treba trofazni priključak ili veća priključna snaga.
• Veća ekipa: na grubim radovima obično radi više ljudi istovremeno, inače bi posao sedmicama držao ostale zanate.
• Veći rizik greške u planu: u pet soba lako se zaboravi utičnica pored kreveta ili prekidač kod drugog ulaza u dnevni boravak. Dobar plan ovdje znači više nego u malom stanu.

Plan utičnica i rasvjete

Najveću vrijednost ima plan koji nastane prije nego što iko počne praviti kanale. Dovoljan je tlocrt stana s ucrtanim namještajem: gdje će biti krevet, radni sto, televizor, kuhinjski elementi, veš mašina, sušilica. Tek onda se crtaju utičnice i prekidači. Zašto? Zato što je utičnica iza ormara beskorisna, a prekidač iza otvorenih vrata niko neće napipati. Za kuhinju tražite od proizvođača elemenata crtež s položajem uređaja, inače se kutije često moraju premještati.

Dogovor s upraviteljem zgrade i etažnim vlasnicima

U stambenoj zgradi niste sami. Dovod u stan dolazi iz zajedničkih prostorija, brojilo pripada distributeru, a zidovi mogu biti nosivi. Prije početka radova obavijestite upravitelja zgrade i komšije, dogovorite isključenje dovoda i pristup ormaru na hodniku. Mnoge zgrade imaju svoja pravila o bučnim radovima i iznošenju šuta.

Distributer električne energije

Ako planirate veću snagu, naprimjer zbog indukcije, toplotne pumpe za grijanje vode ili punjača za električni automobil u garaži zgrade, zahtjev za promjenu glavnog osigurača ili priključne snage podnosi se elektrodistribuciji u vašem području. To traje neko vrijeme, zato ga rješavajte paralelno s planiranjem, a ne nakon završetka radova.

Stanje stana

Stan treba biti prazan, stare pločice i oštećeni malter na mjestima kanala uklonjeni, a pregradni zidovi koji se ruše ili zidaju već gotovi. Električar mora znati gdje će biti konačni zidovi, inače crta trase naslijepo. Osigurajte privremeno napajanje za alat, naprimjer gradilišni ormar ili dogovoreni privremeni strujni krug.

Redoslijed radova

1. Isključivanje i demontaža stare instalacije. Stari aluminijski kablovi u betonskim zgradama se često ostavljaju isključeni u zidu, ako bi ih izvlačenje oštetilo malter. Važno je da nigdje ne ostanu pod naponom.
2. Obilazak stana s vlasnikom i označavanje svih kutija i trasa na zidovima. Kod petosobnog stana to je obično posao za cijeli dan, koji se isplati.
3. Pravljenje kanala i bušenje otvora za kutije. Koristi se glodalica za zidove s usisivačem, koja znatno smanjuje prašinu. Trase idu vertikalno i horizontalno u dogovorenim zonama, nikad ukoso preko zida.
4. Ugradnja kutija u gips ili brzovezujući malter. Kutije moraju biti u ravni s budućom površinom zida, dakle uzimajući u obzir debljinu maltera ili pločica.
5. Provlačenje kablova. Svaki strujni krug se na kraju u ormaru označi, da kasnije bude jasno šta kuda vodi.
6. Ugradnja ormara i priključenje dovoda. Dovod s hodnika se priključuje tek po dogovoru s upraviteljem i dok je isključen.
7. Kontrolno mjerenje grubih radova i fotografisanje trasa prije zatvaranja. Fotografije zidova s kablovima kasnije su zlata vrijedne, kad budete bušili zid.
8. Zatvaranje kanala, malterisanje, gletovanje, krečenje i pločice. To rade drugi zanati.
9. Završna montaža: ugradnja aparata, opremanje ormara, spajanje klema za rasvjetu.
10. Završna mjerenja i ispitivanje instalacije od ovlaštene osobe i predaja izvještaja o ispitivanju.

Povezanost s drugim zanatima

Električar dolazi u stan dva puta, a između toga rade drugi. Grubi radovi slijede nakon rušenja i zidanja pregrada, ali prije maltera, gleta, estriha i pločica. Treba ih uskladiti s vodoinstalaterom: u kupatilu i kuhinji kablovi i cijevi ne smiju se mimoilaziti slučajno, nego po dogovoru. Kod podnog grijanja mora se znati gdje će biti termostat i senzor.

