Toplinska fasada kuće 2026: o čemu ovisi cijena, kako odabrati sustav i najčešće pogreške

Ukratko

Cijena toplinske fasade sastoji se od izolacijskih ploča, ljepila, pričvrsnica, armaturnog sloja s mrežicom, završne žbuke, rada i skele. Za konačni rezultat, međutim, više od materijala odlučuje poštuje li izvođač tehničke upute proizvođača sustava: dovoljno lijepljenje ploča, pričvršćivanje tek nakon što se ljepilo stvrdne, ojačani kutovi prozora i žbukanje u dopuštenom rasponu temperatura. Većina reklamacija nastaje upravo na tim detaljima. Aktualne cijene po m², izračunate iz cjenika koji se stalno ažurira, pronaći ćete na stranici Demit fasada.

Od čega se sastoji cijena toplinske fasade?

Toplinska izolacija pročelja danas se gotovo uvijek izvodi kao kontaktni sustav ETICS, kod nas poznat i kao demit fasada: izolacijske ploče lijepe se i pričvršćuju na zid, prekrivaju se ljepilom u koje se utiskuje staklena mrežica, a na kraju se nanose predpremaz i tankoslojna završna žbuka. Proizvođač isporučuje sustav kao cjelinu, zato bi ljepilo, mrežica, armaturni sloj i žbuka trebali biti od istog proizvođača, primjerice Baumit, Weber ili Sto, a njegove tehničke upute trebale bi biti dio ugovora.

Velik dio cijene čini rad, koji je obično otprilike trećina konačnog iznosa. Udio materijala raste s debljinom izolacije i vrstom žbuke: silikonska i silikatna žbuka skuplje su od akrilne, ali bolje podnose prljavštinu i vlagu. Pri usporedbi ponuda uvijek provjerite opisuju li isti sastav sustava, a ne samo konačni iznos.

Okvirno, prema cjeniku NUMIQ, cijena rada na kompletnom sustavu s EPS-om, odnosno lijepljenje i pričvršćivanje ploča, armaturni sloj s mrežicom i tankoslojna žbuka, kreće se od 55 do 70 € po m² ovisno o regiji, uključujući pomoćni materijal, ali bez izolacije, ljepila, mrežice, žbuke i skele. Kod kamene vune rad je nešto skuplji, a cijene pojedinih koraka pronaći ćete na stranici Demit fasada.

Što još utječe na cijenu

• Površina i razvedenost pročelja: mnogo prozora, uglova, erkera i balkona znači više rezanja, špaleta i detalja.
• Visina kuće: kod kuće na kat ili više katova raste opseg skele i vrijeme montaže.
• Stanje podloge: žbuku koja otpada, vlažne zidove ili veće neravnine treba riješiti prije lijepljenja izolacije. Ako podloga nije dovoljno ravna, sustav se osim lijepljenja mora i pričvrstiti tiplama.
• Vrsta i debljina izolacije: bijeli EPS, grafitni EPS ili kamena vuna, više u nastavku.
• Detalji: izolacija špaleta i nadvoja, izolacija sokla XPS-om, nove vanjske klupčice, početni profili i rješenje balkona.
• Regija i termin: u Zagrebu, na obali i u glavnoj sezoni rad je obično skuplji.

Kako se te stavke odražavaju na cijenu po m², pokazuje stranica Demit fasada.

Zašto skela može znatno povećati cijenu?

Najčešći skriveni trošak je najam skele. Obračunava se prema površini pročelja i trajanju najma, pa se svaki tjedan kašnjenja vidi u proračunu. Prije potpisivanja ugovora uvijek provjerite je li skela uključena u ponudu ili se naplaćuje zasebno te tko plaća produženje najma kada se radovi odgode zbog vremena. Ako skela zauzima nogostup ili cestu, obično je potrebno odobrenje grada ili općine za korištenje javne površine. Upravo to je čest izvor nesporazuma između investitora i izvođača.

