Elektroinstalacija u petosobnom stanu: montaža i završna montaža

Paušal znači da se posao računa za cijeli stan, a ne za svaku utičnicu posebno. Da bi to funkcionisalo, obje strane moraju znati šta je uključeno, a šta nije. Kod petosobnog stana je to važnije nego kod malog, jer razlike u broju tačaka umiju da budu velike.

Gruba instalacija (montaža)

• označavanje trasa i položaja kutija na zidovima prema dogovorenom planu,
• šlicovanje zidova i bušenje otvora za kutije,
• postavljanje kutija za uređaje, razvodnih kutija i po potrebi instalacionih kutija,
• polaganje energetskih kablova za strujne krugove rasvjete i utičnica, kuhinju, kupatila i posebne potrošače,
• postavljanje i povezivanje novog stanskog razvodnog ormara,
• priključenje na dovod iz razvodnog ormara u zajedničkim prostorijama zgrade, ako je to u dogovorenom obimu,
• izjednačavanje potencijala u kupatilima prema potrebi.

Završna montaža

Završna montaža dolazi tek poslije malterisanja, gletovanja i krečenja. Električar postavlja utičnice, prekidače i dimere, povezuje kleme za svjetiljke, oprema razvodni ormar zaštitnim elementima i sve ispituje. Tada se vidi da li je gruba instalacija urađena precizno. Kutija koja je ugrađena preduboko ili ukoso teško se ispravlja u ovoj fazi.

Šta paket obično ne obuhvata

Obično se posebno rješavaju zatvaranje šliceva, montaža svjetiljki (naročito lustera i LED traka) i slaba struja (internet, TV, zvono, alarm). Posebno idu i pametna kuća, zamjena usponskog voda u zgradi i povećanje priključne snage kod elektrodistribucije. Uređaje (utičnice, prekidače) kupac često bira sam, zato unaprijed razjasnite da li ih nabavlja električar ili vi. Ispitivanje instalacije i izvještaj o mjerenju ponekad su dio paketa, a ponekad nisu. Pitajte za to izričito.

U cjenovniku ćete naći isti posao i za jednosoban, dvosoban, trosoban i četvorosoban stan, svaki na posebnoj stranici. Princip je isti, ali se sa veličinom stana ne mijenja samo broj utičnica. Mijenja se i koncepcija cijele instalacije.

• Jednosoban i dvosoban stan: malo strujnih krugova, mali razvodni ormar u jednom ili dva reda i posao za jednog ili dva električara na nekoliko dana. Kuhinja i kupatilo su jedina zahtjevnija mjesta.
• Trosoban stan: tipičan stan u zgradi. Strujnih krugova ima više, ormar obično traži više redova, ali je koncepcija i dalje jednostavna.
• Četvorosoban stan: često već dva kupatila ili poseban toalet sa lavaboom, više potrošača i duže trase.
• Petosoban stan: najveći obim. Obično dva kupatila, velika kuhinja sa indukcionom pločom, radna soba sa mnogo utičnica i garderober. U Crnoj Gori se tome dodaje klima uređaj u skoro svakoj sobi, jer se mnogi stanovi zimi griju upravo klimom. Strujnih krugova ima toliko da je ormar višeredni, a raspodjelu na zaštitne strujne sklopke treba dobro promisliti.

Šta to znači u praksi kod petosobnog stana:

• Duži kablovi: trasa od ormara do najudaljenije sobe može biti duga. Kod jakih potrošača treba voditi računa o padu napona i birati odgovarajući presjek.
• Više zaštitnih strujnih sklopki: ako bi cijeli veliki stan visio na jednoj FID sklopki, pri jednom kvaru ispada sve. Krugovi se zato dijele na više sklopki, a za važne krugove koriste se kombinovane sklopke sa osiguračem (RCBO).
• Snaga priključka: veliki stan sa indukcijom, rernom, dva bojlera i pet klima uređaja lako dođe do granice glavnog osigurača. Ponekad treba razmisliti o trofaznom priključku ili većoj priključnoj snazi.
• Veća ekipa: na grubu instalaciju se obično šalje više ljudi odjednom, inače bi posao sedmicama držao ostale zanate.
• Veći rizik greške u planu: u pet soba se lako zaboravi utičnica pored kreveta ili prekidač kod drugog ulaza u dnevnu sobu. Dobar plan je ovdje važniji nego kod malog stana.

