Bušenje otvora u AB panelu do promjera 10 cm

Promjer do 10 cm pokriva veliki dio uobičajenih prodora u stanu. Tipične situacije su:

• klima uređaj: snop bakarnih cijevi za rashladno sredstvo, crijevo za kondenzat i kabl između unutrašnje i vanjske jedinice po pravilu stanu u otvor promjera oko 6 do 8 cm,
• manji odvodi: odvod lavaboa, sudopera ili veš mašine manjih dimenzija, kada kuhinju ili kupatilo pomjerate za jedan zid dalje,
• vodovod i grijanje: cijevi u izolaciji ili zaštitnoj cijevi koje kroz zid prelaze u drugu prostoriju,
• struja i slaba struja: zaštitna cijev za kablove, antenu ili mrežne instalacije između prostorija (samo povezivanje radi kvalifikovani električar),
• manje provjetravanje: ventilator ili dovod zraka s tanjom cijevi.

Zašto bušiti, a ne štemati? Armirani beton se pri štemanju lomi neravnomjerno. Komadi se odvaljuju s obje strane, a otvor je skoro uvijek veći nego što treba. Dijamantska kruna izreže tačan valjak. Zgrada pritom ne trpi udarce koje bi u panelnoj zgradi čuli susjedi nekoliko spratova iznad i ispod, a beton oko otvora ostaje neoštećen. To je važno i zbog izgleda i zbog nosivosti panela.

U cjenovniku postoji i posebna stavka Bušenje otvora u AB panelu do 15 cm, sa svojom stranicom i svojom cijenom. Odlučuje vanjska mjera onoga što prolazi kroz otvor, a ne nazivna dimenzija cijevi. Otvor treba po pravilu biti nekoliko milimetara do centimetar ili dva veći. Tako u njega stane cijev zajedno s izolacijom, zaštitnom cijevi ili manžetnom, a ostane i prostor za zaptivanje.

• do 10 cm je dovoljno za klima uređaj, manje odvode, cijevi vodovoda i grijanja te kablove. Kruna je lakša i brže se okreće, manje opterećuje stalak i motor i izreže manje betona. Manja je i vjerovatnoća da pogodi šipku armature, iako se to nikad ne može potpuno isključiti,
• do 15 cm treba za deblju kanalizaciju, napu, veću ventilacionu cijev ili lokalnu rekuperaciju. Kada sama cijev ima promjer oko 10 cm, otvor za nju gotovo uvijek prelazi granicu manje varijante,
• zahvat u konstrukciju je kod većeg promjera izraženiji. Kod 15 cm se lakše presiječe više šipki armature, pa statičar takav otvor u nosivom panelu gleda strože. Kod 10 cm je procjena obično jednostavnija, ali nikad nije sama po sebi jasna,
• vrijeme i oprema: veća kruna buši sporije, traži jači motor i čvršće sidrenje i pravi više mulja koji treba usisati.

U praksi se često desi da kupac naruči manji otvor, a tek pri montaži vidi da cijev u izolaciji ne prolazi. Bušiti drugi put na istom mjestu većom krunom moguće je, ali to je dodatni posao, a rubovi više nisu tako čisti. Zato tačan promjer unaprijed potvrdite s vodoinstalaterom ili s monterom klima uređaja, po mogućnosti na osnovu konkretnog uređaja i cijevi koje će se ugraditi.

Statičar i izbor mjesta za otvor

Nosivi zidovi, međuspratne ploče i vanjski zidovi u panelnoj zgradi nose cijelu kuću, iako se nalaze u vašem stanu. Kod otvora u nosivom panelu i u stropu isplati se pitati statičara gdje otvor smije biti. On će reći da li je predviđeno mjesto dobro, da li ga treba pomjeriti i šta raditi ako kruna naiđe na armaturu. Ako zgrada ima upravitelja, kod njega često postoje stari crteži ili podaci o sistemu gradnje, a oni statičaru olakšavaju procjenu.

Provjera instalacija u zidu

Kroz panele prolaze električni kablovi, ponekad i vodovod, grijanje ili plin. Prije bušenja mjesto treba provjeriti detektorom instalacija i skenerom armature, i to s obje strane zida. Pogledajte i gdje će kruna izaći. U susjednoj sobi tu može biti utičnica, kuhinjski element ili prekidač. Kod stropne ploče saznajte šta se nalazi ispod nje kod susjeda.

U blizini plinske cijevi ne buši se bez dogovora s ovlaštenim plinskim instalaterom. Ako ikad osjetite miris plina, ništa ne uključujte ni ne isključujte, izađite iz stana i nazovite 112 ili dežurnu službu vašeg distributera plina.