Okvirnu cijenu za svoju kuću, uključujući rad, materijal i skelu, možete izračunati u online kalkulatoru toplinske fasade NUMIQ, koji radi s aktualnim cijenama.

Stiropor ili kamena vuna: koji materijal odgovara vašoj kući?

Izbor izolacijskog materijala ne utječe samo na cijenu, nego i na svojstva kuće u sljedećim desetljećima. Uspoređuju se prije svega toplinska provodljivost (koeficijent λ, što je niži, to bolje izolira), požarna otpornost, paropropusnost i zvučna izolacija.

Kada je EPS dobar izbor

Bijeli fasadni ekspandirani polistiren, u svakodnevnom govoru stiropor, daleko je najčešći materijal na obiteljskim kućama. Razlozi su praktični: znatno je jeftiniji od kamene vune, lagan je i lako se obrađuje. Za uobičajenu obiteljsku kuću dovoljan je ako ima odgovarajuću debljinu. Usporedbu cijena sustava s EPS-om i s kamenom vunom pronaći ćete na stranici Demit fasada.

EPS je prikladan za tipične obiteljske kuće do tri etaže, za suhe zidove i svugdje gdje je proračun presudan. Ako kuća ima problema s vlagom, najprije uklonite uzrok, primjerice propusne cijevi treba sanirati stručnim vodoinstalaterskim radovima, inače će vlaga ostati zarobljena ispod izolacije.

Kada se isplati uložiti u kamenu vunu

Kamena vuna je skuplja, ali ima tri prednosti koje vrijedi razmotriti. Negoriva je, pa je propisi o zaštiti od požara na višim i višestambenim zgradama često zahtijevaju. Konkretne zahtjeve za vašu zgradu određuje projektant. Ima dobra zvučnoizolacijska svojstva, koja ćete cijeniti uz prometnu cestu. I ima visoku paropropusnost, pa vlaga iz zidova lakše izlazi van, što je prednost kod starijih kuća od pune opeke ili kamena. Tehnološki je zahtjevnija: ploče od kamene vune bez tvorničke obrade površine prije nanošenja ljepila treba na poleđini premazati tankim slojem ljepila, a lamele se lijepe po cijeloj površini.

Zaštita od požara kod EPS-a

Polistiren je zapaljiv materijal. U sustavu toplinske fasade, međutim, prekriva ga ljepilo s mrežicom i žbuka, pa se na obiteljskim kućama redovito koristi. Na višim zgradama propisi o zaštiti od požara zahtijevaju da se požar ne može širiti po pročelju s kata na kat. U praksi se to rješava protupožarnim pojasevima od negorive kamene vune, koji se ugrađuju u fasadu od EPS-a vodoravno u razini stropova ili iznad prozora te oko otvora. Pojas sprječava da plamen iz prozora kroz izolaciju dođe do viših katova. Gdje će pojasevi biti, koliko će biti široki i od koje su visine zgrade obvezni, određuje projektant. Kod stambenih zgrada, gradnje tik uz susjednu kuću ili uz evakuacijske putove dajte rješenje projektirati unaprijed, jer je naknadna prilagodba gotove fasade skupa.

Isplati li se doplatiti za grafitni EPS?

Sivi ili grafitni EPS sadrži dodatak grafita zbog kojeg pri istoj debljini bolje izolira od bijelog EPS-a. Koristan je pri obnovama gdje ne želite fasadu previše odmaknuti od prozorskih okvira i klupčica. Ima ipak jednu slabost: na izravnom suncu ploče se zagrijavaju i mogu se deformirati, što je na jakom primorskom suncu posebno važno. Proizvođači zato kod grafitnog EPS-a zahtijevaju zaštitnu mrežu na skeli još prije lijepljenja ploča.

Koju debljinu izolacije odabrati?

