Bušenje rupe u AB panelu do promjera 10 cm

Promjer do 10 cm pokriva velik dio uobičajenih prodora u stanu. Tipične situacije:

• klima uređaj: snop cijevi rashladnog sredstva, crijevo za kondenzat i kabel između unutarnje i vanjske jedinice obično stanu u otvor promjera oko 6 do 8 cm,
• manji odvodi: odvod umivaonika, sudopera ili perilice manjih dimenzija, kada kuhinju ili kupaonicu pomičete za jedan zid dalje,
• vodovod i grijanje: cijevi u izolaciji ili zaštitnoj cijevi koje prolaze kroz zid u drugu prostoriju,
• struja i slaba struja: zaštitna cijev za kabele, antenu ili mrežne vodove između prostorija (samo spajanje radi električar s ovlaštenjem),
• manje ventilacije: ventilator ili dovod zraka s užom cijevi.

Zašto bušiti, a ne štemati? Armirani beton se pri štemanju lomi neravnomjerno. S obje strane otpadaju komadi i otvor je gotovo uvijek veći nego što treba. Dijamantna kruna izreže točan valjak. Zgradom se pritom ne šire udarci koje bi u panelnoj zgradi čuli susjedi nekoliko katova iznad i ispod, a okolni beton ostaje neoštećen.

U cjeniku postoji i zasebna stavka Bušenje rupe u AB panelu do 15 cm, sa svojom stranicom i svojom cijenom. Odlučuje vanjska mjera onoga što prolazi kroz otvor, a ne nazivna dimenzija cijevi. Otvor je u pravilu nekoliko milimetara do centimetar ili dva veći, tako da u njega stane cijev s izolacijom, zaštitnom cijevi ili manžetom i da ostane mjesta za brtvljenje.

• do 10 cm: dovoljno za klima uređaj, manje odvode, vodovodne i cijevi grijanja te kabele. Kruna je lakša, vrti se brže, manje opterećuje stalak i motor i izreže manje betona. Manja je i vjerojatnost da pogodi šipku armature, iako se to ne može potpuno isključiti,
• do 15 cm: potrebno za deblju kanalizaciju, napu, veću ventilacijsku cijev ili lokalnu rekuperaciju. Kada sama cijev ima promjer oko 10 cm, otvor za nju gotovo uvijek prelazi granicu manje varijante,
• zahvat u konstrukciju: kod većeg promjera je izraženiji. Kod 15 cm se lakše prereže više šipki armature i statičar strože gleda takav otvor u nosivom panelu. Kod 10 cm je procjena obično jednostavnija, ali nikad se ne podrazumijeva,
• vrijeme i oprema: veća kruna buši sporije, traži jači motor i čvršće sidrenje i stvara više mulja koji treba usisati.

U praksi se često dogodi da naručitelj traži manji otvor, a tek pri montaži shvati da cijev s izolacijom ne prolazi. Ponovno bušenje na istom mjestu većom krunom moguće je, ali to je dodatni posao i rubovi više nisu tako čisti. Zato točan promjer unaprijed potvrdite s vodoinstalaterom ili monterom klima uređaja.

Suglasnost suvlasnika i procjena statičara

Nosivi zidovi, stropovi i pročelje stambene zgrade zajednički su dijelovi zgrade, čak i kada su unutar vašeg stana. Prije bušenja javite se upravitelju zgrade, koji će vam reći treba li suglasnost suvlasnika i kako je zgrada to dosad rješavala. Mnoge zgrade traže mišljenje ovlaštenog inženjera građevinarstva, osobito za otvore u nosivim panelima i stropovima. Statičar će reći je li otvor na tom mjestu prihvatljiv, treba li ga pomaknuti i što učiniti ako kruna naiđe na armaturu.

Treba li za vaše radove ikakav postupak prema važećim propisima o gradnji, ovisi o ukupnom opsegu uređenja, a ne samo o jednom otvoru. Nemojte se oslanjati na pretpostavke. Provjerite to u nadležnom upravnom tijelu, najbolje s opisom cijele obnove.

Provjera vodova u zidu

Kroz panele prolaze električni kabeli, ponekad i vodovod, grijanje ili plin. Prije bušenja mjesto treba provjeriti detektorom vodova i skenerom armature, i to s obje strane zida. Pogledajte i gdje će kruna izaći: u susjednoj sobi može biti utičnica, kuhinjski element ili prekidač. Kod stropne ploče saznajte što je ispod nje kod susjeda.

U blizini plinske cijevi ne buši se bez dogovora s distributerom plina ili ovlaštenim plinoinstalaterom. Ako bilo kada osjetite miris plina, ništa ne uključujte ni isključujte, napustite stan i nazovite dežurnu službu distributera plina ili 112.