Keramičar treba znati gdje su kutije, da ih precizno izreže u pločicama, idealno u sredini pločice ili u fugi. Gipsar mora znati gdje će biti ugradna svjetla prije nego što zatvori spušteni plafon. Moler treba krečiti prije završne montaže, a ne poslije, inače će na okvirima biti fleka od boje.

Koliko traje

Grubi radovi u petosobnom stanu uz dobro uigranu ekipu obično traju od jedne do dvije sedmice, zavisno od materijala zidova i broja tačaka. Završna montaža je kraća, uglavnom nekoliko dana. Između toga prođe vrijeme za malter, sušenje i krečenje, što može biti i nekoliko sedmica. Gips ispod kutija brzo veže, ali malter u kanalima treba da se osuši prema uputstvu proizvođača prije nanošenja gleta.

Kablovi

U stanovima se uglavnom koriste bakarni kablovi, u Bosni i Hercegovini najčešće tipa PP-Y ili NYM. Krugovi rasvjete su obično presjeka 1,5 mm², krugovi utičnica 2,5 mm². Za ploču za kuhanje vodi se zaseban višežilni kabl, zavisno od toga da li je priključak jednofazni, dvofazni ili trofazni, i prema zahtjevima proizvođača ploče. Na dužim trasama do jačih potrošača u petosobnom stanu električar može izabrati veći presjek, da ograniči pad napona.

Razvodni ormar

Za veliki stan bira se višeredni ormar s rezervom prostora. Rezerva se isplati: ako kasnije dodate klimu ili punjač, ne morate mijenjati kutiju. Ugradni ormar izgleda urednije, ali traži dovoljno debeo zid. U zgradi od betonskih panela nije pametno sjeći veliki otvor u nosivom panelu, tada se bira nadžbukni ormar ili drugo mjesto.

Zaštita

• FID sklopka 30 mA: štiti ljude od strujnog udara pri dodiru. Danas je uobičajena na krugovima utičnica i u kupatilima.
• Kombinovana sklopka s osiguračem (RCBO): spaja obje funkcije za jedan krug. Pri kvaru se isključi samo taj krug, a ne pola stana. U pet soba to se cijeni, naprimjer za frižider ili računar.
• Prenaponska zaštita: štiti elektroniku od prenapona iz mreže. Da li je potrebna i koja, procjenjuje električar prema stanju instalacije u zgradi.

Kutije i aparati

U gipskarton zidove idu kutije za šuplje zidove, u zidane i betonske klasične. Dublje kutije olakšavaju spajanje, naročito ako je u njima više kablova ili dimer. Kod aparata je razlika između jeftinih i kvalitetnih uglavnom u čvrstoći klema i mehanici prekidača. U pet soba ih ima mnogo, pa se ušteda na svakom komadu kasnije često vidi kroz utičnice koje se klimaju.

Klasični prekidači ili pametna instalacija

Ako razmišljate o pametnom upravljanju rasvjetom i roletnama, odlučite se prije grubih radova. Neki sistemi traže nulti provodnik u svakoj kutiji prekidača, drugi zasebnu sabirnicu ili dublje kutije. Naknadno se to u gotovom stanu teško rješava.

Obim posla u petosobnom stanu ne zavisi samo od broja soba. U jednako velikom stanu posao može biti znatno jednostavniji ili zahtjevniji.

Posao olakšava:

• gotov i usaglašen plan koji se tokom radova ne mijenja,
• prazan stan i završeni pregradni zidovi,
• gipskarton obloge i spušteni plafoni u kojima se kablovi vode bez kanala,
• zidovi od cigle, u kojima se kanali prave lakše nego u betonu,
• pristupačan i prostran ormar na hodniku i susretljiv upravitelj zgrade.

Posao otežava:

• betonski paneli, gdje je pravljenje kanala sporo, a u nosivim zidovima ograničeno,
• plafoni bez spuštenog plafona, kada kablove do svjetla treba voditi ispod maltera ili u kanalima u plafonu,
• izmjene plana tokom radova, što znači nove kanale i premještanje kutija,
• mnogo posebnih tačaka: podno grijanje u dva kupatila, klima, električne roletne, izvlačne utičnice u kuhinji,
• spajanje dva stana u jedan, kada treba riješiti dva postojeća dovoda i eventualno ukidanje jednog brojila.