Debljina izolacije ima veći utjecaj na rezultat od marke sustava. U kontinentalnoj Hrvatskoj za obiteljske kuće danas se najčešće bira 12 do 15 cm bijelog EPS-a, a u primorju, gdje su zime blaže, obično 8 do 10 cm. Kod grafitnog EPS-a obično je dovoljno nešto manje za usporediv učinak. Tanji sloj donosi tek malu uštedu, jer rad, skela i žbuka koštaju jednako, a kuća gubi više topline tijekom cijelog vijeka trajanja fasade. Dobra toplinska fasada na obali poboljšava i ljetnu udobnost.

Kod novogradnje i prijave na poticaje polazite od projekta ili energetskog certifikata, koji određuje potrebnu debljinu za vašu kuću. Pri obnovi razmislite i o tome stane li deblja izolacija uz prozore, ispod strehe, uz susjednu kuću te ostaje li dovoljno mjesta na špaletama. Kod starijih prozora ugrađenih u ravnini vanjskog lica zida često ne ostane mjesta ni za tanak pojas izolacije, i tada je trenutak da razmislite o zamjeni prozora prije izrade fasade.

Po čemu se fasada razlikuje ovisno o vrsti kuće?

Opseg radova, a time i cijena, ovisi ponajprije o tome koliko pročelja treba izolirati. Površina pročelja nije jednaka korisnoj površini kuće: kod kuće s katom pročelja je obično više nego tlocrtne površine jedne etaže, ali se odbijaju prozori i vrata. Aktualnu cijenu po m² za pojedine sustave pronaći ćete na stranici Demit fasada, a površinu pročelja izračunajte iz nacrta ili je dajte izmjeriti.

Prizemnica ima manju površinu pročelja i dovoljna joj je niska skela, pa je izolacija tehnički najjednostavnija. Više pažnje zahtijevaju sokl, spoj s krovom i balkonska vrata.

Obiteljska kuća s katom najčešći je tip. Skela je nužna po cijelom obodu, a o kvaliteti odlučuju detalji oko prozora, balkona i strehe. Kod kuća u nizu ili dvojnih kuća spoj sa susjednom kućom traži jasno rješenje.

Kuća s dva kata ili kuća na kosom terenu ima veliku površinu pročelja i dulji najam skele. Kod takve kuće češće se razmatra deblja izolacija i treba provjeriti zahtjeve zaštite od požara.

Kako teku radovi korak po korak?

1. Pregled i priprema dokumentacije. Izmjera pročelja, procjena stanja zidova te kod većih projekata ili prijave na poticaje i energetski certifikat te projekt obnove. Toplinska izolacija pročelja postojeće kuće u pravilu ne traži građevinsku dozvolu, ali pravila ovise o vrsti zahvata, a u zaštićenim cjelinama mogu postojati ograničenja boje i izgleda. Prije početka radova to provjerite u nadležnom upravnom odjelu za graditeljstvo vašeg grada ili županije.

2. Provjera i priprema podloge. Zid mora biti čist, nosiv i bez masnoće. Proizvođači preporučuju praktičnu probu: zalijepiti komad izolacije veličine otprilike 10 × 10 cm i nakon stvrdnjavanja ljepila ga otrgnuti. Ako pukne izolacija, a ne spoj s podlogom, podloga je u redu. Žbuku koja se odvaja treba otući i popraviti, a skidaju se klupčice, rasvjeta, oluci i satelitske antene.

3. Početni profil i sokl. Na donji rub pročelja postavlja se početni profil, a zona sokla izolira se ekstrudiranim polistirenom XPS, koji bolje podnosi vlagu i prskanje vode.

4. Lijepljenje ploča. Kod EPS-a ljepilo se nanosi po obodu ploče u traci širokoj otprilike 5 do 8 cm i u nekoliko točaka u sredini, tako da bude zalijepljeno najmanje 40 % površine ploče. Na ravnoj podlozi može se lijepiti i po cijeloj površini nazubljenom gladilicom. Ploče se slažu na preklop, a u kutovima prozora ne smije se sastati spoj: ploče se ondje izrezuju u obliku slova L. Spojevi između ploča do nekoliko milimetara popunjavaju se poliuretanskom pjenom po cijeloj debljini ploče, širi spojevi ne bi se smjeli pojaviti, a ako se pojave, umeće se traka izolacije.

