Rezanje metalnih štokova u armiranobetonskom zidu do 10 cm

U zgradama građenim od betonskih panela ili s livenim betonskim zidovima čelični štokovi su se postavljali u oplatu ili u pripremljen otvor, a zatim zalivali betonom. Štok zato nije samo pričvršćen vijcima, nego je doslovno srastao sa zidom. Njegov šuplji profil je obično ispunjen betonom ili malterom, a ankeri ulaze duboko u zid. Kada se takav štok izbija na silu, puca beton na špaleti, odvaljuju se uglovi, a u gorem slučaju otpadne i malter ili keramika pored vrata.

Rezanje rješava taj problem. Rez se vodi uz štok, obično tik uz njegovu vanjsku ivicu ili kroz sam čelični profil, tako da se prekine veza s betonom. Štok se zatim podijeli na nekoliko komada i izvadi. Rezultat je otvor s ravnim ivicama, koji traži samo manje čišćenje i poravnavanje.

Kada vam ovaj posao treba:

• kada sobna vrata mijenjate vratima s obložnim štokom,
• kada renovirate kupatilo ili WC i mijenja se pregradni zid oko njih,
• kada je stari štok iskrivljen, zahrđao ili nema odgovarajuću mjeru za nova vrata,
• kao prvi korak prije proširenja ili povišenja otvora, što je zaseban posao i traži procjenu statičara.

Jedinica u cjenovniku je komad, dakle jedan štok. Računajte s tim da se misli na uobičajen jednokrilni štok. Dvokrilni, klizni ili netipični štokovi se po pravilu procjenjuju posebno.

U cjenovniku postoje dvije stavke: rezanje metalnih štokova u armiranom betonu do 10 cm i do 15 cm. Presudna je debljina armiranobetonskog zida u kojem štok stoji, a time i dubina do koje treba rezati. Na prvi pogled je to sitnica, ali u praksi mijenja alat, postupak i vrijeme.

• Tipičan zid: do 10 cm su uglavnom nenosivi armiranobetonski pregradni zidovi, na primjer između soba, prema hodniku ili oko kupatila. Debljinu do 15 cm obično imaju nosivi unutrašnji zidovi zgrade.
• Alat: kod zida do 10 cm često se može raditi velikom ugaonom brusilicom (flexom) s dijamantskom pločom od približno 230 mm, koja reže dubinu od otprilike 6 do 7 cm. Zato se reže s obje strane, a rezovi se susreću u sredini zida. Kod 15 cm takav postupak više nije dovoljan, pa se koristi ručna pila za beton s većom pločom ili druga tehnika.
• Rizik za konstrukciju: pregradni zid do 10 cm je obično nenosiv, pa je samo rezanje štoka manji zahvat. Kod debljeg nosivog zida oprez je još važniji. Ipak, ni za tanak zid ne treba pretpostaviti da je nenosiv dok to neko ne provjeri.
• Vibracije i stabilnost: tanak zid se pri grubom radu lakše zatrese i može napuknuti i dalje od otvora. Zato se ovdje još više isplati rezati mirno i štok ne čupati silom.
• Vrijeme i zahtjevnost: manja dubina znači kraće rezanje, manje mulja ili prašine i manje trošenje ploče. Posao po jednom štoku je kod tankog zida obično brži.

Ako niste sigurni koja vas varijanta zanima, izmjerite zid direktno u otvoru, dakle debljinu betona bez maltera i keramike. Ako izađe oko 10 cm i dubina štoka odgovara pregradnom zidu, spadate ovdje. Ako je debljina između 10 i 15 cm ili se radi o nosivom zidu, naručite drugu varijantu.

Samo rezanje štoka ne mijenja oblik otvora, ali je to i dalje zahvat u armiranobetonsku konstrukciju stambene zgrade. Ako planirate otvor proširiti ili pomjeriti, ili niste sigurni da li je zid nosiv, neka ga pogleda statičar. Kad se presiječe armatura oko otvora, to je pitanje statike, a ne majstorska odluka.

Zgrada i susjedi

Mnoge zgrade imaju svoj kućni red koji određuje kada se smiju izvoditi bučni radovi i gdje se odlaže građevinski otpad. Raspitajte se kod upravitelja zgrade i na vrijeme recite susjedima kada će se raditi. Rezanje betona je glasno, a vibracije se kroz betonske zidove prenose i na susjedne stanove.

Šta mora biti završeno u stanu

• vrata skinuta, kvake, brava i prag uklonjeni, ako nije drugačije dogovoreno,
• prostorije s obje strane otvora ispražnjene barem nekoliko metara oko vrata,
• pod pokriven čvrstom zaštitom, kod mokrog rezanja nepromočivom folijom i pločama,
• struja u krugu prekidača i utičnica pored vrata isključena i osigurana od ponovnog uključivanja,
• provjereno gdje prolaze kablovi, eventualno cijevi za vodu i grijanje u blizini štoka,
• osiguran pristup utičnici za alat i mjesto za odlaganje otpada.

