Isijecanje metalnog štoka iz armiranobetonskog zida do 10 cm

U zgradama sa zidovima livenim u oplati ili od betonskih panela, metalni štokovi su se postavljali u oplatu ili u pripremljen otvor, pa su se zalivali betonom. Takav štok zato nije samo pričvršćen šrafovima, nego je bukvalno srastao sa zidom. Njegov šuplji profil je obično ispunjen betonom ili malterom, a ankeri ulaze duboko u zid. Kada se takav štok izbija grubom silom, puca beton na špaleti, odlamaju se uglovi, a u gorem slučaju se odvoji i malter ili pločice pored vrata.

Isijecanje rješava taj problem. Rez se vodi duž štoka, obično tik uz njegovu spoljnu ivicu ili kroz sam čelični profil, tako da se prekine veza sa betonom. Štok se zatim podijeli na nekoliko komada i izvadi. Rezultat je otvor sa ravnim ivicama, kojem treba samo manje čišćenje i poravnanje.

Kada vam ovaj posao treba:

• pri zamjeni sobnih vrata vratima sa obložnim štokom,
• pri renoviranju kupatila ili WC-a, kada se mijenja pregradni zid oko njih,
• kada je stari štok iskrivljen, zarđao ili nema odgovarajuću mjeru za nova vrata,
• kao prvi korak prije proširenja ili povišenja otvora, što je poseban posao i traži procjenu statičara.

Jedinica u cjenovniku je komad, dakle jedan štok. Računajte da se misli na običan jednokrilni štok. Dvokrilni, klizni ili nestandardni štokovi se po pravilu procjenjuju posebno.

U cjenovniku postoje dvije stavke: isijecanje štokova iz armiranog betona do 10 cm i do 15 cm. Odlučuje debljina armiranobetonskog zida u kojem štok stoji, a time i dubina do koje treba sjeći. Na prvi pogled je to sitnica, ali u praksi mijenja alat, postupak i vrijeme.

• Tipičan zid: do 10 cm su uglavnom nenosivi armiranobetonski pregradni zidovi, na primjer između soba, prema hodniku ili oko kupatila. Debljinu do 15 cm obično imaju unutrašnji nosivi zidovi.
• Alat: kod zida do 10 cm često se može raditi velikom ugaonom brusilicom sa dijamantskom pločom od približno 230 mm, koja siječe dubinu od otprilike 6 do 7 cm. Zato se siječe sa obje strane, a rezovi se sastaju na sredini zida. Kod 15 cm takav postupak nije dovoljan i koristi se ručna testera za beton sa većom pločom ili druga tehnika.
• Rizik za konstrukciju: pregradni zid do 10 cm je obično nenosiv, pa je samo isijecanje štoka manji zahvat. Kod debljeg nosivog zida oprez je još važniji. Ipak, ni za tanak zid ne treba unaprijed pretpostaviti da je nenosiv dok to neko ne provjeri.
• Vibracije i stabilnost: tanak pregradni zid se pri grubom radu lakše zatrese i može pući i dalje od otvora. Zato se ovdje još više isplati sjeći mirno i ne čupati štok silom.
• Vrijeme i zahtjevnost: manja dubina znači kraće sječenje, manje mulja ili prašine i manje trošenje ploče. Posao na jednom štoku kod tankog zida obično ide brže.

Ako niste sigurni koja vas varijanta zanima, izmjerite zid direktno u otvoru, dakle debljinu betona bez maltera i pločica. Ako izađe oko 10 cm i štok ima dubinu koja odgovara pregradnom zidu, to je ova stavka. Ako je debljina između 10 i 15 cm, ili je zid nosiv, naručite drugu varijantu.

Dobra priprema skraćuje posao i smanjuje rizik od štete u stanu. Najveći dio toga možete srediti sami nekoliko dana ranije.

Zgrada, komšije i kućni red

U stambenoj zgradi provjerite kod upravnika zgrade kada se po kućnom redu smiju izvoditi bučni radovi i gdje se može ostaviti šut i metalni otpad. Komšije na istom spratu i ispod vas obavijestite unaprijed, jer sječenje betona je glasno i čuje se kroz konstrukciju. Ako planirate da otvor proširujete, pomjerate, ili niste sigurni da li je zid nosiv, neka ga pregleda statičar. Sječenje armature oko otvora je pitanje nosivosti, a ne zanatska odluka.

Šta mora biti spremno u stanu

• vrata skinuta sa šarki, kvake, brava i prag uklonjeni, ako nije drugačije dogovoreno,
• prostorije sa obje strane otvora ispražnjene bar u krugu od nekoliko metara,
• pod pokriven čvrstom zaštitom, kod mokrog reza nepromočivom folijom i pločama,
• struja u krugu prekidača i utičnica pored vrata isključena i osigurana od slučajnog uključivanja,
• provjereno gdje prolaze kablovi, kao i cijevi za vodu i grijanje u blizini štoka,
• obezbijeđen pristup utičnici za alat i mjesto za odlaganje otpada.