5. Pričvršćivanje i brušenje. Pričvrsnice se ugrađuju tek nakon stvrdnjavanja ljepila, kod cementnih ljepila obično nakon jednog do tri dana, i samo na mjestima gdje je ploča zalijepljena. Broj i raspored određuje plan pričvršćivanja sustava, koji ovisi o izloženosti vjetru i visini zgrade. Na obali, gdje puše bura, to je posebno važno. Zatim se neravnine ploča izbruse kako bi površina bila ravna.

6. Armaturni sloj. Najprije se uglovi ojačaju kutnim profilima, a u kutove prozora i vrata dijagonalno se lijepe trake mrežice, obično veličine otprilike 30 × 20 cm. Zatim se na cijelu površinu nanosi ljepilo, u njega se utiskuje mrežica s preklopima i prekriva se sljedećim slojem, tako da mrežica leži bliže vanjskoj površini sloja i ne vidi se.

7. Predpremaz i završna žbuka. Nakon sušenja armaturnog sloja, obično nakon nekoliko dana, slijede predpremaz i žbuka, a zatim montaža klupčica, rasvjete i oluka. Svi mokri postupci moraju se odvijati na temperaturama koje propisuje proizvođač, obično od +5 °C do otprilike +25 °C za zrak i podlogu, a neke žbuke zahtijevaju višu minimalnu temperaturu. Žbukanje se ne izvodi na izravnom jakom suncu, po kiši ni pri jakom vjetru.

Tamne boje fasade: na što pripaziti

Tamna fasada izgleda moderno, ali na izoliranoj kući nosi tehnički rizik. Tamna površina upija više sunčevog zračenja, a ispod tanke žbuke nalazi se izolacija, pa toplina ne može otići u zid. Površina se zato ljeti zagrijava mnogo više nego kod svijetle nijanse, osobito na jakom suncu Dalmacije. Žbuka i armaturni sloj danju se šire, a navečer skupljaju, što dovodi do pukotina, a polistiren na visokim temperaturama omekšava i može se deformirati.

Proizvođači zato ograničavaju nijanse prema koeficijentu refleksije svjetlosti, koji ćete u tonskoj karti pronaći pod oznakom HBW ili LRV. Baumit, Sto i Caparol za izolirane fasade bez ograničenja navode nijanse s vrijednošću najmanje 20. Tamnije nijanse dopuštaju samo u posebnim žbukama i bojama s reflektirajućim pigmentima, koji odbijaju i infracrveni dio zračenja. Ako želite tamnu fasadu, odaberite je kao dio sustava i zatražite od proizvođača potvrdu da je prikladna za toplinsku fasadu.

Zašto toplinska fasada pozeleni i kako to spriječiti

Zelene ili tamne mrlje na izoliranoj fasadi su alge i plijesni. Nije riječ o grešci izolacije, nego o fizici: dobro izoliran zid propušta malo topline iznutra, pa se njegova površina noću ohladi, često ispod temperature zraka. Na hladnoj žbuci kondenzira se rosa, a vlaga se zadržava do prijepodneva. Najugroženiji su sjeverni zidovi, pročelja uz drveće, živice i vodu te kuće bez krovnih istaka, a problem je češći u vlažnijim krajevima kontinentalne i gorske Hrvatske.

Rizik smanjuju silikonske ili silikatne žbuke s dodatkom biocida, dovoljne krovne strehe, ispravne klupčice s okapnicom i udaljenost zelenila od fasade. Kiša biocide postupno ispire, pa zaštita nije trajna. Ako se alge već pojave, fasada se čisti vodom pod niskim tlakom uz sredstvo protiv algi, a zatim se zaštiti premazom. Oštar mlaz visokotlačnog perača oštećuje žbuku.

