Bušenje otvora u AB panelu do prečnika 10 cm

Prečnik do 10 cm pokriva veliki dio uobičajenih prodora u stanu. Tipične situacije:

• klima uređaj: snop bakarnih cijevi za rashladno sredstvo, crijevo za kondenzat i kabl između unutrašnje i spoljne jedinice obično staju u otvor prečnika oko 6 do 8 cm,
• manji odvodi: odvod lavaboa, sudopere ili veš mašine manjih dimenzija, kada kuhinju ili kupatilo pomjerate za jedan zid dalje,
• vodovod i grijanje: cijevi u izolaciji ili zaštitnoj cijevi koje prolaze kroz zid u drugu prostoriju,
• struja i slabe struje: zaštitna cijev za kablove, antenu ili internet između prostorija (samo povezivanje radi kvalifikovani električar),
• manja ventilacija: ventilator ili dovod vazduha s manjom cijevi.

Zašto bušiti, a ne štemati? Armirani beton se pri štemanju lomi neravnomjerno, otpadaju komadi s obje strane i otvor je gotovo uvijek veći nego što treba. Dijamantska kruna izreže precizan valjak. Pritom kroz zgradu ne idu udarci koje bi u panelnoj zgradi čuli susjedi nekoliko spratova iznad i ispod, a beton oko otvora ostaje neoštećen.

U cjenovniku postoji i posebna stavka Bušenje otvora u AB panelu do 15 cm, sa svojom stranicom i svojom cijenom. Odlučuje spoljna mjera onoga što ide kroz otvor, a ne nazivna dimenzija cijevi. Otvor treba da bude obično nekoliko milimetara do centimetar ili dva veći, da u njega stane cijev zajedno s izolacijom, zaštitnom cijevi ili manžetnom i da ostane mjesta za zaptivanje.

• Do 10 cm je dovoljno za klima uređaj, manje odvode, cijevi vodovoda i grijanja i kablove. Kruna je lakša, okreće se brže, manje opterećuje stalak i motor i izreže manje betona. Manja je i vjerovatnoća da pogodi šipku armature, iako se to nikad ne može potpuno isključiti.
• Do 15 cm treba za deblju kanalizaciju, aspirator, veću ventilacionu cijev ili lokalnu rekuperaciju. Kada sama cijev ima prečnik oko 10 cm, otvor za nju gotovo uvijek prelazi granicu manje varijante.
• Zahvat u konstrukciju je kod većeg prečnika izraženiji. Kod 15 cm se lakše presiječe više šipki armature, pa statičar takav otvor u nosećem panelu gleda strože. Kod 10 cm je procjena obično jednostavnija, ali nikad se ne podrazumijeva.
• Vrijeme i oprema: veća kruna buši sporije, traži jači motor, čvršće ankerovanje i pravi više mulja koji treba usisati.

U praksi se dešava da naručilac traži manji otvor, a tek pri montaži vidi da cijev u izolaciji ne prolazi. Bušiti ponovo na istom mjestu većom krunom može se, ali to je dodatni posao i ivice više nisu tako čiste. Zato tačan prečnik unaprijed potvrdite s vodoinstalaterom ili monterom klima uređaja.

Statika i provjera instalacija u zidu

Noseći zidovi i međuspratne ploče drže cijelu zgradu, čak i kada se nalaze u vašem stanu. Za otvor u nosećem panelu ili ploči dobro je posavjetovati se sa statičarem. On će reći da li otvor na tom mjestu odgovara, da li ga treba pomjeriti i šta raditi ako kruna naiđe na armaturu.

Kroz panele prolaze električni kablovi, ponekad i vodovod ili grijanje. Prije bušenja mjesto treba provjeriti detektorom instalacija i skenerom armature, i to s obje strane zida. Pogledajte i gdje će kruna izaći: u susjednoj sobi može biti utičnica, kuhinjski element ili prekidač. Kod međuspratne ploče saznajte šta se nalazi ispod, kod susjeda.

U Crnoj Gori se gas u stanovima uglavnom koristi iz boca, ali ako u zgradi postoji gasna instalacija, u njenoj blizini se ne buši bez dogovora s ovlašćenim serviserom. Ako ikad osjetite miris gasa, ništa ne uključujte niti isključujte, napustite stan i pozovite 112.

Prostor i zaštita stana

• osloboditi oko mjesta bušenja bar metar do dva prostora za stalak i majstora,
• pomjeriti ili pokriti namještaj i pod s obje strane zida,
• obezbijediti utičnicu sa zaštitnom strujnom sklopkom ili računati da majstor ima prenosnu zaštitu, jer se radi s vodom,
• kod fasadnog zida riješiti pristup spolja, ako treba pridržati dasku ili uhvatiti izvađeno jezgro,
• obavijestiti susjede o terminu i poštovati vrijeme rada iz kućnog reda.