Pored vrata skoro uvijek prolazi kabl do prekidača, često u šlicu ili u kanalici tik uz štok. Ako kabl treba izmjestiti ili odspojiti, to je posao za ovlašćenog električara, a ne za ekipu koja siječe beton.

Pregled i obilježavanje reza

Majstor prvo izmjeri debljinu zida, provjeri da li je štok obložen pločicama ili nekim drugim slojem i detektorom potraži instalacije. Na zidu sa obje strane obilježi linije reza. Rez se vodi tako da se ne odsiječe više betona nego što je potrebno. Ako u otvor dolazi novi štok tačne mjere, vodi se računa i o budućoj svijetloj širini i visini.

Mokri ili suvi rez

Pri sječenju betona nastaje sitna kvarcna prašina koja je opasna po zdravlje. Kod mokrog reza ploča se hladi vodom, prašina se veže u mulj, a ploča se manje troši. Mana su voda i mulj, koje treba stalno hvatati i usisavati. Zato se u stanu u kojem se živi i koji ima parket često bira suvi rez sa usisavanjem industrijskim usisivačem odgovarajuće klase, a radnici nose respirator najmanje FFP3. Koju metodu će ekipa koristiti, dogovorite unaprijed, jer se prema tome priprema zaštita poda.

Sječenje sa obje strane

Kod zida do 10 cm po pravilu se prvo siječe sa jedne strane do dubine koju ploča dozvoljava, pa sa druge strane po istoj liniji. Rezovi treba da se sretnu u sredini. Majstor siječe polako, u nekoliko prolaza, da se ploča ne pregrije i da se pregradni zid bez potrebe ne trese. Na uglovima štoka rez se ne produžava više nego što treba, da se ne oslabi beton iznad nadvratnika.

Presijecanje profila i vađenje štoka

Čelični profil se obično presiječe na nekoliko mjesta, najčešće u gornjem dijelu bočnih stranica i na nadvratniku. Štok se tako podijeli na manje komade, koji se vade postepeno i kontrolisano. Ostaci ankera koji vire iz betona odsijeku se u ravni zida. Ako je šupljina štoka bila ispunjena betonom, dio ispune ispadne zajedno sa profilom, a ostatak se pažljivo očisti.

Čišćenje i spremanje

Na kraju se špaleta očisti od ostataka maltera, oštre ivice se obrade brusilicom, a otpad se razvrsta. Metal se odvaja od betonskog šuta, jer se drugačije zbrinjava. Mulj ili prašina se usisaju i prostor se predaje u stanju u kojem može da počne sljedeći zanat.

Koliko traje

Kod običnog jednokrilnog štoka u pregradnom zidu do 10 cm i dobro pripremljenog prostora, samo isijecanje i vađenje traje obično nekoliko sati. Vrijeme produžavaju pločice, potreba da se zaobiđu instalacije, mokri rez sa većim čišćenjem ili loš pristup. Ništa se ovdje ne suši niti stvrdnjava, ali posle mokrog reza ostavite špaletu da se osuši prije malterisanja ili lijepljenja novog štoka, obično bar dan do dva, zavisno od provjetravanja.

Obračun po komadu polazi od uobičajene situacije. Praksa od nje odstupa u oba pravca i dobro je znati zašto.

Posao olakšava:

• slobodan prostor sa obje strane zida, da se može sjeći obostrano,
• čist betonski zid bez pločica i debelih slojeva maltera,
• poznat položaj instalacija i isključena struja,
• više štokova u istom stanu, koji se rade jedan za drugim bez premještanja opreme,
• mogućnost mokrog reza bez brige za pod.

Posao otežava:

• keramika u kupatilu ili hodniku, koju prvo treba pažljivo zasjeći da se ne ošteti dalje,
• štok tik uz ugao prostorije ili pored ugradnog plakara, gdje se alat ne može prisloniti,
• zid deblji nego što se očekivalo, ili kombinacija betona i naknadno zidanog sloja,
• gusta armatura odmah uz štok, koja usporava rez i više troši ploču,
• nepoznate ili loše evidentirane instalacije, naročito struja vođena tik uz profil,
• stan u kojem se živi, gdje treba zaštititi namještaj i podove i prašinu svesti na minimum.

Isijecanje štoka je obično jedan od prvih rušilačkih radova. Ono što dolazi posle njega određuje koliko precizno treba sjeći, zato je dobro imati plan unaprijed.

