Prskana pjena otvorenih ćelija debljine 30 do 35 cm

Pjena otvorenih ćelija prema podacima proizvođača obično ima toplinsku provodljivost oko 0,036 do 0,040 W/(m·K). Izolira, dakle, otprilike kao kvalitetna mineralna vuna. Sloj od 30 do 35 cm daje toplinski otpor približno 8 do 9 m²·K/W. Na toj razini projektanti obično planiraju krovove niskoenergetskih kuća i zgrada gotovo nulte energije.

Ova se debljina najčešće koristi u ovim situacijama:

• pretvaranje tavana u stambeno potkrovlje, kada krov želite izolirati na razinu novogradnje,
• novogradnja s projektom koji traži nizak koeficijent prolaska topline krova,
• strop ispod hladnog tavana koji se prska odozgo, gdje prostor iznad ničim nije ograničen,
• zamjena dvoslojnog sustava od mineralne vune (između rogova i ispod rogova) jednim neprekinutim slojem bez spojeva.

Zašto nije dovoljno uobičajenih 20 cm? Kod dobro izolirane kuće krov postaje mjesto kroz koje odlazi velik dio topline, jer topli zrak ide prema gore. Svakih dodatnih deset centimetara osjeti se u potkrovnoj sobi i ljeti, osobito u primorju i u Dalmaciji, gdje se pokrov na suncu jako zagrije. Deblji sloj duže usporava zagrijavanje prostora ispod krova. Debeli sloj ipak postavlja veće zahtjeve na konstrukciju, vlagu u slojevima i način prskanja. O tome govori ostatak članka.

U cjeniku uz ovu varijantu postoje još dvije stavke. Svaka ima svoju stranicu. Kratka usporedba pomoći će vam da odaberete pravu:

• Pjena otvorenih ćelija 20 do 25 cm: obično stane u visinu uobičajenih rogova bez nadogradnje. Prska se u jednom do dva prolaza i manje se obrezuje. Prikladna je kada je dovoljna standardna razina izolacije ili kada nema mjesta za deblji krov.
• Pjena otvorenih ćelija 30 do 35 cm (ova varijanta): gotovo uvijek prelazi visinu rogova, pa treba nadograditi rogove ili postaviti roštilj. Prska se u više prolaza s pauzama za hlađenje i nastaje više otpada od obrezivanja. Posao traje duže i više ovisi o procjeni vlage u konstrukciji.
• Pjena zatvorenih ćelija: veće gustoće i niže toplinske provodljivosti. Gotovo ne propušta paru ni vodu i djelomično ukrućuje konstrukciju. Nanosi se u tankim slojevima, pa se koristi za temelje, čelične hale, limene krovove, podrume ili mjesta s malo prostora. U drveni krov u debljini od 30 do 35 cm zatvorena pjena se uobičajeno ne stavlja, jer bi drvo zatvorila s obje strane i bila bi bez potrebe skupa.

U praksi se često dogodi da kupac naruči debeli sloj, a za njegovu visinu rogova i ciljanu razinu izolacije bilo bi dovoljno 25 cm. Vrijedi i obrnuto: tanki sloj ide u potkrovlje koje služi kao glavna spavaća soba, i ljeti je u njemu vruće. Odluku zato temeljite na proračunu toplinske zaštite ili barem na razgovoru s projektantom.

Debeli sloj pjene prekrije rogove, kabele i prodore. Sve što se zaboravi kasnije se rješava izrezivanjem. Zato se pripremi isplati posvetiti pažnju.

Krov i krovna folija

Krov mora biti nepropustan. Mjesta koja prokišnjavaju, oštećen crijep ili nedostajući limeni opšavi popravljaju se prije prskanja. Pjena bi dugo zadržavala vodu, a prokišnjavanje biste primijetili tek nakon nekoliko godina. Ispod pokrova treba biti paropropusna (difuzno otvorena) krovna folija ili drugi sastav koji proizvođač pjene dopušta. Na staru bitumensku ljepenku na oplati pjena otvorenih ćelija ne smije se prskati bez procjene stručnjaka. Para bi se ispod nje kondenzirala i drvo bi se vlažilo.

Rogovi i nadogradnja

Uobičajeni rogovi obiteljskih kuća visoki su približno 14 do 20 cm. Da bi se sloj od 30 do 35 cm mogao nanijeti ravno i da se na njega kasnije može pričvrstiti potkonstrukcija gipskartona, rogovi se nadograđuju. Na donji rub se pričvrste gredice ili daske postavljene na visinu, ili se koriste distancijski držači s letvama. Tesar ili izvođač to mora završiti prije prskanja. Drvo treba biti suho, prema proizvođačima pjene obično s vlagom do približno 18 do 20 %.

Struja, dimnjak i prodori

Sve električne instalacije u ravnini krova treba unaprijed postaviti u zaštitne cijevi, a kutije ugraditi tako da nakon prskanja ostanu dostupne. Taj posao radi ovlašteni električar, a ne ekipa za pjenu. Oko dimnjaka pjena se ne smije prskati izravno na tijelo dimnjaka. Ostavlja se razmak prema uputama proizvođača dimnjaka i dimnjačara, a prostor se ispuni negorivom mineralnom vunom. Odzračnik kanalizacije, prodori rekuperacije i krovni prozori moraju biti ugrađeni i opšiveni.