Pored vrata u ovakvim stanovima gotovo uvijek prolazi kabl prema prekidaču, često u kanalu ili cijevi tik uz štok. Ako kabl treba pomjeriti ili odspojiti, to je posao za električara s odgovarajućom stručnom osposobljenošću, a ne za ekipu koja reže beton.

Pregled i označavanje reza

Radnik prvo izmjeri debljinu zida, provjeri da štok nije obložen keramikom ili nekim drugim slojem i detektorom potraži instalacije. Na zidu s obje strane označi linije reza. Rez se vodi tako da se ne odsiječe više betona nego što treba. Ako u otvor ide novi štok tačne mjere, vodi se računa i o budućoj svijetloj širini i visini.

Mokro ili suho rezanje

Pri rezanju betona nastaje sitna kvarcna prašina koja je opasna po zdravlje. Kod mokrog rezanja ploča se hladi vodom, prašina se veže u mulj, a ploča se manje troši. Nedostatak su voda i mulj, koje treba hvatati i stalno usisavati. U stanu u kojem se živi i gdje je parket zato se često bira suho rezanje s usisavanjem industrijskim usisivačem odgovarajuće klase, a radnici nose masku najmanje FFP3. Koju metodu će ekipa koristiti dogovorite unaprijed, jer se prema tome priprema i zaštita poda.

Rezanje s obje strane

Kod zida do 10 cm obično se prvo reže s jedne strane do dubine koju ploča dozvoljava, a zatim s druge strane po istoj liniji. Rezovi treba da se sretnu u sredini. Radnik reže polako, u nekoliko prolaza, da se ploča ne pregrije i da se zid bez potrebe ne trese. Na uglovima štoka rez se ne vodi dalje nego što treba, kako se ne bi oslabio beton iznad nadvoja.

Presijecanje profila i vađenje štoka

Čelični profil se obično presiječe na nekoliko mjesta, najčešće u gornjem dijelu stranica i u nadvoju. Štok se tako podijeli na manje dijelove koji se vade postepeno i kontrolisano. Ostaci ankera koji vire iz betona odsijeku se u ravni sa zidom. Ako je šupljina štoka bila ispunjena betonom, dio ispune ispadne zajedno s profilom, a ostatak se pažljivo očisti.

Čišćenje i spremanje

Na kraju se špaleta očisti od ostataka maltera, oštre ivice se izbruse, a otpad se razvrsta. Metal se odvaja od betonskog šuta jer se drugačije zbrinjava. Mulj ili prašina se usisaju i prostor se predaje u stanju u kojem može nastupiti sljedeći majstor.

Koliko to traje

Kod uobičajenog jednokrilnog štoka u pregradnom zidu do 10 cm i dobro pripremljenog prostora samo rezanje i vađenje obično traje nekoliko sati. Vrijeme produžavaju keramika, zaobilaženje instalacija, mokro rezanje s više čišćenja ili loš pristup. Ništa se ovdje ne suši niti stvrdnjava, ali nakon mokrog rezanja ostavite špaletu da se osuši prije malterisanja ili lijepljenja novog štoka, obično barem dan do dva, zavisno od provjetravanja.

Cijena po komadu polazi od uobičajene situacije. Praksa od nje odstupa u oba smjera i dobro je znati zašto.

Posao olakšava:

• slobodan prostor s obje strane zida, tako da se može rezati obostrano,
• čist betonski zid bez keramike i debelih slojeva maltera,
• poznat položaj instalacija i isključena struja,
• više štokova u istom stanu, koji se rade jedan za drugim bez premještanja opreme,
• mogućnost mokrog rezanja bez brige za pod.

Posao otežava:

• keramičke pločice u kupatilu ili hodniku, koje treba prvo pažljivo zarezati da ne popucaju dalje,
• štok tik uz ugao prostorije ili uz ugradni ormar, gdje se alat ne može pravilno prisloniti,
• zid deblji nego što se očekivalo, ili kombinacija betona i naknadno ozidanog sloja,
• gusta armatura odmah uz štok, koja usporava rez i više troši ploču,
• nepoznate ili loše zabilježene instalacije, naročito kabl vođen tik uz profil,
• stan u kojem se živi, gdje treba čuvati namještaj i podove i prašinu svesti na najmanju mjeru.

Rezanje štoka je obično jedan od prvih rušilačkih radova. Ono što dolazi poslije utiče na to koliko precizno treba rezati, pa je dobro imati plan unaprijed.