Prostor i zaštita stana

• oko mjesta bušenja osloboditi barem metar do dva prostora za stalak i majstora,
• maknuti ili prekriti namještaj i pod s obje strane zida,
• osigurati utičnicu iza FID sklopke ili računati da majstor ima prijenosnu zaštitnu sklopku, jer se radi s vodom,
• kod vanjskog zida riješiti pristup izvana ako treba pridržati dasku ili uhvatiti jezgru,
• javiti susjedima termin i poštovati vrijeme radova prema kućnom redu.

Samo bušenje nosivog AB panela nije posao za amatere. Kruna pri udaru u armaturu može naglo zapeti, a riječ je o zahvatu u konstrukciju zgrade. Pripremu ipak možete odraditi sami i time majstoru skratiti posao:

1. Dogovoriti s vodoinstalaterom ili monterom točan promjer, položaj i nagib otvora.
2. Označiti središte otvora olovkom na obje strane zida i zapisati udaljenost od poda i susjednog kuta.
3. Provjeriti nacrte instalacija ili stare fotografije zida prije žbukanja, ako ih imate.
4. Isprazniti prostor oko mjesta bušenja i prekriti pod folijom i kartonom.
5. Skinuti slike, police i zavjese u blizini zida.
6. Pripremiti krpe i kantu za eventualni mulj.
7. Obavijestiti susjede o terminu, a kod bušenja stropa dogovoriti pristup njihovu stanu.

Postupak je kod otvora do 10 cm uvijek sličan. Razlikuje se uglavnom po tome buši li se zid ili strop i vodi li otvor van kroz toplinsku izolaciju.

1. Označiti središte otvora prema dogovoru s vodoinstalaterom i još jednom provjeriti položaj izlaza s druge strane.
2. Skenirati mjesto zbog vodova ili guste armature i po potrebi pomaknuti otvor za nekoliko centimetara.
3. Usidriti stalak za bušenje. U beton se obično izbuši manja rupa za sidro, a na glatku površinu može se staviti vakuumska ploča.
4. Namjestiti okomitost ili nagib. Kod kondenzata iz klima uređaja otvor ima blagi pad prema van, obično nekoliko stupnjeva.
5. Spojiti dovod vode na krunu i pripremiti usisavač za mokro usisavanje ili prsten za prihvat mulja.
6. Zabušiti polako i s malim pritiskom, dok kruna ne napravi trag i prestane "lutati".
7. Bušiti ravnomjerno, bez trzaja. Kod udara u armaturu mijenjaju se zvuk i brzina i tada se postupa prema dogovoru sa statičarom.
8. Neposredno prije proboja smanjiti pritisak da se beton na izlazu ne odlomi, ili dobušiti s druge strane.
9. Izvaditi jezgru. Betonski valjak ponekad zapne u kruni pa se izbija.
10. Skinuti stalak, zatvoriti rupu od sidra, usisati mulj i obrisati okolinu.

Samo bušenje kroz uobičajeni panel kod ovog promjera obično traje od nekoliko minuta do nekoliko desetaka minuta. Ovisi o debljini i o tome koliko željeza kruna susretne. Priprema, sidrenje i čišćenje često traju dulje od samog bušenja. Zato je povoljnije kada se više otvora u jednom stanu napravi u istom terminu, iako se svaki komad obračunava zasebno.

Bušenje stropa

Kod stropne ploče buši se iznad glave i voda se slijeva niz krunu. Koristi se prsten s usisavanjem, a pod ostaje prekriven. Jednako je važno što se događa ispod: jezgra i voda padaju kod susjeda. Bez dogovora sa susjedom i zaštite njegove prostorije strop se ne buši. Neke stropne ploče imaju šupljine ili drukčije raspoređenu armaturu. Smije li se u njima bušiti i gdje, odlučuje statičar.

Vanjski panel i toplinska izolacija

Vanjski paneli često su slojeviti, u obliku sendviča: vanjska betonska ljuska, izolacija i unutarnji nosivi sloj. Na pročelju je često i naknadna toplinska izolacija. Kruna mora biti dovoljno duga da prođe cijelu debljinu odjednom. Izolacija u sredini se pri bušenju trga, pa se otvor na kraju dočisti, a prodor se dobro zabrtvi. U suprotnom u njega prodire voda i nastaje toplinski most.

U armirani beton gotovo se uvijek buši mokro. Voda hladi dijamantne segmente, odnosi usitnjeni beton i veže prašinu. Suho bušenje betona stvara sitnu prašinu s kvarcom koja šteti plućima. Kruna se pritom pregrijava i brže troši. Suho bušenje koristi se samo iznimno, kada voda ne smije doći u dodir s okolinom, i tada uz snažno usisavanje i zaštitnu masku.

Mali promjeri do 10 cm u mekšem materijalu mogu se bušiti i iz ruke. U AB panelu iskusan majstor ipak u pravilu koristi stalak. Kod udara u armaturu ručna bušilica može naglo zapeti i istrgnuti se iz ruku, otvor tada nije ravan i kruna se lakše ošteti. Stalak drži smjer i nagib, a pritisak je ravnomjeran.