Prostor i zaštita stana

• osloboditi oko mjesta bušenja barem metar do dva prostora za stalak i radnika,
• odmaknuti ili pokriti namještaj i pod s obje strane zida,
• obezbijediti utičnicu sa zaštitnom strujnom sklopkom, ili računati s tim da majstor ima prenosnu, jer se radi s vodom,
• kod vanjskog zida riješiti pristup s vanjske strane, ako treba pridržati dasku ili uhvatiti izvađeno jezgro,
• obavijestiti susjede o terminu i poštovati vrijeme za radove prema kućnom redu.

Kod otvora do 10 cm postupak je uvijek sličan. Razlikuje se uglavnom po tome da li se buši u zid ili u strop i da li otvor vodi prema vani kroz fasadnu izolaciju.

1. Označiti sredinu otvora prema dogovoru s vodoinstalaterom i još jednom provjeriti položaj izlaza na drugoj strani.
2. Skenirati mjesto zbog instalacija ili guste armature i po potrebi pomjeriti otvor za nekoliko centimetara.
3. Usidriti stalak bušilice. U beton se po pravilu izbuši manja rupa za ankera, a na glatkoj površini može se koristiti vakuumska ploča.
4. Podesiti okomitost ili nagib. Za kondenzat klima uređaja otvor ima blag pad prema vani, obično nekoliko stepeni.
5. Priključiti dovod vode na krunu i pripremiti usisivač za vodu ili prsten za hvatanje mulja.
6. Započeti polako i s malim pritiskom, dok kruna ne napravi trag i ne prestane da "luta".
7. Bušiti ujednačeno, s ravnomjernim pritiskom. Pri udaru u armaturu mijenjaju se zvuk i brzina, i tada se postupa prema dogovoru sa statičarem.
8. Neposredno prije proboja smanjiti pritisak, da se beton na izlazu ne odlomi. Po potrebi dovršiti bušenje s druge strane.
9. Izvaditi jezgro. Betonski valjak ponekad ostane zaglavljen u kruni pa se izbija laganim udarcima.
10. Skinuti stalak, zatvoriti rupu od ankera, usisati mulj i obrisati okolinu.

Samo bušenje kroz običan panel kod ovog promjera traje obično od nekoliko minuta do nekoliko desetina minuta. Zavisi od debljine i od toga koliko željeza kruna sretne. Priprema, sidrenje i čišćenje često traju duže od samog bušenja. Zato je kod više otvora u istom stanu posao povoljnije raspoređen, iako se svaki komad obračunava posebno.

Bušenje u strop

Kod stropne ploče buši se iznad glave, a voda se cijedi niz krunu. Koristi se prsten za hvatanje vode s usisavanjem, a pod ostaje pokriven. Jednako je važno šta se dešava ispod: i jezgro i voda padaju kod susjeda. Bez dogovora sa susjedom i bez zaštite njegove prostorije u strop se ne buši. Neke međuspratne ploče imaju šupljine ili drugačije raspoređenu armaturu. Da li se u njih smije bušiti i gdje, procjenjuje statičar.

Vanjski panel i fasadna izolacija

Vanjski paneli su često slojeviti: vanjski betonski sloj, izolacija i unutrašnji nosivi sloj. Na mnogim zgradama naknadno je postavljena i fasadna izolacija. Kruna mora biti dovoljno duga da prođe cijelu debljinu u jednom potezu. Izolacija u sredini se pri bušenju trga, pa se otvor na kraju očisti, a prodor dobro zaptije. U suprotnom u njega ulazi voda i nastaje toplotni most, hladno mjesto na kojem se zimi skuplja vlaga.

U armirani beton gotovo uvijek se buši mokro. Voda hladi dijamantske segmente, odnosi samljeveni beton i veže prašinu. Suho bušenje u beton stvara sitnu prašinu s kvarcom koja šteti plućima. Kruna se pritom pregrijava i brže troši. Suho bušenje koristi se samo izuzetno, kada voda ne smije doći u dodir s okolinom, i tada uz snažno usisavanje i zaštitnu masku.

Mali promjeri do 10 cm u mekšem materijalu mogu se bušiti i iz ruke. U armiranobetonskom panelu iskusan majstor ipak po pravilu koristi stalak. Pri udaru u armaturu ručna bušilica može naglo zapeti i istrgnuti se iz ruku. Otvor tada nije ravan, a kruna se lakše ošteti. Stalak drži smjer i nagib, a pritisak je ravnomjeran. Kod otvora za kondenzat to je posebno važno, jer i mali odmak od planiranog pada kasnije znači vodu koja stoji u otvoru.

I kod istog promjera jedan otvor može biti rutina, a drugi složen zadatak. Ono što obično pomaže:

• slobodan pristup zidu i dovoljno mjesta za stalak,
• uobičajena debljina unutrašnjeg panela, koja zavisno od sistema gradnje iznosi otprilike 14 do 15 cm,
• tačno označeno mjesto i unaprijed dogovoren položaj sa svim izvođačima,
• utičnica i voda u blizini,
• više otvora u jednom terminu.