Plan utičnica i rasvjete

Najveću vrijednost ima plan koji nastane prije nego što iko počne šlicovati. Dovoljna je osnova stana sa ucrtanim namještajem: gdje će biti krevet, radni sto, televizor, kuhinjski elementi, veš mašina i mašina za sušenje. Tek tada se crtaju utičnice i prekidači. Zašto tim redom? Utičnica iza ormara je beskorisna, a prekidač iza otvorenih vrata niko ne napipa. Za kuhinju tražite od proizvođača elemenata crtež sa položajem uređaja, inače se kutije često moraju premještati. Za klime ucrtajte gdje će stajati unutrašnja jedinica, a gdje spoljna.

Dogovor sa upravnikom zgrade

U stambenoj zgradi niste sami. Dovod u stan ide iz zajedničkih prostorija, brojilo pripada elektrodistribuciji, a zidovi mogu biti noseći. Prije početka radova obavijestite upravnika zgrade i etažne vlasnike, dogovorite isključenje dovoda i pristup ormaru na hodniku. Mnoge zgrade imaju svoja pravila za bučne radove i iznošenje šuta, pa ih se pridržavajte.

Elektrodistribucija

Ako planirate veću snagu, na primjer zbog indukcije, toplotne pumpe za vodu ili više klima uređaja, zahtjev za promjenu priključne snage podnosite elektrodistribuciji (CEDIS). To traje neko vrijeme, zato ga pokrenite paralelno sa planiranjem, a ne tek kada je stan gotov.

Stanje stana

Stan treba da bude prazan, stare pločice i stari malter na mjestima šliceva uklonjeni, a pregradni zidovi koji se ruše ili zidaju već završeni. Električar mora znati gdje će biti konačni zidovi, inače crta trase naslijepo. Obezbijedite i privremeno napajanje za alat, na primjer gradilišni ormar ili dogovoreni privremeni krug.

1. Isključenje i demontaža stare instalacije. Stari aluminijumski kablovi se u betonskim zgradama često ostavljaju u zidu isključeni, ako bi izvlačenje oštetilo malter. Bitno je da nigdje ne ostanu pod naponom.
2. Obilazak stana sa naručiocem i označavanje svih kutija i trasa na zidovima. Kod petosobnog stana to bude cjelodnevni posao koji se isplati.
3. Šlicovanje i bušenje otvora za kutije. Koristi se glodalica za šliceve sa usisivačem, koja znatno smanjuje prašinu. Trase idu vertikalno i horizontalno u dogovorenim pojasevima, ne ukoso preko zida.
4. Ugradnja kutija u gips ili brzovezujući malter. Kutije moraju biti u ravni sa budućom površinom zida, uzimajući u obzir debljinu maltera ili pločica.
5. Provlačenje kablova. Svaki krug se na kraju u ormaru označi, da bi kasnije bilo jasno šta kuda vodi.
6. Postavljanje ormara i priključenje dovoda. Dovod sa hodnika se priključuje tek po dogovoru sa upravnikom i dok je isključen.
7. Kontrolno mjerenje grube instalacije i fotografisanje trasa prije zatvaranja. Fotografije zidova sa kablovima kasnije vrijede zlata, kada budete bušili zid.
8. Zatvaranje šliceva i malterisanje, glet, krečenje i pločice. To rade drugi zanati.
9. Završna montaža: postavljanje uređaja, opremanje ormara, povezivanje klema za svjetiljke.
10. Završno mjerenje i ispitivanje instalacije od strane ovlašćenog lica i predaja izvještaja o ispitivanju.

Kablovi

U stanovima se obično koriste bakarni kablovi tipa PP-Y (PP00-Y) ili NYM. Krugovi rasvjete su obično presjeka 1,5 mm², a utičnice 2,5 mm². Za ploču za kuvanje se vuče poseban višežilni kabl, zavisno od toga da li je priključak monofazni, dvofazni ili trofazni, i prema zahtjevima proizvođača ploče. Kod dužih trasa do jakih potrošača u petosobnom stanu električar može izabrati veći presjek, da ograniči pad napona. Klima uređaji obično dobijaju svoje krugove, naročito kada služe i za grijanje.