I kod istog promjera jedan otvor može biti rutina, a drugi zahtjevan zadatak. Što obično pomaže:

• slobodan pristup zidu i dovoljno mjesta za stalak,
• uobičajena debljina unutarnjeg panela, koja ovisno o sustavu gradnje obično iznosi približno 14 do 20 cm,
• točno označeno mjesto i unaprijed riješena suglasnost,
• utičnica i voda u blizini,
• više otvora u istom terminu.

Što posao otežava:

• debeo vanjski panel s izolacijom, za koji treba dulja kruna,
• gusta armatura, koja usporava bušenje i troši krunu,
• otvor tik uz strop, u kutu ili uz dovratnik, gdje se stalak teško sidri,
• bušenje stropa iznad glave uz zaštitu stana ispod,
• kosi otvor ili točno zadan nagib,
• namješten stan, u kojem treba štititi namještaj, podove i pločice,
• rad na visini ili sa skele, primjerice kod vanjske jedinice klima uređaja.

Pazite na mjesta gdje se paneli spajaju. Spoj između panela nije dobro mjesto za otvor, jer su ondje zalijevni beton, spojna armatura i često brtvljenje pročelja. Otvor se u pravilu smješta u plohu panela, na primjerenoj udaljenosti od rubova.

Majstor za bušenje radi samo otvor. Što ide u njega i kako se zatvara, rješava drugi zanat, pa je dobro sve dogovoriti unaprijed.

• prije bušenja: vodoinstalater ili monter klima uređaja određuje položaj, promjer i nagib, električar potvrđuje gdje idu kabeli, a statičar i upravitelj daju svoje mišljenje i suglasnost,
• odmah nakon bušenja: vodoinstalater postavlja cijev, zaštitnu cijev ili prolaznu uvodnicu i prostor oko nje ispunjava prema namjeni, primjerice kitom, manžetom ili mortom,
• kod vanjskog zida: vanjska strana se brtvi protiv prodora vode, a pročelje oko prodora popravlja tako da voda otječe od otvora,
• na kraju: ličilac ili keramičar sređuje okolinu. Budući da je bušeni otvor čist, popravak je obično mali.

Kod prostora odvojenih zbog požara, primjerice pri prolazu u instalacijsku vertikalu ili na hodnik, prodor će možda trebati zabrtviti protupožarnim materijalom. Pitajte o tome upravitelja zgrade prije početka radova.

• premalen promjer: cijev s izolacijom ne prolazi i izolacija se pri ugradnji strgne. Kasnije se na cijevi kondenzira voda ili se u otvoru pojavi plijesan,
• neprovjeren izlaz: kruna izađe u kuhinjski element, u utičnicu ili susjedu u pločice. Popravak tada košta više od cijelog otvora,
• kondenzat bez pada: voda iz klima uređaja ostaje u otvoru, curi niz zid prema unutra i na unutarnjoj strani nastaju mrlje,
• odlomljen izlaz: bez smanjenja pritiska na drugoj strani otpadne komad betona i otvor treba sanirati,
• prerezana armatura bez dogovora: ne vidi se odmah, ali u nosivom panelu to je zahvat u konstrukciju za koji odgovara vlasnik,
• nezabrtvljen prodor u vanjskom zidu: za kiše voda ulazi u izolaciju panela, a zimi nastaje hladno i vlažno mjesto,
• voda kroz strop: kod bušenja stropa bez prihvata mulja voda procuri do susjeda i zaprlja mu strop.

Gotov otvor možete pregledati odmah, ništa se ne mora sušiti. Dovoljni su metar i libela. Izmjerite promjer i usporedite ga s dogovorenim. Prijeđite na drugu stranu i pogledajte izlaz. Otvor treba biti na pravom mjestu, s očuvanim rubovima i bez većih odlomljenih dijelova. Kod otvora za kondenzat stavite libelu na donji dio ili pustite malo vode i pratite otječe li prema van.

Pitajte majstora je li kruna naišla na armaturu i koliko je šipki prerezala. Taj podatak pripada dokumentaciji radova u stanu i može ga zatražiti upravitelj ili statičar. Ako je armatura zaobiđena pomicanjem otvora, provjerite odgovara li novi položaj i dalje vodoinstalateru.

• promjer otvora odgovara dogovorenoj veličini i u njega stane cijev s izolacijom,
• položaj i izlaz s druge strane odgovaraju planu,
• otvor je okomit ili ima dogovoreni nagib, kod kondenzata prema van,
• rubovi s obje strane su cijeli, bez većih odlomljenih dijelova,
• u otvoru nema ostataka jezgre ni izolacije,
• rupa od sidra stalka je zatvorena,
• mulj je usisan, pod i namještaj su neoštećeni,
• kod susjeda, ako se bušio strop ili zajednički zid, nema tragova vode ni oštećenja,
• majstor je rekao je li i koliko armature prerezao,
• kod vanjskog zida dogovoreno je tko će i kada zabrtviti prodor.