Postavljanje i montaža OSB ploča na pod

OSB ploča je lagana, čvrsta i montira se na suvo. Zato je dobra tamo gdje bi mokri estrih nepotrebno opteretio konstrukciju ili produžio radove za nekoliko sedmica. Tipične situacije su:

• potkrovlje ili starija kamena kuća sa drvenim gredama, gdje treba napraviti novi nosivi pod,
• adaptacija pri kojoj se skida stari parket ili daske, a podloga ispod njih je neravna,
• vikendica, radionica u garaži ili pomoćna prostorija, gdje pod treba brzo da bude gotov,
• suvi slojevi poda sa nasipom i izolacijom u stanu ili u drvenoj kući.

Ako je stari pod u stanu sastavljen od više slojeva, na primjer od parketa lijepljenog na bitumensku masu ili od starih PVC pločica, on se uklanja prije montaže. Ako sumnjate na azbest u starim podnim oblogama ili ljepilima, ništa nemojte sami da rušite. Takav materijal smije da uklanja samo ovlašćena firma.

Od podloge zavisi da li će pod i za nekoliko godina biti ravan i tih. Podloga mora biti čista, suva i čvrsta. Neravnine veće od otprilike 2 mm na letvi dužine dva metra treba izravnati prije montaže.

Drvene grede

Grede moraju biti zdrave, bez truleži i poravnate po visini. Ako neka greda viri, zasijeca se ili se ispod ostalih podmeće. Razmak između greda određuje debljinu ploče. Kod starih tavanica koje se ugibaju ili imaju oštećene krajeve greda koji leže u zidu, dobro je da nosivost procijeni statičar. Zamjena ili ojačavanje nosivih greda nije uobičajen posao podopolagača i za to je potreban stručnjak za konstrukcije.

Postojeći čvrsti pod

Na beton, stabilnu ivericu ili stari drveni pod koji ne propada pod nogama OSB se može postaviti direktno. Na beton u prizemlju ili iznad podruma prvo se stavlja parna brana od polietilenske folije, obično debljine najmanje 0,2 mm, da vlaga iz podloge ne prelazi u drvo. U primorskim mjestima i u kućama uz teren ovaj sloj nemojte preskakati.

Suvi nasip i izolacija

Kada treba izravnati veće visinske razlike, koristi se suvi nasip za izravnavanje koji se razgrne, sabije i povuče u ravan. Preko njega idu krute izolacione ploče, na primjer tvrde podne ploče od mineralne vune ili drvovlaknaste ploče, a tek na njih OSB. U stambenoj zgradi je izolacija od zvuka koraka važna zbog komšija ispod vas.

Debljina zavisi od toga da li ploča sama nosi ili samo leži na čvrstoj podlozi. Okvirno važi:

• 15 mm samo kao sloj za izravnavanje na čvrstoj podlozi po cijeloj površini, ne na grede,
• 18 mm za grede ili letve sa manjim razmakom, obično do otprilike 40 do 50 cm,
• 22 mm i više za veće razmake greda ili veće opterećenje, na primjer u radionici.

Tačne raspone navodi proizvođač ploče i njih se treba držati. Za veće opterećenje mogu se postaviti i dva sloja, tako da drugi sloj prekriva spojeve prvog.

Za podove u enterijeru najčešće se koristi OSB/3, koja podnosi i umjerenu vlagu. OSB/4 je čvršća i namijenjena zahtjevnijim uslovima. OSB/2 je samo za suv prostor i za pod nije dobar izbor. Ploče sa perom i žlijebom imaju krući spoj između greda, pa se za podove koriste češće od ploča sa ravnom ivicom. Brušena ploča ima glađu površinu, što pomaže kod tankih obloga kao što je vinil.

Ako ploče postavljate na stabilan stari pod ili na ravne grede u dobrom stanju, posao možete uraditi uz akumulatorski šrafciger, kružnu testeru i libelu. Ako niste sigurni u nosivost greda, posavjetujte se sa stručnjakom.

1. Ostaviti ploče najmanje 24 do 48 sati da leže ravno u prostoriji gdje će se montirati, da se prilagode temperaturi i vlazi.
2. Očistiti podlogu, provjeriti ravnost letvom i izravnati neravnine.
3. Na betonu postaviti parnu branu sa preklopom, po potrebi i izolacioni sloj.
4. Po obodu prostorije ostaviti razmak od zida otprilike 10 do 15 mm, na primjer pomoću klinova.
5. Ploče slagati dužom stranom poprečno na grede, žlijebom prema zidu.
6. Spojeve smicati tako da poprečne fuge susjednih redova ne budu u istoj liniji. Kratke spojeve bez pera i žlijeba uvijek postaviti na gredu.
7. Ploče sa perom i žlijebom dobijati gumenim čekićem preko komada drveta, da se ivica ne ošteti. Kod ploča sa ravnom ivicom ostaviti između njih razmak od približno 2 do 3 mm.
8. Šrafiti po obodu otprilike na svakih 15 cm, a po površini ploče približno na svakih 30 cm, oko 10 mm od ivice. Koristiti šrafove za drvo dužine otprilike dva i po puta veće od debljine ploče.
9. Glave šrafova uvući tik ispod površine, ne dublje.
10. Visinske prelaze između ploča lagano prebrusiti i površinu usisati.

Najjednostavnija je pravougaona prostorija sa ravnim gredama ili čvrstim betonom. Posao produžava, a time i poskupljuje, sve što donosi dodatno sječenje i pripremu:

• mnogo uglova, niša, stubova i prolaza oko cijevi,
• neravne ili ugnute grede koje treba podmetati ili zasijecati,
• skidanje starog poda i odvoz šuta,
• nasip, parna brana i izolacija ispod ploča,
• deblje ploče, dva sloja ili klasa OSB/4,
• nošenje materijala na viši sprat bez lifta.

Većina problema se pokaže tek nakon nekoliko mjeseci, kada pod počne da se talasa ili škripi. U praksi se često ponavljaju ove greške:

• ploča gurnuta do samog zida, koja se po vlažnom vremenu izdigne,
• premalo šrafova ili šrafovi koji su promašili gredu, pa ploča propada i škripi,
• montaža na neravnu podlogu, čiji se talasi prenesu sve do laminata,
• tanka ploča na grede sa velikim razmakom, koja se između njih ugiba,
• ploče montirane odmah nakon donošenja iz hladnog magacina, bez prilagođavanja,
• kratki spojevi koji slobodno vise između greda kod ploča bez pera i žlijeba.

Prije nego što se na OSB postavi završna obloga, isplati se proći površinom i provjeriti:

• ravnost letvom u više pravaca, bez izraženih talasa i stepenica na spojevima,
• da pod pri hodu ne propada i ne škripi, naročito uz zidove i u sredini između greda,
• dilatacioni razmak po cijelom obodu, uključujući pragove i cijevi,
• smicanje spojeva i da poprečne fuge nisu u istoj liniji,
• gustinu šrafova i da su uvučeni tik ispod površine,
• čistoću površine bez prašine, iverja i ivica koje vire,
• na betonu, da li je ispod ploča postavljena parna brana.