Razvodni ormar

Za veliki stan bira se višeredni ormar sa rezervom mjesta. Rezerva se isplati: ako kasnije dodate klimu ili punjač za auto, ne morate mijenjati kutiju. Ugradni ormar izgleda ljepše, ali traži dovoljno debeo zid. U nosivi betonski zid nije pametno sjeći veliki otvor, pa se tada bira nadgradni ormar ili drugo mjesto.

Zaštita

• Zaštitna strujna sklopka 30 mA (FID): štiti ljude od strujnog udara pri dodiru. Danas je uobičajena na krugovima utičnica i u kupatilima.
• Kombinovana sklopka sa osiguračem (RCBO): spaja obje funkcije za jedan krug. Pri kvaru ispada samo taj krug, ne pola stana. U pet soba se to cijeni, na primjer na krugu frižidera ili računara.
• Prenaponska zaštita: štiti elektroniku od prenapona iz mreže, što je na primorju i u brdima gdje ima grmljavine česta tema. Da li je potrebna i koji tip, procijeniće električar prema onome što je ugrađeno u zgradi.

Kutije i uređaji

U gips-karton se ugrađuju kutije za šuplje zidove, a u zidane i betonske zidove klasične. Dublje kutije olakšavaju povezivanje, naročito ako u njima ima više kablova ili dimer. Kod uređaja je razlika između jeftinih i kvalitetnih uglavnom u čvrstini klema i mehanici prekidača. U pet soba ih ima mnogo, pa se ušteda na svakom komadu kasnije često vidi kroz olabavljene utičnice.

Klasični prekidači ili pametna instalacija

Ako razmišljate o pametnom upravljanju rasvjetom i roletnama, odlučite se prije grube instalacije. Neki sistemi traže nulti provodnik u svakoj kutiji prekidača, drugi poseban kabl za magistralu ili dublje kutije. Naknadno se to u gotovom stanu teško rješava.

Obim posla u petosobnom stanu ne zavisi samo od broja soba. Na stanu iste veličine posao može biti znatno jednostavniji ili zahtjevniji.

Posao olakšavaju:

• gotov i dogovoren plan koji se tokom radova ne mijenja,
• prazan stan i završeni pregradni zidovi,
• predzidovi i spušteni plafoni od gips-kartona, kroz koje se kablovi vode bez šlicovanja,
• pregrade od opeke ili bloka, koje se lakše šlicuju od betona,
• pristupačan i prostran ormar na hodniku i susretljiv upravnik zgrade.

Posao otežavaju:

• betonski zidovi, gdje je šlicovanje sporo i u nosećim zidovima ograničeno,
• plafoni bez spuštenog plafona, kada kablove do svjetiljki treba voditi u šlicevima u plafonu,
• izmjene plana tokom radova, koje znače nove šliceve i premještanje kutija,
• mnogo posebnih tačaka: podno grijanje u dva kupatila, klima u svakoj sobi, električne roletne, utičnice na izvlačenje u kuhinji,
• spajanje dva stana u jedan, kada treba riješiti dva postojeća dovoda i eventualno ukidanje jednog brojila.

Kod nosećih zidova važi jedna bitna stvar: duboki horizontalni šlicevi mogu oslabiti noseći zid. Ako niste sigurni koji su zidovi noseći, provjerite to kod upravnika u dokumentaciji zgrade, a po potrebi i sa statičarem.

Električar dolazi u stan dva puta, a između toga rade drugi. Gruba instalacija ide poslije rušenja i zidanja pregrada, a prije malterisanja, gleta, estriha i pločica. Mora se uskladiti sa vodoinstalaterom: u kupatilu i kuhinji kablovi i cijevi treba da se mimoilaze po dogovoru, a ne slučajno. Kod podnog grijanja treba znati gdje će biti termostat i senzor. Kod klima uređaja dogovorite ko vodi bakarne cijevi i odvod kondenza, da ne završe u istom šlicu sa kablom.

