Zbijanje podloge vibro pločom

Podloga se zbija u više faza, a svaka se nastavlja na prethodnu. Nije dovoljno jednom proći mašinom preko gotovog šljunka.

• Zbijanje dna iskopa: kada se skine humus i meka zemlja s korijenjem, prvo se zbija samo dno iskopa. Majstori ga zovu posteljica. Ako je meko ili glinovito, šljunak iznad njega će se pomjerati.
• Nosivi sloj, sloj po sloj: šljunak ili drobljeni kamen razastire se u debljini obično oko 10 do 20 cm. Lakša ploča može savladati tanji sloj, teža i deblji. Svaki sloj se zbija posebno i tek onda dolazi sljedeći.
• Prelazi s preklopom: ploča se vodi ravnomjerno u trakama koje se malo preklapaju. Na jedan sloj obično ide otprilike 3 do 6 prelaza, po mogućnosti naizmjenično uzduž i poprijeko.
• Provjera visine i ravnine: nakon svakog sloja letvom i špagom provjeravaju se visina i pad. Kod popločanja uz kuću pad ide od objekta, obično oko 1 do 2 %.

Jednu stvar stariji savjeti često pobrkaju: podložni sloj od sitnog kamenog agregata, na koji se direktno slaže behaton, ne zbija se prije polaganja. Samo se izravna letvom. Vibro ploča ponovo dolazi na red tek kada je behaton položen, i to preko zaštitne gumene podloge, da se kocke slegnu, a ne oštete.

Za zbijanje je pogodan drobljeni kamen s ujednačeno izmiješanim zrnima, dakle mješavina krupnijih i sitnijih frakcija. Krupna zrna nose teret i propuštaju vodu, a sitna popune prostor između njih. Obli riječni šljunak ili materijal samo jedne frakcije pod pločom se više pomjera nego što se zbija.

Ukupna debljina podloge zavisi od toga šta će ići po površini:

• staza i terasa: obično je dovoljan tanji nosivi sloj, često negdje oko 15 do 25 cm,
• prilaz i parking za putničko vozilo: podloga je deblja, obično otprilike 30 do 50 cm, i polaže se u više slojeva, a donji je od krupnije frakcije,
• teža vozila: sastav slojeva treba da odredi projektant ili iskusan izvođač.

Zašto toliko slojeva? Jedan debeo sloj se zbije samo pri vrhu, a u dubini ostane rahao. Više tanjih slojeva daje ravnomjernu čvrstoću kroz cijelu dubinu. Ako je tlo nepropusna glina, treba misliti i na odvodnju vode, a ponekad i na geotekstil između zemlje i šljunka, da se materijali ne izmiješaju.

Koliko je posao zahtjevan, a time i skuplji ili jeftiniji, najviše zavisi od ovoga:

• vrsta tla: pjeskovita zemlja koja dobro propušta vodu ponaša se mnogo bolje od mokre gline,
• broj i debljina slojeva: ispod prilaza kući zbijanja ima nekoliko puta više nego ispod staze,
• pristup: uska mjesta, stepenice, prostor uz zidove i ivičnjake traže manju mašinu ili ručni rad,
• vlažnost i vrijeme: raskvašenu podlogu treba pustiti da se prosuši, a presuhu malo navlažiti,
• nagib terena: na kosini se ploča teže vodi i radi se sporije,
• instalacije u zemlji: ako su plitko, prvo ih treba obilježiti i zaobići.

• Predebeo sloj odjednom: odozgo djeluje čvrsto, ali se ispod površine s vremenom slegne.
• Premalo prelaza ili prebrz rad: površina izgleda gotova, ali na nekim mjestima ostane meka.
• Preskočene ivice: uz ivičnjake i zidove podloga je najslabija i behaton tu prvi popusti.
• Pogrešna vlažnost: suh šljunak se ne zbije, a natopljen se pretvara u blato.
• Neodgovarajući materijal: obli šljunak, građevinski šut s nečistoćama ili zemlja s ostacima bilja.
• Nezbijeno dno iskopa: i odličan šljunak na mekom dnu s vremenom propadne.

Za stazu ili terasu ovo možete uraditi i sami, s vibro pločom iz iznajmljivanja mašina. Za prilaz kući ili kod lošeg tla razmislite o majstoru. Prije kopanja raspitajte se kod lokalnog vodovoda, elektrodistribucije i, ako ga imate, distributera gasa gdje prolaze vodovi. Ako pri iskopu oštetite gasnu cijev ili osjetite miris gasa, udaljite se s mjesta i pozovite 112.

1. Obilježiti površinu, visine i pad špagom i kočićima.
2. Ukloniti humus, korijenje i meku zemlju do nosivog dna.
3. Zbiti dno iskopa s nekoliko prelaza ploče, a meka mjesta zamijeniti šljunkom.
4. Postaviti ivičnjake ili drugi rubni završetak, prema odabranom načinu.
5. Razastrti prvi sloj kamenog agregata debljine otprilike 10 do 20 cm, zavisno od težine ploče.
6. Provjeriti vlažnost: materijal stisnut u šaci treba da drži oblik, ali iz njega ne smije curiti voda.
7. Preći površinu u trakama koje se preklapaju, počevši od ivica prema sredini.
8. Ponoviti prelaze poprijeko, dok ploča ne prestane ostavljati vidljive tragove.
9. Provjeriti visinu i ravninu letvom, neravnine dopuniti i ponovo zbiti.
10. Na isti način položiti i zbiti sljedeće slojeve, sve do nivoa ispod podložnog sloja.

Pri radu nosite čvrstu obuću, rukavice i zaštitu za uši. S mašinom na benzinski ili dizel motor ne radite u zatvorenom prostoru. Na kosini vodite ploču niz nagib i uz nagib, nikada bočno. Uz starije zidove i podrume radite oprezno, jer jake vibracije mogu oštetiti slabe konstrukcije.

Prije nego što se krene s podložnim slojem i behatonom, prođite s izvođačem kroz ovu listu:

• dno iskopa je zbijeno prije polaganja šljunka,
• kameni agregat je polagan u slojevima i svaki je zbijen posebno,
• nakon hodanja u teškoj obući i nakon prelaza ploče ne ostaju tragovi,
• uz ivice i ivičnjake nema mekih ni propalih mjesta,
• letva položena na površinu ne pokazuje veće zazore ni grbe,
• pad ide od kuće i voda nigdje ne stoji,
• debljina podloge odgovara onome što je dogovoreno prema opterećenju,
• kod prilaza i većih površina, ako je dogovoreno, urađeno je i ispitivanje nosivosti, na primjer statičkom kružnom pločom.