• električar: najbolje prije sječenja obilježi ili izmjesti kabl do prekidača, a posle vađenja štoka postavi novi vod u pripremljen šlic,
• zidar ili gipsar: poravna špaletu, popuni okrnjena mjesta i pripremi otvor na tačnu mjeru novog štoka,
• majstor za podove: pri zamjeni vrata često se rješava i prag i prelaz između podova, pa neka zna gdje se otvor završava i kolika će biti visina gotovog poda, posebno ako se radi novi estrih,
• dobavljač vrata: obložni štok traži ravnu i pravougaonu špaletu i tačnu debljinu zida sa malterom, pa treba da mjeri tek posle vađenja starog štoka i poravnanja,
• keramičar i moler: dolaze na kraju, kada je špaleta suva, glet urađen i novi štok ugrađen.

U praksi se često desi da se vrata naruče prema starom štoku, a posle njegovog vađenja se pokaže da otvor ima drugačiju mjeru nego što se očekivalo. Bolje je mjeriti tek čist otvor, makar to pomjerilo narudžbinu za nekoliko dana.

Većina problema kod ovog posla nije vidljiva odmah, nego se pokaže pri ugradnji novih vrata ili nekoliko mjeseci kasnije.

Rezovi se nisu sreli u sredini

Kod obostranog reza može se desiti da su linije sa dvije strane pomjerene. U sredini zida tada ostane neravan stepenik koji se odlama. Špaleta je nazubljena i zidar mora dodati mnogo materijala. To se vidi po tome što novi obložni štok ne nalegne ravno ili se ispod njega pojave šupljine.

Štok iščupan silom

Ako se nestrpljivo krene polugom prije nego što je veza presječena, tanak pregradni zid može pući. Pukotina se ponekad pojavi tek posle krečenja, koso od ugla otvora. Kod zida do 10 cm to je veći rizik nego kod debelog zida.

Presječen kabl ili cijev

Presječen kabl znači ispad strujnog kola, a u gorem slučaju povredu. Zato se nikada ne siječe bez isključene struje i bez traženja instalacija. Oštećena cijev za grijanje ili vodu oko kupatila pokaže se curenjem i vlažnim mrljama, ponekad tek kod komšije ispod vas.

Presječena armatura iznad otvora

Ako rez na uglovima ide iznad nadvratnika ili u stranu, slabi se i beton i armatura oko otvora. Kod nenosivog zida to može dovesti do pukotina, kod nosivog zida je to ozbiljan problem. Rez treba da se završi tačno tamo gdje se završava štok, osim ako statičar ne odredi drugačije.

Prokišnjavanje i prašina u stanu

Kod mokrog reza bez dobrog hvatanja vode parket ili laminat upije vlagu i nabubri. Kod suvog reza bez usisavanja sitna prašina se raširi po cijelom stanu i sedmicama se taloži po namještaju. Oboje je pitanje pripreme, a ne slučajnosti.

Sječenje armiranog betona u zgradi u kojoj se živi nije posao za samostalan rad. Radi se o zahvatu u konstrukciju, sa snažnim alatom kod kojeg prijeti povratni udar ploče, a nastaje i prašina opasna po zdravlje. Osim toga, u blizini štoka skoro uvijek ima struje i drugih instalacija. Ipak, ekipi možete uštedjeti vrijeme i smanjiti rizik od štete ako sami pripremite prostor:

1. Skinuti vrata sa šarki, demontirati kvaku, bravu i lajsne.
2. Isprazniti prostor oko otvora sa obje strane zida.
3. Pokriti namještaj folijom i zalijepiti ivice trakom.
4. Prekriti pod folijom, a preko nje položiti čvrste ploče.
5. Zalijepiti folijom vrata prema ostalim prostorijama.
6. Pitati upravnika zgrade kada su dozvoljeni bučni radovi i gdje se odlaže otpad.
7. Pripremiti šemu ili fotografije instalacija, ako postoje od ranijih radova.

Odspajanje i izmještanje električne instalacije prepustite ovlašćenom električaru. Ako niste sigurni da li je zid nosiv, neka ga pregleda statičar.

Završen posao pregledajte odmah, dok je ekipa još na licu mjesta. Pomoći će vam libela, metar i baterijska lampa kojom osvijetlite špaletu ukoso. Provjerite naročito ove tačke:

• štok je uklonjen cijeli, zajedno sa ankerima, i ništa metalno ne viri iz betona,
• špaleta je ravna, bez dubokih odlomaka i bez stepenika u sredini zida,
• uglovi otvora nisu presječeni dalje nego što je dopirao stari štok,
• oko otvora nema novih pukotina u zidu, plafonu ni u susjednom malteru,
• instalacije struje, vode i grijanja nisu oštećene i strujna kola rade,
• svijetle mjere otvora odgovaraju onome što traži novi štok,
• pod i namještaj su bez oštećenja od vode, mulja ili komadića betona,
• metalni otpad i šut su odvezeni ili odloženi prema dogovoru,
• prostor je usisan i spreman za sljedeći zanat.