Keramičar treba da zna gdje su kutije, da bi ih precizno izrezao u pločici, idealno u sredini pločice ili u fugi. Gipsar treba da zna gdje će biti ugradne svjetiljke prije nego što zatvori plafon. Moler treba da kreči prije završne montaže, ne poslije, inače će na okvirima ostati mrlje od boje.

Gruba instalacija u petosobnom stanu sa uigranom ekipom traje obično od jedne do dvije sedmice, zavisno od materijala zidova i broja tačaka. Završna montaža je kraća, uglavnom nekoliko dana. Između toga ide vrijeme za malter, sušenje i krečenje, što može biti i nekoliko sedmica. Gips ispod kutija brzo veže, ali malter u šlicevima mora da se osuši prema uputstvu proizvođača prije nego što se nanese glet.

• Premalo utičnica u radnoj sobi i pored kreveta: vidi se kroz produžne kablove po podu odmah po useljenju. U petosobnom stanu se to dešava naročito u sobama koje pri planiranju „još nemaju namjenu“.
• Kutije preduboko ili izbačene: okviri ne naliježu, utičnice se klimaju.
• Sve na jednoj sklopki: pri kvaru jednog uređaja ispada cijeli stan, zajedno sa frižiderom.
• Neoznačeni krugovi u ormaru: kod kvara niko ne zna šta da isključi.
• Kose trase kablova: kasnije ih pogodi bušilica pri kačenju police.
• Slab dovod za kuhinju: indukcija ispada ili se ne može povezati prema uputstvu proizvođača.
• Zaboravljena slaba struja: internet kablovi do soba se poslije krečenja vuku samo u kanalicama.
• Nema fotografija: pri sljedećim izmjenama trase se traže detektorom, uz rizik.

Napomena o bezbjednosti: elektroinstalaciju u stanu smije izvoditi samo električar sa odgovarajućom stručnom osposobljenošću, a prije puštanja u rad mora je ispitati ovlašćeno lice. Zato nijedan dio ovog posla na kablovima nije za samostalan rad. Ako tokom radova u stanu osjetite miris gasa, ne dirajte prekidače, napustite stan i pozovite 112.

Kablove, kutije i ormar ostavite električaru. Ipak, dosta toga što ubrzava posao i smanjuje greške možete uraditi sami, bez ikakvog dodira sa instalacijom:

1. Nacrtati osnovu stana i ucrtati sav namještaj, uređaje i klima jedinice.
2. Za svaku sobu zapisati šta će se u njoj koristiti: računar, televizor, punjači, grijalica.
3. Pribaviti crtež kuhinje sa tačnim položajem ploče, rerne, frižidera i mašine za sudove.
4. Isprazniti stan i zaštititi prozore, vrata i podove koji ostaju folijom.
5. Obavijestiti upravnika zgrade i komšije o terminu bučnih radova.
6. Prije zatvaranja šliceva fotografisati svaki zid sa metrom u kadru.
7. Sačuvati fotografije i plan na dva mjesta, na primjer u telefonu i na računaru.

Za preuzimanje odvojite dovoljno vremena i prođite stan sobu po sobu. Upalite svako svjetlo, provjerite svaku utičnicu, na primjer jeftinim testerom za utičnice, i testirajte zaštitne sklopke tasterom TEST. Tražite da vam objasne ormar.

• izvještaj o ispitivanju instalacije je predat i potpisan,
• u ormaru postoji opis svih krugova, čitljiv i u skladu sa stvarnim stanjem,
• svaka zaštitna sklopka isključuje kada se pritisne taster TEST,
• sve utičnice i prekidači su čvrsti i ravni, a okviri naliježu na zid,
• svako svjetlo se pali sa dogovorenih mjesta, kod naizmjeničnog spoja sa oba,
• u kuhinji je priključak za ploču i rernu pripremljen prema zahtjevima proizvođača,
• priključci za klima uređaje postoje na dogovorenim mjestima,
• u kupatilima je urađeno izjednačavanje potencijala, a uređaji odgovaraju zonama oko kade i tuša,
• nigdje nema neizolovanih krajeva kablova ni otvorenih kutija bez poklopca,
• imate fotografije trasa prije zatvaranja i ažuriran plan izvedenog stanja,
• dogovorene dodatne ili izostavljene tačke su upisane u zapisnik o primopredaji.