Izračunajte cijenu rada iz cjenovnika
Enter quantities and the price recalculates instantly. You can adjust these rates in your price list.
Sve prikazane cijene ne uključuju PDV. Cijena rada obuhvata samo rad. Cijena s materijalom dodaje pomoćni materijal (ljepilo, penetraciju, kitove, spojni materijal). Zidne i podne pločice, podne obloge, boju i sanitariju bira i kupuje klijent, nisu uračunati u cijenu.
| Stavka | Jedinica | Cijena / jedinica | Količina | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Priprema podloge | ||||
| Izrada nosive podloge debljine do 30 cm | m² | 2.86 KM | - | |
| Uklanjanje behatona | m² | 3.85 KM | - | |
| Iskop za podlogu za popločavanje | m³ | 50.00 KM | - | |
| Polaganje geotekstilne folije | m² | 2.15 KM | - | |
| Priprema šljunčane podloge sa sabijanjem | m² | 10.00 KM | - | |
| Izravnavajući podsip | m² | 2.43 KM | - | |
| Izrada nosive podloge debljine do 50 cm | m² | 3.85 KM | - | |
| Zbijanje podloge vibro pločom | m² | - | ||
Kada je 30 cm dovoljno, a kada nije
Debljina podloge se ne određuje odoka. Zavisi od toga šta će se po površini kretati ili na njoj stajati i kakvo je tlo ispod. Ista staza na pjeskovitom placu može proći s tanjim slojem, a na mekoj glini joj treba deblji.
- Podloga do 30 cm se obično radi ispod staza, terasa, površina u bašti i prilaza za putnički automobil, ako je tlo čvrsto i nosivo. Najčešće se nasipa u dva sloja, a svaki se zbija posebno.
- Deblja podloga, oko 50 cm, dolazi u obzir kod većeg opterećenja ili slabog tla: ispod garažne ploče, prilaza kojim prolaze i teža vozila, parkinga ili kada mekanu i vlažnu zemlju treba zamijeniti kamenim materijalom.
Kod podloge ispod temeljne ploče kuće debljinu i sastav slojeva određuje projektant ili statičar, često na osnovu geomehaničkog ispitivanja tla. Podloga ispod kuće nije mjesto za improvizaciju.
Kako posao teče korak po korak
- Izmjeriti površinu, obilježiti rubove i odrediti visinu gotove površine i pad.
- Skinuti humus i svu mekanu, organsku ili raskvašenu zemlju do čvrstog tla.
- Iskopati površinu na potrebnu dubinu, a iskopanu zemlju odvesti ili razastrti na placu.
- Zbiti dno iskopa i provjeriti da li negdje propada ili istiskuje blato.
- Na glinovitom ili vlažnom tlu položiti razdjelni geotekstil, da se kamen ne utiskuje u zemlju.
- Nasuti prvi sloj krupnijeg kamenog agregata i razgrnuti ga na ujednačenu debljinu.
- Zbiti sloj vibro pločom uzduž i poprijeko, tako da se prolazi preklapaju.
- Nasuti i zbiti sljedeći sloj, dok se ne dostigne ukupna debljina.
- Izravnati gornji sloj prema visinama i padu, uz stalnu provjeru letvom i nivelirom.
Jedan sloj obično ima otprilike 10 do 20 cm, zavisno od toga koliko je teška mašina za zbijanje. Laka vibro ploča dobro zbije samo tanji sloj, a teža ploča ili valjak mogu i deblji. Zato se ni podloga od 30 cm ne nasipa odjednom. Bila bi čvrsta samo na vrhu, a ispod bi ostala rastresita mjesta.
Materijal i sastav slojeva
Podloga radi kao sendvič: dolje krupan i nosiv kamen, gore sitniji, koji se može precizno izravnati. Uobičajen sastav izgleda ovako:
- donji nosivi sloj od krupnog drobljenog kamena, na primjer frakcije 32/63, koji preuzima opterećenje i dobro propušta vodu,
- srednji ili gornji sloj od kamene drobine, na primjer 0/32, koja popunjava šupljine i povezuje slojeve,
- završno izravnanje od sitnijeg materijala: ispod kocke se još stavlja tanka posteljica od sitne drobine, a ispod betona sitni tampon ili šljunak s pijeskom.