Što se događa u praksi: najčešće pogreške

Toplinska fasada radi se jednom u mnogo godina, a njezina kvaliteta utječe na udobnost stanovanja sljedećih desetljeća. Stručni članci o oštećenjima sustava ETICS opisuju uvijek iste pogreške. Većina se nakon žbukanja ne vidi, zato je važno rad kontrolirati usput.

Ljepilo samo u točkama. Ako nedostaje obodna traka ljepila, iza ploča može strujati zrak, ploče se savijaju, a na fasadi se s vremenom pojave njihovi obrisi. Suprotna pogreška je ljepilo istisnuto u spojeve ploča, koje tada stvara toplinske mostove.

Pričvršćivanje u svježe ljepilo ili loše ugrađene tiple. Pričvrsnica ugrađena prije stvrdnjavanja ljepila odvaja ploču od ljepila. Preduboko utisnute tiple, kojima se rupa popuni ljepilom, kasnije se na fasadi vide kao svijetle ili tamne točke, jer se hlade drukčije od okoline. Ako izvođač ugradi manje pričvrsnica nego što određuje plan, izolacija se pri jakom vjetru može odvojiti.

Pukotine u kutovima prozora. Tipična slika je kosa pukotina od kuta prozora. Nastaje kada se u kutu otvora sastane spoj ploča ili kada nedostaje dijagonalna traka mrežice. Popravak znači izrezivanje i novo ojačanje, a gotovo se uvijek vidi u boji.

EPS predugo na suncu. Nezaštićeni polistiren na suncu degradira. Proizvođači zahtijevaju da se cijela površina izbrusi ako od lijepljenja ploča do nanošenja armaturnog sloja prođe više od otprilike dva tjedna. Ako se to preskoči, armaturni sloj slabije prianja.

Pretanak armaturni sloj. Ljepilo naneseno pretanko ili mrežica položena izravno na polistiren ne ispunjavaju svoju funkciju, pa je fasada sklonija pukotinama i oštećenjima od tuče. Debljinu je moguće provjeriti na uzorku izrezanom primjerice na mjestu otvora za rasvjetu.

Neriješena vlaga. Vlaga zarobljena ispod izolacije postupno dovodi do plijesni i oštećenja žbuke. Prije izrade fasade zato uvijek riješite njezin izvor, bilo da dolazi iz tla, s oštećenog krova ili kroz nebrtvljene prozore. Kod opsežnijih obnova kombinirajte fasadu s pregledom elektroinstalacija i bojanjem i ličenjem, jer više struka odjednom štedi skelu i koordinaciju.

Neizolirane špalete i nadvoji. Toplinski mostovi uz prozore i balkone ostaju slaba točka i nakon izrade fasade. Stručne smjernice za špalete obično traže barem nekoliko centimetara izolacije, što kod starih prozora često nije moguće. Rješenje je zamjena prozora prije izrade fasade ili tanja izolacija boljih svojstava.

Oko čega se investitori i izvođači najčešće spore

• Što je uključeno u cijenu. Skela, špalete, klupčice, sokl, demontaža i ponovna montaža oluka ili rasvjete. Ako to nije navedeno u ponudi, izvođač to kasnije može naplatiti kao naknadne radove.
• Ravnost i izgled. Valovita fasada pri bočnom svjetlu ili ploče koje se ocrtavaju. Pomaže ako ugovor upućuje na tehničke upute proizvođača i predviđa provjeru ravnosti letvom prije žbukanja.
• Vrijeme i rokovi. Tko snosi produženje najma skele i kako se postupa ako kiša ošteti žbuku ubrzo nakon nanošenja.
• Pukotine nakon prve zime. Izvođač ih obično pripisuje pomicanju kuće, investitor lošem radu. Fotodokumentacija kutova prozora i pričvršćivanja prije armiranja najbolji je dokaz u takvom sporu.

