Prskana pjena otvorenih ćelija u debljini 30 do 35 cm

Pjena otvorenih ćelija prema podacima proizvođača obično ima toplotnu provodljivost oko 0,036 do 0,040 W/m·K. Izoluje, dakle, približno kao kvalitetna mineralna vuna. Sloj od 30 do 35 cm daje toplotni otpor od približno 8 do 9 m²·K/W. Projektanti uglavnom predviđaju taj nivo za krovove niskoenergetskih kuća i kuća skoro nulte potrošnje energije.

Ova debljina se najčešće bira u sljedećim situacijama:

• pretvaranje tavana u stambeno potkrovlje, kada želite krov izolovan kao na novogradnji,
• novogradnja čiji projekat traži nizak koeficijent prolaza toplote kroz krov,
• plafon ispod hladnog tavana, koji se prska odozgo i iznad kojeg nema ograničenja prostora,
• zamjena dvoslojnog sistema od mineralne vune (između rogova i ispod rogova) jednim neprekidnim slojem bez spojeva.

Zašto nije dovoljno uobičajenih 20 cm? Kod dobro izolovane kuće krov postaje mjesto kroz koje odlazi veliki dio toplote, jer topao vazduh ide naviše. U Crnoj Gori se to vidi s obje strane godine. Na sjeveru, u Pljevljima, Žabljaku ili Kolašinu, presudna je zima i potrošnja drva ili struje za grijanje. Na primorju i u Podgorici je potkrovna soba ljeti često najtoplija prostorija u kući, a klima uređaj tamo radi bez prestanka. Svakih dodatnih deset centimetara pomaže i ljeti, jer deblji sloj duže zadržava toplotu sa usijanog crijepa ili lima. Debeo sloj ipak više traži od konstrukcije, od kontrole vlage i od postupka prskanja. O tome govori ostatak teksta.

U cjenovniku su, pored ove, još dvije stavke i svaka ima svoju stranicu. Ovo kratko poređenje pomaže da izaberete pravu:

• Otvorene ćelije, 20 do 25 cm: uglavnom stane u visinu običnih rogova bez nadogradnje. Nanosi se obično u jednom do dva prolaza i manje se odsijeca. Pogodna je kada je dovoljan standardni nivo izolacije ili kada nema prostora da se debljina krova poveća.
• Otvorene ćelije, 30 do 35 cm (ova varijanta): gotovo uvijek prelazi visinu rogova, pa ih treba nadograditi ili postaviti roštilj. Prska se u više prolaza, sa pauzama za hlađenje, i ostaje više otpada od odsijecanja. Posao traje duže, a procjena vlage u konstrukciji ovdje znači mnogo više.
• Zatvorene ćelije: pjena veće gustine i niže toplotne provodljivosti. Gotovo ne propušta paru ni vodu i djelimično ukrućuje konstrukciju. Nanosi se u tankim slojevima, pa se koristi prije svega za temelje, čelične hale, limene krovove, podrume i mjesta sa malo prostora. U drveni krov se u debljini 30 do 35 cm obično ne stavlja, jer bi drvo zatvorila s obje strane i bila bi bespotrebno skupa.

U praksi se često dešava da kupac naruči debeo sloj, a uz njegovu visinu rogova i ciljani nivo izolacije bilo bi dovoljno 25 cm. Dešava se i obrnuto: tanak sloj se nanese u potkrovlje koje treba da bude glavna spavaća soba, pa je tamo ljeti vruće. Zato odluku zasnujte na toplotnom proračunu ili barem na razgovoru sa projektantom.

Debeo sloj pjene prekrije rogove, kablove i sve prodore kroz krov. Sve što se zaboravi kasnije se rješava isijecanjem pjene. Zato se temeljna priprema isplati.

Krov i krovna folija

Krov mora biti zaptiven. Mjesta koja prokišnjavaju, oštećen pokrivač ili limarija koja nedostaje popravljaju se prije prskanja. Pjena bi dugo držala vodu, a prokišnjavanje biste primijetili tek poslije nekoliko godina. Ispod pokrivača treba da bude difuziono otvorena sekundarna folija ili drugi sastav krova koji proizvođač pjene dozvoljava. Na stari bitumenski karton preko oplate pjena otvorenih ćelija ne nanosi se bez prethodne procjene. Para bi se ispod njega kondenzovala i drvo bi se vlažilo. Ako je na starijoj kući krov od salonit ploča, njih ne dirajte sami: mogu sadržati azbest i njihovu zamjenu prepustite ovlašćenoj firmi.

Rogovi i njihova nadogradnja

Obični rogovi na porodičnim kućama visoki su približno 14 do 20 cm. Da bi se sloj od 30 do 35 cm nanio ravno i da bi se kasnije na njega pričvrstila potkonstrukcija za gips-karton, rogovi se nadograđuju. Na donju ivicu se pričvrste gredice ili daske postavljene na kant, ili se koriste distancni nosači sa letvama. Tesar ili izvođač to mora završiti prije prskanja. Drvo treba da bude suvo, prema proizvođačima pjene obično sa vlažnošću do približno 18 do 20 %.

Struja, dimnjak i prodori

Sve električne instalacije u ravni krova treba unaprijed provući kroz zaštitne cijevi, a razvodne kutije postaviti tako da poslije prskanja ostanu dostupne. Taj posao radi stručno osposobljen električar, ne ekipa za pjenu. Oko dimnjaka se pjena ne smije prskati direktno na tijelo dimnjaka. Ostavlja se razmak koji propisuje proizvođač dimnjaka, a dimnjačar ga provjerava. Taj prostor se popunjava negorivom mineralnom vunom. Odušak kanalizacije, kanali rekuperacije i krovni prozori moraju biti ugrađeni i opšiveni limom.