Dozvole i stambene zgrade

Izolacija s unutarnje strane ne mijenja izgled građevine. Često je ipak dio pretvaranja tavana u stambeni prostor ili obnove krova. Što takav zahvat traži, ovisi o vašem konkretnom slučaju prema važećim propisima o gradnji, pa to unaprijed provjerite u nadležnom upravnom tijelu. U stambenoj zgradi tavan i krov su zajednički dijelovi, pa se radovi dogovaraju s upraviteljem i suvlasnicima. Ako je na krovu ili tavanu stari salonit ili druge ploče za koje sumnjate da sadrže azbest, ništa ne dirajte i pozovite ovlaštenu tvrtku.

Ekipa dolazi s kombijem u kojem su dvokomponentni stroj, grijana crijeva i spremnici s komponentama pjene. Na gradilištu obično rade dvije do tri osobe: osoba koja prska, pomoćnik na crijevu i netko tko obrezuje i čisti.

1. Prekrivanje prozora, podova, stubišta i svega što se ne smije zaprljati. Pjena se raspršuje, a fini aerosol leti i nekoliko metara.
2. Provjera temperature i vlage podloge i zraka. Komponente i podloga moraju biti u rasponu temperature koji navodi proizvođač. Zimi se potkrovlje često dogrijava.
3. Prvi prolaz uz samu krovnu foliju ili oplatu. Pjena u njemu zatvara spojeve, rubove i kutove uz nazidnicu.
4. Pauza za hlađenje. Pjena pri stvrdnjavanju stvara toplinu, a kod predebelog jednokratnog nanosa može se iznutra pregrijati, napuknuti ili posmeđiti. Proizvođači zato ograničavaju debljinu jednog prolaza, kod pjene otvorenih ćelija obično na približno 15 do 20 cm.
5. Sljedeći prolaz ili prolazi do tražene debljine, s malom rezervom iznad ruba nadograđenih rogova.
6. Obrezivanje viška. Radi se dugom pilom ili posebnim alatom za obrezivanje u ravnini rogova, kako bi se na njih mogla pričvrstiti potkonstrukcija.
7. Provjera debljine ubodnom sondom, doprskavanje mjesta gdje nedostaje i čišćenje otpada.

Kod debljine od 30 do 35 cm nastaje osjetno više otpada od obrezivanja nego kod tanje varijante. Jednako je važno da osoba koja prska ima nadograđene rogove kao jasnu ravninu vodilju. Bez nje je teško održati jednoliku debljinu, osobito kod drugog i trećeg prolaza.

Koliko traje

Za uobičajeno potkrovlje obiteljske kuće kod tanjeg sloja često je dovoljan jedan dan rada. Kod debelog sloja računajte na duže vrijeme, ponekad i na dva dana, jer je prolaza više i između njih su pauze. Pjena je na dodir čvrsta obično nakon nekoliko minuta, a obrezivati se može uglavnom unutar sat vremena. Potpuno se stvrdne približno unutar 24 sata. Tijekom prskanja i, prema uputama proizvođača, još nekoliko sati do otprilike dan nakon toga, u kući ne bi trebao boraviti nitko bez zaštitne opreme, a prostor treba provjetravati.

Kod debelog sloja razlike između jednostavnog i složenog krova jače se vide, pa se to odražava i na zahtjevnost i cijenu posla.

Posao olakšava:

• jednostavan dvostrešni krov s ravnim rogovima i pravilnim razmacima,
• rogovi nadograđeni točno na traženu debljinu, koji služe kao mjera,
• prazno potkrovlje bez namještaja, materijala i starih izolacija,
• dobar pristup za crijeva od kombija,
• suho drvo i odgovarajuća temperatura, kada nije potrebno dogrijavanje.

Posao otežava:

• razveden krov s krovnim kućicama, uvalama, grebenima i mnogo krovnih prozora,
• mnogo prodora i kutija koje treba zaobilaziti i štititi,
• stare izolacije koje treba najprije izvaditi i iznijeti,
• neravni ili iskrivljeni rogovi koji traže više obrezivanja,
• visoko i strmo potkrovlje, gdje se radi sa skele ili pokretne platforme,
• zima, kada prostor i komponente treba duže dogrijavati.

Pjena otvorenih ćelija propušta vodenu paru, pa se zove i difuzno otvorena. To je prednost, jer eventualna vlaga iz drva može polako isušiti. Kod debljine od 30 do 35 cm ipak je važno gdje se u slojevima para kondenzira. Zimi topli vlažni zrak iz prostorije ide prema van i uz hladnu krovnu foliju se može kondenzirati.

Mišljenja proizvođača se razlikuju. Neki kod odgovarajućeg sastava krova parnu branu ne traže, drugi je preporučuju, osobito kod debelih slojeva i u prostorijama s više vlage, poput kupaonica. Pouzdano rješenje je proračun toplinske zaštite i difuzije vodene pare prema važećim normama HRN EN. U njemu projektant ili energetski certifikator izračuna treba li parna brana ili parna kočnica i kakva. Ako se postavlja, ide na obrezanu pjenu ispod potkonstrukcije gipskartona, a njezini spojevi i spojevi sa zidom lijepe se trakama.