• električar: najbolje prije rezanja označi ili premjesti kabl prema prekidaču, a nakon vađenja štoka postavi novu instalaciju u pripremljen kanal,
• zidar: poravna špaletu, popuni okrnjena mjesta i pripremi otvor na tačnu mjeru novog štoka,
• parketar ili podopolagač: pri zamjeni vrata često se rješava i prag i prelaz između podova, pa neka zna gdje otvor završava i kolika će biti visina gotovog poda,
• dobavljač vrata: obložni štok traži ravnu i pravougaonu špaletu i tačnu debljinu zida s malterom, a mjeriti bi trebalo tek nakon vađenja starog štoka i poravnavanja,
• keramičar i moler: dolaze na kraju, kada je špaleta suha, a novi štok ugrađen.

U praksi se često desi da se vrata naruče prema starom štoku, a nakon njegovog vađenja se pokaže da otvor ima drugačiju mjeru nego što se očekivalo. Bolje je mjeriti tek čist otvor, makar se narudžba pomjeri za nekoliko dana.

Većina problema kod ovog posla se ne vidi odmah, nego tek pri ugradnji novih vrata ili nekoliko mjeseci kasnije.

Rezovi se nisu sreli u sredini

Kod obostranog rezanja može se desiti da su linije s dvije strane pomjerene. U sredini zida tada ostane neravna stepenica koja se odlama. Špaleta je nazubljena i zidar mora dodati mnogo materijala. To se pokaže tako da nova obloga ne sjedne ravno ili se ispod nje pojave šupljine.

Štok iščupan silom

Ako se nestrpljivo vadi polugom prije nego što je veza presječena, tanak pregradni zid može napuknuti. Pukotina se ponekad pojavi tek nakon krečenja, koso od ugla otvora. Kod zida do 10 cm to je izraženiji rizik nego kod debelog zida.

Presječen kabl ili cijev

Presječen kabl znači ispad strujnog kruga, a u gorem slučaju i povredu. Zato se nikada ne reže bez isključene struje i bez traženja instalacija. Oštećena cijev grijanja ili vode pored kupatila pokaže se curenjem i vlažnim mrljama, ponekad i kod susjeda ispod vas.

Presječena armatura iznad otvora

Ako rez na uglovima nastavi iznad nadvoja ili u stranu, oslabe beton i armatura oko otvora. Kod nenosivog zida to može dovesti do pukotina, a kod nosivog je to ozbiljan problem. Rez treba da završi tačno tamo gdje završava štok, osim ako statičar ne odredi drugačije.

Voda i prašina u stanu

Kod mokrog rezanja bez dobrog hvatanja vode parket ili laminat upije vlagu i nabubri. Kod suhog rezanja bez usisavanja sitna prašina se raširi po cijelom stanu i sedmicama se slaže po namještaju. I jedno i drugo je pitanje pripreme, a ne slučajnosti.

Rezanje armiranog betona u stanu nije posao za samostalan rad. Radi se o zahvatu u konstrukciju, koristi se snažan alat kod kojeg postoji opasnost od povratnog udara ploče i nastaje prašina opasna po zdravlje. Osim toga, u blizini štoka uvijek mogu biti struja i instalacije. Ipak, ekipi možete uštedjeti vrijeme i smanjiti rizik od štete ako sami pripremite prostor:

1. Skinuti vrata s šarki i demontirati kvaku, bravu i lajsne.
2. Isprazniti prostor oko otvora, a preostali namještaj pokriti folijom i oblijepiti trakom.
3. Pod pokriti folijom, preko nje položiti čvrste ploče i spojeve zalijepiti.
4. Vrata prema ostalim prostorijama zatvoriti i proreze oblijepiti trakom.
5. Kod upravitelja zgrade provjeriti kada se smiju izvoditi bučni radovi i gdje se odlaže otpad.
6. Pripremiti skice ili fotografije instalacija, ako ih imate iz ranijih radova.

Odspajanje i premještanje elektroinstalacije prepustite električaru. Ako niste sigurni da li je zid nosiv, neka ga procijeni statičar.

Završen posao pregledajte odmah, dok je ekipa još na licu mjesta. Pomoći će vam libela, metar i baterijska lampa kojom posvijetlite koso po špaleti. Provjerite naročito ove tačke:

• štok je uklonjen u cijelosti zajedno s ankerima, ništa metalno ne viri iz betona,
• špaleta je ravna, bez dubokih odlomljenih mjesta i bez stepenice u sredini zida,
• uglovi otvora nisu zarezani dalje nego što je sezao stari štok,
• oko otvora nema novih pukotina u zidu, stropu ni susjednom malteru,
• instalacije struje, vode i grijanja nisu oštećene i strujni krugovi rade,
• svijetle mjere otvora odgovaraju onome što traži novi štok,
• pod i namještaj nisu oštećeni vodom, muljem ili komadima betona,
• metalni otpad i šut su odvezeni ili odloženi prema dogovoru,
• prostor je usisan i spreman za sljedećeg majstora.