Postupak je kod otvora do 10 cm uvijek sličan. Razlikuje se uglavnom po tome da li se buši u zid ili u ploču i da li otvor vodi napolje kroz fasadnu izolaciju.

1. Obilježiti centar otvora prema dogovoru s vodoinstalaterom i još jednom provjeriti položaj izlaza s druge strane.
2. Skenirati mjesto da u njemu nema instalacija ni guste armature i po potrebi pomjeriti otvor za nekoliko centimetara.
3. Ankerovati stalak bušilice. U beton se obično izbuši manja rupa za anker, a na glatku površinu može se postaviti vakuumska ploča.
4. Podesiti vertikalnost ili nagib. Kod kondenzata iz klima uređaja otvor ima blag pad prema spolja, obično nekoliko stepeni.
5. Priključiti dovod vode na krunu i pripremiti usisivač za vodu ili prsten za hvatanje mulja.
6. Početi polako i s malim pritiskom, dok kruna ne napravi trag i prestane da "luta".
7. Bušiti ravnomjerno, s ujednačenim pritiskom. Kada kruna naiđe na armaturu, mijenjaju se zvuk i brzina, i tada se postupa kako je dogovoreno sa statičarem.
8. Neposredno prije proboja smanjiti pritisak, da se beton na izlazu ne odlomi. Po potrebi dobušiti s druge strane.
9. Izvaditi jezgro. Valjak betona ponekad ostane zaglavljen u kruni i izbija se.
10. Skinuti stalak, zatvoriti rupu od ankera, usisati mulj i obrisati okolinu.

Samo bušenje kroz uobičajeni panel kod ovog prečnika traje obično od nekoliko minuta do nekoliko desetina minuta. Zavisi od debljine i od toga koliko gvožđa kruna sretne. Priprema, ankerovanje i čišćenje često traju duže od samog bušenja. Zato je kod više otvora u istom stanu posao bolje raspoređen, iako se svaki komad obračunava posebno.

Bušenje u međuspratnu ploču

Kod ploče se buši iznad glave, a voda se sliva niz krunu. Koristi se prsten za hvatanje vode s usisavanjem, a pod ostaje pokriven. Jednako je važno šta se dešava ispod ploče: i jezgro i voda padaju kod susjeda. Bez dogovora sa susjedom i bez zaštite njegove prostorije u ploču se ne buši. Neke međuspratne ploče imaju šupljine ili drugačije raspoređenu armaturu. Da li se u njih smije bušiti i gdje, procjenjuje statičar.

Fasadni panel i izolacija

Fasadni paneli su obično slojeviti: spoljni betonski sloj, izolacija i unutrašnji noseći sloj. Na fasadi je često i naknadna fasadna izolacija. Kruna mora biti dovoljno duga da prođe cijelu debljinu odjednom. Izolacija u sredini se pri bušenju cijepa, pa se otvor na kraju dočisti, a prodor dobro zaptije. U suprotnom u njega prodire voda i nastaje toplotni most.

U armirani beton se gotovo uvijek buši mokro. Voda hladi dijamantske segmente, odnosi samljeveni beton i vezuje prašinu. Suvo bušenje betona stvara sitnu prašinu sa kvarcom, koja šteti plućima. Kruna se pritom pregrijava i brže troši. Suvo bušenje se koristi samo izuzetno, kada voda ne smije doći u dodir s okolinom, i tada uz jako usisavanje i respirator.

Mali prečnici do 10 cm u mekšem materijalu mogu se bušiti i iz ruke. U armiranobetonskom panelu iskusan majstor ipak po pravilu koristi stalak. Kada kruna udari u armaturu, ručna bušilica može naglo da zablokira i istrgne se iz ruku, otvor tada nije ravan, a kruna se lakše ošteti. Stalak drži pravac i nagib, a pritisak je ujednačen.

Čak i kod istog prečnika jedan otvor može biti rutina, a drugi zahtjevan zadatak. Šta obično pomaže:

• slobodan pristup zidu i dovoljno mjesta za stalak,
• uobičajena debljina unutrašnjeg panela, koja zavisno od sistema gradnje iznosi približno 14 do 15 cm,
• tačno obilježeno mjesto i unaprijed dogovoren raspored s ostalim majstorima,
• utičnica i voda u blizini,
• više otvora u istom terminu.