Ne zaboravite ventilaciju ispod pokrova. Pjena ne smije začepiti ventilacijski otvor uz strehu ni uz sljeme, jer vlaga ispod pokrova inače nema kamo izaći. Kod krova s oplatom i folijom ventilirani sloj rješava se odozgo, a kod krova samo s folijom na rogovima pazi se da je pjena ne izbaci prema kontraletvama.

Ekipa za gipskarton obično može doći idući dan, kada je pjena stvrdnuta i pregledana. Potkonstrukciju sidri u nadograđene rogove, ne u pjenu. Kabeli ostaju u zaštitnim cijevima, a kutije treba označiti da ih pri oblaganju nitko ne prekrije.

• Predebeo jedan prolaz: pjena se iznutra pregrije i napukne, što se pokaže mirisom ili šupljinama koje se pri obrezivanju ne vide.
• Prskanje na vlažno drvo: pjena slabo prianja i uz rubove rogova nastaju fuge. Drvo ispod pjene sporo isušuje i može pljesniviti.
• Neujednačena debljina: u kutovima uz nazidnicu i oko krovnih prozora često ima manje pjene. Zimi se tamo pojave hladna mjesta, a na gipskartonu tamne mrlje.
• Odvajanje od rogova: pjena se pri stvrdnjavanju malo skupi, a na lošoj podlozi uz rog nastane pukotina. Termokamera je pokaže kao hladnu traku.
• Pjena na neprikladnoj foliji ili ljepenci: kondenzacija i mokra oplata, što se otkrije tek pri popravku krova.
• Zalivene kutije i rasvjetna tijela: električar zatim izrezuje pjenu i izolacija gubi kontinuitet.
• Pjena uz sam dimnjak: to je opasnost od požara i ozbiljan nedostatak pri pregledu dimnjaka.
• Zaliven ventilacijski otvor uz strehu: vlaga ispod pokrova, inje i u gorem slučaju oštećene letve.
• Preduboko obrezivanje: umjesto 30 cm u nekim poljima ostane nekoliko centimetara manje, što se može utvrditi samo mjerenjem.

Samo prskanje pjene nije posao za laika. Traži poseban stroj, zaštitu dišnih putova i iskustvo s kemijskom reakcijom. Pripremu ipak možete napraviti sami i tako ekipi uštedjeti vrijeme. Električne instalacije prepustite ovlaštenom električaru, a pod strmim krovom pazite na siguran oslonac.

1. Potpuno isprazniti potkrovlje, uključujući spremljene stvari i ostatke materijala.
2. Izvaditi stare izolacije i iznijeti ih u zatvorenim vrećama. Raditi s respiratorom, naočalama i rukavicama. Kod sumnje na azbest ništa ne dirati i materijal dati na procjenu stručnjaku.
3. Pomesti i usisati prašinu s rogova, nazidnica i oplate.
4. Pregledati krov iznutra za vrijeme kiše ili nakon nje i označiti svako mjesto koje prokišnjava.
5. Provjeriti vlagu drva vlagomjerom na više rogova i zapisati rezultate.
6. Provjeriti jesu li nadograđeni rogovi čvrsto pričvršćeni i leže li u istoj ravnini.
7. Fotografirati sve električne instalacije, kutije i prodore prije nego što ih prekrije pjena.
8. Osigurati pristup za kombi i crijeva te dogovoriti izvor struje prema zahtjevima ekipe.
9. Isplanirati gdje će ukućani, djeca i kućni ljubimci boraviti za vrijeme prskanja i otprilike dan nakon toga.

Gotovu pjenu preuzmite prije postavljanja parne brane i gipskartona, dok se još sve vidi. Zamolite izvođača da pred vama sondom izmjeri debljinu na više mjesta, osobito u kutovima, uz nazidnicu i oko krovnih prozora. Ako se preuzimanje radi zimi, isplati se snimiti krov i termokamerom, koja otkriva hladne trake. Kod novogradnje sa zahtjevom za zrakonepropusnost slijedi ispitivanje zrakonepropusnosti, koje se radi tek nakon parne brane.

• debljina pjene odgovara dogovorenih 30 do 35 cm i u kutovima i uz prodore,
• pjena je neprekinuta, bez pukotina, šupljina i smeđih pregrijanih mjesta,
• uz rogove i uz zid nema pukotina,
• površina je obrezana u ravnini nadograđenih rogova,
• ventilacijski otvori uz strehu i sljeme su slobodni,
• oko dimnjaka je ostavljen razmak i ispuna od negorivog materijala,
• električne kutije i prodori su dostupni i označeni,
• prozori, podovi i stubište su očišćeni od prskanja,
• otpad od obrezivanja je odvezen ili je dogovoreno tko će ga zbrinuti,
• imate tehnički list pjene i podatak o debljini i površini koji se upisuje u zapisnik o preuzimanju.