Zašto drobljeni kamen, a ne obli riječni šljunak? Oštre ivice zrna se nakon zbijanja uglave jedna u drugu i sloj se „zaključa“. Obla zrna lakše klize jedno preko drugog. Materijal treba biti čist, bez zemlje i organskih ostataka. U suprotnom se nakon kiše pretvara u blato i gubi nosivost.
Šta posao olakšava, a šta ga otežava
Koliko je posao zahtjevan, a time i koliko će koštati, najviše zavisi od uslova na placu. Posao je jednostavniji kada imate:
- ravan teren i čvrsto, suho tlo,
- dobar pristup za bager i kamion sve do površine,
- mogućnost da iskopana zemlja ostane na placu.
Posao poskupljuje i produžava:
- nagib terena koji treba izravnati,
- glinovito ili raskvašeno tlo, kod kojeg treba geotekstil ili drenaža,
- skučen prostor iza kuće, gdje se materijal vozi građevinskim kolicima, a kopa se ručno,
- odvoz zemlje na veću udaljenost i rad u kišnom periodu.
Tipične greške koje se pokažu tek kasnije
- Predebeo sloj odjednom. Površina djeluje čvrsto, ali dublje materijal ostane nezbijen i s vremenom se slegne.
- Premalo prolaza pločom. U praksi se često dešava da se površina pređe jednom i to je to. Zbija se sve dok ploča ne prestane ostavljati tragove.
- Suh materijal. Potpuno suha kamena drobina se loše zbija. Blago kvašenje pomaže, a previše vode šteti.
- Humus ili blato ostavljeni na dnu. Organska zemlja se vremenom razgrađuje i podloga iznad nje tone.
- Zaboravljen pad i odvodnja. Voda koja stoji u podlozi smanjuje nosivost, a zimi, kad se smrzne, podiže kocku.
- Štednja na debljini kod opterećenih površina. Ako je prilaz predviđen za teža vozila, a podloga je pretanka, u njoj se brzo utisnu kolotrazi.
Provjera i preuzimanje gotove podloge
Gotovu podlogu pregledajte prije nego što na nju dođe kocka ili beton. Kasnije se greške mogu ispraviti samo rastavljanjem. Kod preuzimanja provjerite:
- ukupna debljina odgovara dogovoru, odnosno do 30 cm,
- humus i mekana zemlja su uklonjeni do čvrstog tla,
- svaki sloj je zbijen posebno, a ne cijela debljina odjednom,
- pri hodanju i prelasku vibro pločom ne ostaju tragovi i površina ne propada,
- visine odgovaraju planu, a pad ide od kuće ili prema odvodnom kanalu,
- ispod letve od dva metra nema izraženih udubljenja ni grba,
- rubovi su zbijeni jednako temeljito kao i sredina površine,
- kod podloge ispod temeljne ploče zbijenost je provjerena na način koji je propisao projektant, na primjer ispitivanjem kružnom pločom.
Često postavljana pitanja
Ručni nabijač je dovoljan najviše za male uglove i prostor uz ivičnjake. Za cijelu površinu treba vibro ploča ili valjak, inače se potrebna nosivost ne postiže.
Obično dva, ponekad tri. Odlučuje mašina za zbijanje: svaki sloj mora biti toliko tanak da ga ploča zbije cijelom dubinom.
Na čvrstom pjeskovitom ili šljunkovitom tlu uglavnom ne treba. Na glini, ilovači ili vlažnom tlu je koristan, jer sprečava miješanje kamena sa zemljom, pa podloga duže zadržava nosivost.
Po kiši se tlo raskvasi i zbijanje nema smisla. Na smrznutu zemlju i sa smrznutim materijalom podloga se ne radi, jer se nakon odmrzavanja slegne. Posao se obično odgađa za suhe dane bez mraza.
Za stazu ili terasu na dobrom tlu tanja varijanta je uglavnom dovoljna. Ako površina treba nositi teža vozila, garažu ili kuću, ili je plac glinovit i podvodan, posavjetujte se s projektantom ili iskusnim izvođačem. U takvom slučaju deblja podloga je sigurniji izbor.
Povezani radovi
Izračunajte cijeli projekat, ne samo jedan rad
U cjenovniku građevinskih radova birate stavke iz svih zanata, a NUMIQ od njih pravi ponudu spremnu za klijenta.