Šta posao otežava:

• debeo fasadni panel s izolacijom, za koji treba duža kruna,
• gusta armatura, koja usporava bušenje i troši krunu,
• otvor tik uz plafon, u uglu ili uz štok vrata, gdje se stalak teško ankeruje,
• bušenje u ploču iznad glave, uz zaštitu stana ispod,
• kos otvor ili tačno zadat nagib,
• namješten stan, gdje treba zaštititi namještaj, podove i pločice,
• rad na visini ili sa skele, na primjer zbog spoljne jedinice klima uređaja.

Pazite na mjesta gdje se paneli spajaju. Spoj između panela nije dobro mjesto za otvor, jer se tu nalaze zalivni beton, spojna armatura i često zaptivka fasade. Otvor se obično postavlja u površinu panela, na razumnoj udaljenosti od ivica.

Majstor za rezanje betona pravi samo otvor. Šta ide u njega i kako se zatvara, rješava drugi zanat, zato je dobro sve dogovoriti unaprijed.

• Prije bušenja: vodoinstalater ili monter klima uređaja određuje položaj, prečnik i nagib, električar potvrđuje kuda idu kablovi, a statičar daje savjet za noseće elemente.
• Odmah poslije bušenja: vodoinstalater postavlja cijev, zaštitnu cijev ili provodnicu i prostor oko nje popunjava prema namjeni, na primjer kitom, manžetnom ili malterom.
• Kod fasadnog zida: spoljna strana se zaptiva protiv prodora vode, a fasada oko prodora popravlja tako da voda otiče dalje od otvora.
• Na kraju: moler ili keramičar sređuje okolinu. Pošto je bušeni otvor čist, popravka je obično mala.

Kod prolaza u instalacionu vertikalu ili na hodnik zgrade može biti potrebno da se prodor zaptije protivpožarnim materijalom. Raspitajte se kod upravnika zgrade šta se u vašoj zgradi koristi, još prije početka radova.

• Premali prečnik. Cijev u izolaciji ne prolazi, pa se izolacija pri postavljanju strgne. Kasnije se na cijevi skuplja kondenzat ili se u otvoru pojavi buđ.
• Neprovjeren izlaz. Kruna izađe u kuhinjski element, u utičnicu ili susjedu u pločice. Popravka je tada skuplja od cijelog otvora.
• Kondenzat bez pada. Voda iz klima uređaja ostaje u otvoru, curi niz zid unutra i na unutrašnjoj strani nastaju mrlje.
• Odlomljen izlaz. Bez smanjenja pritiska na drugoj strani otpadne komad betona i otvor treba popravljati.
• Presječena armatura bez dogovora. Odmah se ne vidi, ali u nosećem panelu to je zahvat u konstrukciju zgrade za koji odgovara vlasnik stana.
• Nezaptiven prodor u fasadnom zidu. Kad pada kiša, voda ulazi u izolaciju panela, a zimi nastaju hladno mjesto i vlaga.
• Voda kroz ploču. Kod bušenja u ploču bez hvatanja mulja voda procuri kod susjeda i uprlja mu plafon.

Gotov otvor možete pregledati odmah, ništa ne mora da se suši. Dovoljni su metar i libela. Izmjerite prečnik i uporedite ga s dogovorenim. Pređite na drugu stranu i pogledajte izlaz. Otvor treba da bude na pravom mjestu, sa sačuvanim ivicama i bez većih odlomljenih komada. Kod otvora za kondenzat stavite libelu na donju stranu ili pustite malo vode i gledajte da li otiče napolje.

Pitajte majstora da li je kruna naišla na armaturu i koliko je šipki presjekla. Ta informacija pripada dokumentaciji radova u stanu i može zatrebati statičaru. Ako je armatura zaobiđena pomjeranjem otvora, provjerite da li novi položaj i dalje odgovara vodoinstalateru.

• prečnik otvora odgovara dogovorenoj mjeri i u njega staje cijev s izolacijom,
• položaj i izlaz na drugoj strani odgovaraju planu,
• otvor je vertikalan ili ima dogovoreni nagib, kod kondenzata prema spolja,
• ivice s obje strane su cijele, bez većih odlomljenih komada,
• u otvoru nema ostataka jezgra ni izolacije,
• rupa od ankera stalka je zatvorena,
• mulj je usisan, pod i namještaj su bez oštećenja,
• kod susjeda, ako se bušilo u ploču ili kroz zajednički zid, nema tragova vode ni oštećenja,
• majstor je rekao da li je i koliko armature presjekao,
• kod fasadnog zida je dogovoreno ko će i kada zaptiti prodor.