Ono što posao otežava:

• debeo vanjski panel s fasadnom izolacijom, za koji treba duža kruna,
• gusta armatura, koja usporava bušenje i troši krunu,
• otvor tik uz strop, u uglu ili uz dovratnik, gdje se stalak teško sidri,
• bušenje u strop iznad glave uz zaštitu stana ispod,
• kos otvor ili tačno zadan nagib,
• namješten stan, u kojem treba štititi namještaj, podove i pločice,
• rad na visini ili sa skele, na primjer kod vanjske jedinice klima uređaja.

Pazite na mjesta gdje se paneli spajaju. Spoj između panela nije dobro mjesto za otvor, jer se tu nalaze zaliveni beton, spojna armatura i često zaptivka fasade. Otvor se po pravilu postavlja u površinu panela, na primjerenoj udaljenosti od rubova.

Majstor za bušenje pravi samo otvor. Šta će kroz njega proći i kako će se zatvoriti, rješava sljedeći zanat. Zato je dobro da sve bude dogovoreno unaprijed.

• prije bušenja: vodoinstalater ili monter klima uređaja određuje položaj, promjer i nagib, električar potvrđuje kuda idu kablovi, a statičar procjenjuje mjesto u nosivom panelu,
• odmah nakon bušenja: vodoinstalater ugrađuje cijev, zaštitnu cijev ili prolaznu manžetnu i prostor oko nje popunjava prema namjeni, na primjer kitom, manžetnom ili malterom,
• kod vanjskog zida: vanjska strana se zaptije protiv prodora vode, a fasada oko prodora popravi tako da voda otiče dalje od otvora,
• na kraju: moler ili keramičar sređuje okolinu. Pošto je bušeni otvor čist, popravka je obično mala.

Kod prostora odvojenih zbog požara, na primjer pri prolazu u instalacioni šaht ili na hodnik, prodor ponekad treba zaptiti protivpožarnim materijalom. Kod upravitelja zgrade provjerite kakvo je zaptivanje u takvim mjestima predviđeno, još prije početka radova.

• premali promjer: cijev u izolaciji ne prolazi, a izolacija se pri ugradnji strgne. Kasnije se na cijevi skuplja kondenzat ili se u otvoru pojavi buđ,
• neprovjeren izlaz: kruna izađe u kuhinjski element, u utičnicu ili susjedu kroz pločice. Popravke su tada skuplje od cijelog otvora,
• kondenzat bez pada: voda iz klima uređaja stoji u otvoru, curi niz zid prema unutra i na unutrašnjoj strani nastaju mrlje,
• odlomljen izlaz: bez smanjenja pritiska na drugoj strani se odlomi komad betona i otvor treba popravljati,
• presječena armatura bez dogovora: odmah se ne vidi, ali u nosivom panelu to je zahvat u konstrukciju za koji odgovara vlasnik,
• nezaptiven prodor u vanjskom zidu: za kiše voda ulazi u izolaciju panela, a zimi nastaju hladno mjesto i vlaga,
• voda kroz strop: pri bušenju u strop bez hvatanja mulja voda procuri kod susjeda i zaprlja mu strop.

Gotov otvor možete pregledati odmah, ništa ne treba da se suši. Dovoljni su metar i libela. Izmjerite promjer i uporedite ga s dogovorenim. Pređite na drugu stranu i pogledajte izlaz. Otvor treba biti na pravom mjestu, s očuvanim rubovima i bez većih odlomljenih komada. Kod otvora za kondenzat stavite libelu na dno ili pustite malo vode i pratite da li otiče prema vani.

Pitajte majstora da li je kruna naišla na armaturu i koliko je šipki presjekla. Ta informacija spada u dokumentaciju radova u stanu i može zatrebati statičaru ili budućem kupcu stana. Ako je armatura zaobiđena pomjeranjem otvora, provjerite da li novi položaj i dalje odgovara vodoinstalateru ili monteru.

• promjer otvora odgovara dogovorenoj veličini i u njega stane cijev s izolacijom,
• položaj i izlaz na drugoj strani odgovaraju planu,
• otvor je okomit ili ima dogovoreni nagib, kod kondenzata prema vani,
• rubovi s obje strane su cijeli, bez većih odlomljenih dijelova,
• u otvoru nisu ostali ostaci jezgra ni izolacije,
• rupa od ankera stalka je zatvorena,
• mulj je usisan, pod i namještaj su bez oštećenja,
• kod susjeda, ako se bušilo u strop ili kroz zajednički zid, nema tragova vode ni oštećenja,
• majstor je rekao da li je i koliko armature presjekao,
• kod vanjskog zida je dogovoreno ko i kada zaptiva prodor.