Može li se za toplinsku fasadu dobiti poticaj?

Za energetsku obnovu obiteljskih kuća u Hrvatskoj su posljednjih godina bili dostupni programi sufinanciranja koje provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) putem javnih poziva, u pravilu za poboljšanje toplinske zaštite vanjske ovojnice, zamjenu prozora i sustave grijanja. Visina sufinanciranja, uvjeti i rokovi poziva mijenjaju se, a neki gradovi i općine imaju i vlastite programe. Zato aktualne pozive i njihove uvjete uvijek provjerite na službenim stranicama Fonda ili kod svog grada prije nego što počnete planirati.

Kod poticaja obično vrijede slična načela: potpora se često veže uz postizanje određene uštede energije ili energetskog razreda, isplativije je kombinirati više mjera odjednom (fasada, prozori, izvor topline), a prijava se u pravilu podnosi prije početka radova. Dio prijave obično su energetski certifikat ili projekt obnove i ponuda izvođača, zato se isplati pripremiti dokumentaciju unaprijed.

Kontrolni popis prije potpisivanja ugovora

• Navodi li ponuda konkretan sustav (proizvođač, vrsta izolacije, debljina, vrsta žbuke) i jesu li tehničke upute proizvođača dio ugovora?
• Jesu li u cijeni skela, sokl od XPS-a, špalete, klupčice, demontaža i ponovna montaža elemenata na pročelju te odvoz otpada?
• Ima li izvođač plan pričvršćivanja i tko odlučuje je li podloga dovoljno čvrsta i ravna?
• Jesu li dogovoreni terminski plan, postupak pri nepovoljnom vremenu i jamstvo za radove?
• Znate li tko će i kako riješiti vlagu, odvojenu žbuku i druge nedostatke podloge?
• Jeste li u nadležnom uredu provjerili treba li za radove kakav akt ili prijava te, kod poticaja, uvjete aktualnog poziva?
• Jeste li ponudu usporedili s aktualnim cijenama na stranici Demit fasada?

Što provjeriti tijekom radova i pri preuzimanju

• Prije armiranja: obodna traka ljepila na pločama (vidi se pri rezanju ploča), ploče na preklop, bez spojeva u kutovima prozora, spojevi popunjeni pjenom, tiple u ravnini s površinom.
• Kutovi otvora: dijagonalne trake mrežice u svakom kutu prozora i vrata te kutni profili na uglovima. Fotografirajte ih.
• Ravnost: prislonite letvu od dva metra na nekoliko mjesta i pogledajte fasadu pri bočnom svjetlu ujutro ili navečer.
• Žbuka: ujednačena struktura i boja, bez vidljivih nastavaka između pojedinih polja i bez ocrtanih ploča ili tipli.
• Detalji: klupčice s prepustom i padom od prozora, završeci uz krov i sokl, brtvljenje spoja s prozorskim okvirima.
• Dokumenti: otpremnice materijala, jamstveni list i fotodokumentacija pojedinih faza.

Isplati li se toplinska fasada?

Kod starije neizolirane kuće toplinska fasada obično je jedna od mjera s najvećim utjecajem na potrošnju topline. Uz kvalitetnu izvedbu smanjit ćete račune za grijanje, a na obali i za hlađenje, poboljšati toplinsku udobnost u prostoru i povećati vrijednost kuće. Koliko se brzo ulaganje vraća, ovisi o stanju kuće, cijeni energije i eventualnom poticaju, a pouzdano to određuje energetski pregled.

Ključ uspjeha je pravilno odabrati debljinu izolacije, izabrati materijal prema vrsti kuće, a ne prema najnižoj cijeni, i prije svega angažirati iskusnog izvođača s referencama na sličnim projektima. Kod složenijih obnova razmislite i o koordinaciji s drugim strukama, zamjeni prozora, gipskartonskim radovima u interijeru ili modernizaciji instalacija.

FAQ - Najčešća pitanja

Koliko košta toplinska fasada obiteljske kuće?

