Opšivanje atike na ravnom krovu

Ni zid ni beton atike nisu napravljeni da na njih direktno pada kiša. Voda bi ulazila u gornji rub, zimi bi se smrzavala i zid bi se postepeno mrvio. Na fasadi bi se pojavile mrlje, malter bi se ljuštio, a ispod stropa zadnjeg sprata nastale bi vlažne fleke.

Lim zato ima nekoliko zadataka:

• pokriti gornji rub atike cijelom širinom,
• odvesti vodu prema krovu, a ne niz fasadu,
• pokriti i zaštititi hidroizolaciju podignutu na atiku od UV zračenja i oštećenja,
• spojiti krov i atiku u jednu cjelinu kroz koju voda ne prolazi.

Lim i hidroizolacija ovdje rade kao jedan sistem. Hidroizolacija se podiže uz unutrašnju stranu atike, a lim je odozgo pokriva. Ako je jedan od ta dva sloja loše urađen, strada i drugi. Jednako je važno da lim ide bez prekida oko cijelog krova, uključujući uglove i završetke. Svaki prekid je mjesto kroz koje voda nađe put.

Od materijala zavise trajnost, izgled i način na koji se lim spaja s hidroizolacijom.

• Pocinčani lim: klasično i čvrsto rješenje. Bez dodatne zaštite s vremenom korodira, pa se danas koristi rjeđe.
• Plastificirani (lakirani) lim u boji: pocinčani lim sa zaštitnim slojem u boji. Bolje podnosi koroziju i može se uskladiti s bojom fasade ili prozora.
• Lim s PVC slojem: koristi se na krovovima s PVC folijom kao hidroizolacijom. Folija se na njega vari vrućim zrakom, pa je spoj lima i izolacije zaista nepropustan. Nemojte ga miješati s običnim lakiranim limom, na koji se folija ne može zavariti.
• Aluminij: lagan, ne hrđa i dobro drži oblik. Odgovara modernim objektima gdje su bitni mala težina i čist izgled.
• Titan-cink: vrlo trajan materijal sa sivom patinom. Traži iskusnog limara, jer se obrađuje drugačije od čeličnog lima.
• Bakar: vrlo dug vijek trajanja i upečatljiv izgled, više za reprezentativne i historijske objekte.

Kod izbora mislite i na susjedne dijelove. Bakar i pocinčani lim ne bi trebalo postaviti tako da voda teče s bakra na cink, jer tada cink brzo korodira. I držači i spojni elementi trebaju biti od materijala koji se slaže s limom.

Osim materijala, razlikuje se i sistem. Klasični limarski opšav savija se po mjeri u radionici ili na gradilištu. Gotovi sistemi imaju unaprijed oblikovane atičke profile, ugaone komade i završetke, pa je montaža brža i manja je mogućnost greške pri savijanju.

Redoslijed radova određuje jedno pravilo: svaki sloj mora preklapati onaj ispod sebe, tako da voda uvijek teče preko spojeva, kao preko crijepa, a ne u njih.

1. Priprema podloge. Limar ili krovopokrivač pregleda gornju površinu atike. Mora biti čvrsta, čista i suha, bez komada koji se odvajaju. Na izoliranoj atici često se postavlja drvena talpa ili ploča koja daje ravnu podlogu za lim.
2. Izrada pada. Gornja površina atike dobija pad prema unutrašnjosti krova. Dovoljan je blag nagib, obično nekoliko stepeni prema preporuci proizvođača sistema. Voda tako ide na krov, a odatle u krovne slivnike.
3. Spoj s hidroizolacijom. Bitumenske trake ili folija podižu se uz unutrašnju stranu atike, po mogućnosti sve do vrha i preko gornjeg ruba.
4. Držači. Na podlogu se pričvrste držači ili nosive letvice. Lim se na njih zakači, pa ga ne treba bušiti odozgo, gdje bi svaki vijak bio moguće mjesto prokišnjavanja.
5. Postavljanje lima. Dijelovi se postavljaju s preklopom ili se spajaju falcom. Na određenim razmacima, zavisno od materijala i proizvođača, prave se dilatacije, kako bi se lim mogao slobodno širiti i skupljati kad se mijenja temperatura.
6. Uglovi i završeci. Unutrašnji i vanjski uglovi, spojevi sa zidom i završeci rješavaju se posebno, gotovim fazonskim komadima ili pažljivo izrađenim dijelovima.
7. Zatvaranje spoja s izolacijom. Kod lima s PVC slojem folija se zavari na lim, a kod drugih sistema spoj se pokriva i brtvi prema uputama proizvođača.

