Ugradnja kade i priključenje na odvod

Loše ugrađena kada ne stvara problem odmah. Voda može godinama polako curiti ispod ruba ili kroz nepropusan sifon u pod, u zid ili kod susjeda ispod vas. Štetu tada nerijetko otkrije tek mrlja na stropu kat niže.

Drugo je stabilnost. Puna kada s osobom u njoj teži nekoliko stotina kilograma. Ako se kada pod tim teretom i malo pomakne, silikon uz zid pukne i voda pronađe put u fugu. Kod akrilnih kada slab oslonac dna može dovesti čak i do pucanja materijala.

Treće je odvod. Ako odvodna cijev nema pravilan pad ili je sifon loše spojen, voda otječe sporo, u cijevi se skuplja nečistoća, a iz kanalizacije može zaudarati.

Priprema podloge i odvoda

Pod ispod kade mora biti čvrst, ravan i čist. Neravnine se izravnavaju masom za izravnavanje ili estrihom. Kod obnove isplati se pregledati stari odvod. Lijevanoželjezne ili napukle cijevi najbolje je zamijeniti sada, dok je sve otvoreno. Hidroizolacija poda i zida iza kade radi se prije ugradnje, jer do tih mjesta kasnije više ne možete doći.

Niveliranje i visina

Kada se postavlja na podesive nožice ili nosivi okvir i izravnava libelom u oba smjera. Većina kada već ima oblikovan pad dna prema ispustu, pa se u ravninu dovodi sam rub kade. Visina se namješta tako da ispod kade stane sifon i da rub odgovara planiranim pločicama.

Spajanje na odvod

Sifon mora odgovarati kadi i promjeru odvodne cijevi. Spoj s kanalizacijom mora biti čvrst i nepropustan, a vodoravni dio odvoda treba blagi pad, obično otprilike 2 %. Odmah nakon spajanja kada se napuni vodom i dok se prazni, provjerava se kapa li neki spoj.

Ozidavanje i oblaganje

Kada se najčešće ozidava porobetonskim blokovima i oblaže pločicama. Ozid kadu bočno učvršćuje, ali je ne smije podizati ni pritiskati na rub. Između ruba kade i zida ide brtvena traka koja se uklapa u hidroizolaciju. Pločice zatim prekrivaju rub kade, pa voda teče niz pločice u kadu, a ne iza nje.

Revizijski otvor i silikon

U ozid na strani sifona ugrađuju se revizijska vratašca. Bez njih se kod začepljenja ili curenja moraju razbijati pločice. Na kraju se fuga između kade i pločica ispunjava sanitarnim silikonom, i to po mogućnosti dok je kada napunjena vodom. Kada se tako spusti u položaj u kojem će biti pri normalnom korištenju i silikon kasnije ne puca.

• akrilna kada je lagana i topla na dodir, ali treba dobar oslonac dna, pa se prema uputama proizvođača ugrađuje na okvir, na nožice s potporom ili u podložni sloj,
• čelična emajlirana kada je kruća i otpornija na ogrebotine, a pri ugradnji treba misliti na zvučnu izolacijsku podlogu, jer bez nje kod punjenja tutnji,
• lijevanoželjezna kada je vrlo teška, pa treba provjeriti nosivost poda, a u starijim zgradama u nedoumici pitati statičara, i za nošenje računati na više ljudi,
• samostojeća kada se ne ozidava, ali zato odvod u podu mora biti pripremljen vrlo precizno, jer je vidljiv i kasnije se teško premješta.

Kod metalnih kada u praksi se rješava i izjednačenje potencijala. To je električarski posao i smije ga obaviti samo ovlašteni električar.

Najjednostavniji je slučaj kada se kada ugrađuje u novu kupaonicu s ravnim podom i odvodom točno na pravom mjestu. Posao se, naprotiv, produljuje kad postoji:

• neravan ili oštećen pod koji treba najprije izravnati,
• odvod na nezgodnom mjestu ili u lošem stanju koji treba premjestiti ili zamijeniti,
• netipičan oblik kade, kutna ili asimetrična kada,
• zahtjevan ozid s policama, nišom ili lukom,
• teška kada koju treba unijeti na viši kat bez dizala.

Ako živite u stambenoj zgradi i radovi zadiru u zajedničku vertikalu, unaprijed se dogovorite s upraviteljem zgrade i suvlasnicima. Sama zamjena kade obično ne traži nikakvu dozvolu. Ako obnova zahvaća nosive konstrukcije ili zajedničke instalacije, postupite prema važećim propisima o gradnji i to provjerite u nadležnom upravnom tijelu.

• kada stoji samo na nožicama bez potpore dna, iako je proizvođač traži,
• nema hidroizolacije iza kade ili brtvene trake ispod ruba,
• pločice završavaju iznad ruba kade umjesto da ga prekrivaju,
• silikon je jedina zaštita od vode,
• ozid nema revizijska vratašca,
• odvod je bez pada ili s protupadom,
• nepropusnost se ne provjeri prije ozidavanja.

Ako imate gotovu hidroizolaciju, pripremljen odvod i nešto spretnosti, ugradnju obične akrilne kade možete obaviti i sami. Za premještanje kanalizacije u stambenoj zgradi pozovite vodoinstalatera, a za izjednačenje potencijala kod metalne kade ovlaštenog električara.

1. Provjeriti ravninu i čvrstoću poda, eventualne neravnine izravnati.
2. Montirati na kadu nožice ili okvir prema uputama proizvođača.
3. Montirati sifon s ispustom i preljevom, brtve postaviti bez silikona, osim ako ga proizvođač propisuje.
4. Postaviti kadu na mjesto i libelom izravnati rub u oba smjera.
5. Spojiti sifon na odvod i provjeriti pad.
6. Napuniti kadu, ispustiti vodu i pregledati sve spojeve.
7. Zalijepiti brtvenu traku između ruba kade i zida i uklopiti je u hidroizolaciju.
8. Ozidati kadu blokovima, ostaviti otvor za revizijska vratašca.
9. Obložiti ozid i zidove tako da pločice prekrivaju rub kade.
10. Napuniti kadu vodom i izvući silikonsku fugu, vodu ispustiti tek kad silikon otvrdne prema uputama proizvođača.

• kada se pod opterećenjem ne miče i ne škripi,
• rub je u ravnini, a voda na dnu teče prema ispustu,
• nakon punjenja i pražnjenja pune kade nijedan spoj ne kapa,
• voda otječe ravnomjerno i bez grgljanja,
• revizijska vratašca se mogu otvoriti i kroz njih se dolazi do sifona,
• pločice prekrivaju rub kade i fuge su ispunjene,
• silikon je neprekinut, bez pukotina i dobro prianja uz obje površine.