Akrilisanje oko podnih lajsni

Glavni razlog je izgled. Lajsna sa popunjenom gornjom fugom djeluje kao dio zida, neravnine maltera se izgube i linija duž prostorije je čista. Drugi razlog je praktičan: u otvoren procjep ulazi prašina, pijesak sa obuće i sitni insekti, a usisivačem se odatle teško čisti.

Po pravilu se popunjava samo gornja fuga između lajsne i zida. Kod plutajućeg poda (laminat, vinil na klik, drvene lamele) fuga između lajsne i poda se ne popunjava. Pod mora slobodno da radi kada se mijenjaju temperatura i vlažnost, a masa bi ga uz lajsnu vezala. U praksi se to završi pocijepanom masom ili podignutom lajsnom. Kod pločica ili lijepljenih podova donja fuga se ponekad popunjava, ali tada se materijal bira prema tome da li na to mjesto može da prska voda.

Akril i silikon u kartuši izgledaju slično, ali svaki je namijenjen nečemu drugom.

• Akrilna masa je tek malo elastična, može da se farba, dobro prianja na malter, gips-karton, drvo i farbanu plastiku i lako se zaglađuje vodom. Namijenjena je suvim prostorijama: dnevnoj sobi, spavaćoj sobi, hodniku.
• Sanitarni silikon je elastičniji i bolje podnosi vodu, ali se obično ne može prefarbati. Ide tamo gdje se uz lajsnu vrlo često briše mokrim mopom ili gdje može da prska voda, na primjer u kupatilu ili pored tuš kabine.

Akril dakle nije vodonepropusna barijera. Uobičajeno brisanje podnese, ali ga voda koja stoji s vremenom razmekša. Ako je lajsna od nauljenog drveta ili plastična u boji drveta, bijeli akril će se vidjeti. Tada se bira masa u odgovarajućoj nijansi, ili se fuga popunjava samo tamo gdje zaista postoji vidljiv procjep.

Najjednostavnija situacija je nova lajsna uz svježe okrečen, ravan zid: fuga je tanka i ujednačena, dovoljan je jedan potez i zaglađivanje. Više vremena traže:

• stara fuga sa popucalom masom ili ostacima farbe, koju prvo treba isjeći i očistiti,
• neravan zid, gdje je fuga mjestimično široka nekoliko milimetara pa masu treba nanositi iz dva puta,
• razuđena prostorija sa mnogo uglova, štokova i cijevi grijanja,
• tamna lajsna uz svijetao zid, gdje se fuga mora vući vrlo precizno ili uz krep traku,
• zahtjev da se fuge poslije sušenja prefarbaju.

Ako je fuga šira nego što jedan sloj može da pokrije, u dubinu se prvo utisne pjenasti fitilj, a masa se nanosi tek preko njega. Akril se pri sušenju malo skupi, pa se debela „kobasica“ mase često ulegne ili pukne.

Ovaj posao možete da uradite i sami. Treba vam pištolj za kartuše, kartuša akrila, skalpel, vlažan sunđer i malo strpljenja. Radite na sobnoj temperaturi, većina proizvođača navodi najnižu temperaturu za rad na pakovanju.

1. Isjeći skalpelom staru popucalu ili odvojenu masu i skinuti farbu koja se ljušti.
2. Usisati fugu, prebrisati je blago vlažnom krpom i ostaviti da se osuši.
3. Po potrebi zalijepiti krep traku na zid i na lajsnu, tik uz fugu.
4. Odsjeći vrh kartuše ukoso, tako da otvor odgovara širini fuge.
5. U široke fuge prvo utisnuti pjenasti fitilj.
6. Nanositi masu ravnomjernim potezom na dionici od otprilike jednog do dva metra, pištolj voditi ujednačeno i bez zaustavljanja.
7. Odmah izravnati fugu nakvašenim prstom ili plastičnom špahtlom, u blago udubljen oblik.
8. Obrisati višak mase vlažnim sunđerom dok se ne osuši i skinuti traku dok je masa još mokra.
9. Nastaviti sljedećom dionicom i u uglovima se nadovezati na prethodni potez.
10. Ostaviti masu da se osuši prema uputstvu proizvođača, obično od nekoliko sati do jednog dana, i tek onda je prefarbati.

U praksi se ponavljaju uvijek isti problemi:

• Nanošenje na prašinu ili vlagu. Masa se drži samo za sloj nečistoće i poslije nekoliko sedmica se odlijepi.
• Previše mase odjednom. Debeo sloj se sporo suši, puca, a fuga izgleda kao istisnuta pasta, a ne kao čist prelaz.
• Neizravnata masa. Ostanu grudvice, tragovi zaustavljanja pištolja i hrapava površina na kojoj se hvata prljavština.
• Popunjavanje donje fuge kod plutajućeg poda. Pod gubi prostor za rad, a masa se cijepa.
• Akril u vlažnom prostoru. Pored tuša ili kade masa omekša, pocrni i otpada.
• Farbanje prije sušenja. Farba na svježem akrilu puca, a na fugi nastanu fleke.

Gotovu fugu pogledajte pod bočnim svjetlom, na primjer uz baterijsku lampu spuštenu na pod. Tako se vidi svaka neravnina.

• fuga je popunjena cijelom dužinom, bez prekida i rupa,
• površina mase je glatka, ujednačene širine i bez grudvica,
• na lajsni i na zidu nema osušenih mrlja od mase,
• u uglovima i kod štokova potezi se čisto nadovezuju,
• masa drži sa obje strane i ne odvaja se kada se pritisne prstom,
• donja fuga kod plutajućeg poda ostala je slobodna,
• u vlažnim zonama je upotrijebljen silikon, a ne akril,
• prefarbana fuga ima ujednačenu nijansu, bez pukotina.