Ovisi o površini pročelja, vrsti i debljini izolacije, žbuci, skeli i stanju podloge. Aktualne cijene po m², izračunate iz cjenika koji se stalno ažurira, pronaći ćete na stranici Demit fasada.

Koju debljinu stiropora odabrati?

U kontinentalnoj Hrvatskoj obično se bira 12 do 15 cm bijelog EPS-a, u primorju 8 do 10 cm. Kod grafitnog EPS-a obično je dovoljno nešto manje za usporediv učinak. Točnu debljinu određuje projekt ili energetski certifikat.

Stiropor ili kamena vuna: što je bolje?

Za uobičajenu obiteljsku kuću EPS je povoljniji i cijenom i praktično. Kamenu vunu razmotrite kod starijih kuća s vlažnijim zidovima, u bučnom okruženju i ondje gdje je zahtijevaju propisi o zaštiti od požara, obično kod viših i višestambenih zgrada.

Koji su poticaji dostupni za fasadu?

Glavni izvor sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća posljednjih godina bili su javni pozivi FZOEU-a. Uvjeti i iznosi se mijenjaju, zato aktualne pozive provjerite na službenim stranicama Fonda. Prijava se u pravilu podnosi prije početka radova.

Koliko traje izrada toplinske fasade?

Uobičajena obiteljska kuća izolira se u cijelosti za 3 do 5 tjedana, uključujući montažu skele i završne radove. Tehnološke pauze za stvrdnjavanje ljepila i sušenje armaturnog sloja ne mogu se skratiti, a rok može produljiti i vrijeme.

U koje je doba godine najbolje raditi fasadu?

Najprikladnije razdoblje je od kasnog proljeća do rane jeseni, kada su temperature stabilne, a na obali ranije u proljeće i kasnije u jesen, izvan najjače ljetne vrućine. Proizvođači za mokre postupke obično navode raspon od +5 °C do otprilike +25 °C za zrak i podlogu, točne vrijednosti nalaze se u tehničkom listu. Na mrazu se ne radi.

Isplati li se izolirati stariju kuću?

Kod starijih neizoliranih kuća toplinska fasada obično donosi najveću korist, jer izvorni vanjski zidovi gube mnogo topline. Prije radova važno je riješiti vlagu i provjeriti nosivost postojeće žbuke.

Kolika je isplativost toplinske fasade?

Isplativost ovisi o početnom stanju kuće, cijeni energije, načinu grijanja i eventualnom poticaju. Pouzdanu procjenu uštede daje energetski pregled, a cijenu izvedbe usporedite s cjenikom na stranici Demit fasada.

Može li toplinska fasada biti tamna?

Može, ali samo u nijansama i materijalima koje proizvođač sustava dopušta za toplinsku fasadu. Bez ograničenja su obično nijanse s koeficijentom refleksije svjetlosti od najmanje 20, tamnije samo u posebnim žbukama s reflektirajućim pigmentima.

Kako spriječiti da fasada pozeleni?

Pomažu silikonske ili silikatne žbuke s dodatkom biocida, dovoljne krovne strehe, ispravne klupčice i udaljenost drveća i grmlja od fasade. Ako se alge pojave, fasada se pažljivo očisti i obradi sredstvom protiv algi.

Izračunajte cijenu toplinske fasade za svoju kuću

Cijena toplinske fasade ovisi o mnogim čimbenicima: visini zgrade, površini i razvedenosti pročelja, vrsti izolacije, žbuci, regiji i stanju podloge. Aktualne cijene po m² pronaći ćete na stranici Demit fasada.

Za okvirni izračun za svoju kuću upotrijebite online kalkulator toplinske fasade NUMIQ. Nakon unosa vrste izolacije, debljine, površine pročelja i vrste žbuke dobit ćete okvirnu cijenu s radom, materijalom i skelom. Bez registracije i besplatno.

Pokreni kalkulator fasade