Kod nosivih panela vrijedi jedno važno pravilo: duboki horizontalni kanali mogu oslabiti nosivi zid. Ako niste sigurni koji su zidovi nosivi, provjerite to kod upravitelja u dokumentaciji zgrade ili sa statičarem.

• Premalo utičnica u radnoj sobi i pored kreveta: vidi se po produžnim kablovima po podu odmah nakon useljenja. U petosobnom stanu to se dešava naročito u sobama koje pri planiranju "još nemaju namjenu".
• Kutije preduboko ili izbočene: okviri ne naliježu, utičnice se klimaju.
• Sve na jednoj FID sklopki: pri kvaru jednog uređaja ostane bez struje cijeli stan, uključujući frižider.
• Neoznačeni krugovi u ormaru: pri kvaru niko ne zna šta da isključi.
• Kose trase kablova: kasnije ih pogodi bušilica pri kačenju police.
• Slab dovod za kuhinju: indukcija izbacuje ili se ne može spojiti prema uputstvu proizvođača.
• Zaboravljena slaba struja: mrežni kablovi do soba se nakon krečenja vode samo lajsnama.
• Nema fotografija trasa: pri sljedećim izmjenama trase se traže detektorom i uz rizik.

Napomena o sigurnosti: elektroinstalaciju u stanu smije raditi samo kvalifikovani električar, a prije puštanja u rad mora se izmjeriti i ispitati. Zato nijedan dio radova na kablovima, kutijama i ormaru nije za samostalno rješavanje. Ako tokom radova u stanu osjetite miris plina, ne dirajte prekidače, izađite iz stana i pozovite 112 ili vatrogasce na 123.

Same radove na instalaciji prepustite električaru. Ono što vi možete dobro uraditi jeste priprema, koja kod pet soba štedi mnogo vremena i nervoze. Ne dirajte ništa što je pod naponom i ne skidajte stare utičnice sami.

1. Izmjeriti sve prostorije i nacrtati tlocrt stana u razmjeri, s vratima i prozorima.
2. Ucrtati sav namještaj i uređaje, uključujući krevete, radne stolove, televizore, kuhinjske elemente i veš mašinu.
3. Za svaku sobu zapisati šta će se u njoj raditi, i za sobe koje još nemaju jasnu namjenu predvidjeti nekoliko rezervnih utičnica.
4. Označiti mjesta prekidača uz svaku stranu vrata kroz koja se ulazi, i tačke gdje je potrebno naizmjenično uključivanje.
5. Pribaviti od prodavca kuhinje crtež s položajem ploče, rerne, napa i sudo mašine.
6. Napraviti spisak jačih potrošača: bojleri, klime, podno grijanje, punjač, i predati ga električaru radi proračuna snage.
7. Isprazniti stan i zaštititi podove i stolariju koji ostaju.
8. Nakon grubih radova svaki zid s kablovima fotografisati prije zatvaranja kanala i fotografije sačuvati po sobama.

Za preuzimanje odvojite dovoljno vremena i prođite stan sobu po sobu. Upalite svako svjetlo, provjerite svaku utičnicu, naprimjer jednostavnim testerom za utičnice, i isprobajte FID sklopke tipkom TEST. Tražite da vam objasne razvodni ormar.

• izvještaj o mjerenjima i ispitivanju instalacije je predat i potpisan,
• u ormaru postoji opis svih strujnih krugova, čitljiv i u skladu sa stvarnim stanjem,
• svaka FID sklopka isključi nakon pritiska na tipku TEST,
• sve utičnice i prekidači su čvrsti, ravni i okviri naliježu na zid,
• svako svjetlo se pali s dogovorenih mjesta, kod naizmjeničnog spoja s oba,
• u kuhinji je dovod za ploču i rernu pripremljen prema zahtjevima proizvođača,
• u kupatilima je urađeno izjednačavanje potencijala i aparati odgovaraju zonama oko kade i tuša,
• nigdje nisu ostali neizolovani krajevi kablova ni otvorene kutije bez poklopca,
• imate fotografije trasa prije zatvaranja i ažuriran plan izvedenog stanja,
• dogovorene dodatne ili izostavljene tačke upisane su u zapisnik o primopredaji.