Opšivanje atike je rad na visini, na samom rubu krova. Potrebna je skela ili druga zaštita od pada, pa ovaj posao prepustite limaru koji ima opremu i iskustvo.

Ni kvalitetan lim ne pomaže ako mu je oblik loše zamišljen. Širina opšava zavisi od debljine atike, zajedno s toplotnom izolacijom ako je ima, i od toga koliko lim treba prelaziti preko ruba s obje strane.

Na vanjskoj strani lim mora imati okapnicu, odnosno savijeni rub odmaknut od fasade. Voda s nje kaplje u prazno i ne teče niz malter. Ako okapnice nema ili je preblizu zida, na fasadi se s vremenom pojave tamne pruge i vlaga.

Zašto pad ide prema krovu, a ne prema van? Voda s krova se ionako skuplja u slivnicima i odvodnim cijevima. Kad bi atika imala pad prema fasadi, sva kiša s gornje površine slijevala bi se niz zid. Pad mora biti ujednačen, bez mjesta gdje bi voda stajala i zimi se smrzavala.

Koliko je opšivanje zahtjevno, a time i koliko posla traži, zavisi od više stvari:

• dužina i oblik obima: ravna atika bez uglova je jednostavna, a svaki ugao, niša ili prodor oduzima vrijeme,
• stanje podloge: raspadnut zid ili atiku bez pada treba prvo popraviti,
• skidanje starog lima: demontaža i odvoz starog opšava su dodatni posao,
• visina i pristup: visoka zgrada ili skučeno dvorište znače složeniju skelu,
• materijal: titan-cink i bakar teže se obrađuju od običnog lima.

U stambenoj zgradi o opšivanju atike odlučuju etažni vlasnici zajedno. Obratite se upravitelju zgrade prije nego što pozovete limara.

• Pad prema fasadi ili bez pada: voda se zadržava na atici, curi niz zid i zid se vlaži.
• Nema okapnice ili je prekratka: na fasadi ostaju tragovi vode.
• Preuzak lim: rub atike ili izolacije ostaje otkriven.
• Vijci kroz vrh lima bez brtve: svaka rupa je put za vodu.
• Kruto pričvršćen lim bez dilatacija: ljeti i zimi se talasa, a spojevi pucaju.
• Loše urađeni uglovi: slabo preklopljeni spojevi u uglovima su mjesto gdje najčešće prokišnjava.
• Hidroizolacija završava ispod ruba: između folije i lima ostaje procjep.
• Neodgovarajuća kombinacija metala: korozija se pokaže tek nakon nekoliko godina.

Kod preuzimanja pogledajte atiku s krova i sa zemlje i provjerite:

• lim ide bez prekida oko cijelog krova,
• gornja površina ima vidljiv pad prema krovu,
• okapnica je cijelom dužinom odmaknuta od fasade,
• uglovi i završeci su zatvoreni i uredno poravnati,
• spojevi imaju preklop ili falc, a dilatacije su na odgovarajućim mjestima,
• na vrhu lima nema nepotrebnih rupa ni nezabrtvljenih vijaka,
• hidroizolacija je podignuta ispod lima i spoj je zatvoren,
• lim nije izgreban, ulubljen ni deformisan,
• nakon kiše na atici ne stoji voda i na fasadi nema novih tragova,
• krov i okolina su očišćeni od otpadaka lima i vijaka.