Ekipa dolazi kombijem u kojem su dvokomponentna mašina, grijana creva i burad sa komponentama pjene. Na gradilištu obično rade dva do tri čovjeka: operater sa pištoljem, pomoćnik koji vodi crijevo i neko ko odsijeca višak i čisti.

1. Prekrivanje prozora, podova, stepenica i svega što ne smije da se isprlja. Pjena se raspršuje, a sitan aerosol leti i nekoliko metara.
2. Provjera temperature i vlažnosti podloge i vazduha. Komponente i podloga moraju biti u rasponu temperatura koji navodi proizvođač. Zimi se potkrovlje često dogrijava, što je u sjevernim krajevima pravilo, a ne izuzetak.
3. Prvi prolaz uz samu foliju ili oplatu. Pjena tu zalijepi spojeve, ivice i uglove uz nazidnicu.
4. Pauza za hlađenje. Pjena pri očvršćavanju razvija toplotu, pa se kod predebelog nanosa odjednom može iznutra pregrijati, ispucati ili posmeđiti. Proizvođači zato ograničavaju debljinu jednog prolaza, kod pjene otvorenih ćelija obično na približno 15 do 20 cm.
5. Sljedeći prolaz ili prolazi do tražene debljine, sa malom rezervom iznad ivice nadograđenih rogova.
6. Odsijecanje viška. Radi se dugom testerom ili posebnim alatom za sječenje, u ravni rogova, da bi se na njih mogla pričvrstiti potkonstrukcija.
7. Provjera debljine mjernom iglom, doprskavanje mjesta gdje fali i čišćenje otpada.

Kod debljine 30 do 35 cm ostaje primjetno više otpada nego kod tanje varijante. Isto toliko je važno da operater ima nadograđene rogove kao jasnu vodilju. Bez nje se debljina teško drži ujednačenom.

Koliko traje

Uobičajeno potkrovlje porodične kuće sa tanjim slojem često se završi za jedan radni dan. Kod debelog sloja računajte na duže vrijeme, ponekad i na dva dana, jer je prolaza više, a između njih su pauze. Pjena je čvrsta na dodir obično poslije nekoliko minuta, a odsijecati se uglavnom može u roku od sat vremena. Potpuno očvrsne za približno 24 sata. Tokom prskanja, i prema uputstvu proizvođača još nekoliko sati do otprilike dan poslije, u kući ne smije boraviti niko bez zaštitne opreme, a prostor treba provjetravati.

Kod debelog sloja razlika između jednostavnog i komplikovanog krova vidi se jasnije, a s njom i razlika u zahtjevnosti i cijeni posla.

Posao olakšava:

• jednostavan dvovodni krov sa ravnim rogovima na pravilnom razmaku,
• rogovi nadograđeni tačno na traženu debljinu, koji operateru služe kao mjera,
• prazno potkrovlje, bez namještaja, materijala i stare izolacije,
• dobar pristup za creva od kombija do potkrovlja,
• suvo drvo i temperatura pri kojoj ne treba dogrijavati.

Posao otežava:

• razuđen krov sa krovnim kućicama, uvalama, grebenima i mnogo krovnih prozora,
• mnogo prodora i kutija koje treba zaobilaziti i štititi,
• stara izolacija koju treba prvo izvaditi i iznijeti,
• neravni ili iskrivljeni rogovi, koji traže više odsijecanja,
• visoko i strmo potkrovlje, gdje se radi sa skele ili pokretne platforme,
• zima, kada prostor i komponente treba duže zagrijavati.

Pjena otvorenih ćelija propušta vodenu paru, pa se zove i difuziono otvorena. To je prednost, jer eventualna vlaga iz drveta može polako da se isuši. Kod debljine 30 do 35 cm ipak je važno gdje se u sastavu krova para kondenzuje. Zimi topao, vlažan vazduh iz prostorija ide napolje i na hladnoj sekundarnoj foliji može da se kondenzuje.

Proizvođači o tome nemaju isto mišljenje. Neki uz odgovarajući sastav krova parnu branu ne traže, drugi je preporučuju, naročito kod debelih slojeva i u prostorijama sa više vlage, kao što su kupatila. Pouzdano rješenje je toplotno-tehnička procjena sastava krova prema važećim standardima MEST EN. Projektant ili energetski konsultant u njoj izračuna da li je parna brana potrebna i kakva. Ako se postavlja, ide preko odsječene pjene, ispod potkonstrukcije za gips-karton, a njeni preklopi i spojevi sa zidovima se lijepe trakom.

Ne zaboravite ni provjetravanje ispod pokrivača. Pjena ne smije zatvoriti ventilacioni otvor kod strehe ni kod sljemena, jer vlaga ispod pokrivača onda nema kuda da izađe. Kod krova sa oplatom i folijom ventilisani sloj se rješava odozgo. Kod krova samo sa folijom na rogovima pazi se da pjena ne izgura foliju između kontraletava.

Gipsari obično mogu da počnu sljedećeg dana, kada je pjena očvrsnula i provjerena. Potkonstrukciju kače na nadograđene rogove, nikako u pjenu. Kablovi ostaju u zaštitnim cijevima, a kutije treba označiti da ih niko ne bi zatvorio pločama.

• Predebeo jedan prolaz: pjena se iznutra pregrije i ispuca, što se pokaže kao miris ili šupljine koje se pri odsijecanju ne vide.
• Prskanje po vlažnom drvetu: pjena se loše prihvati i uz ivice rogova nastanu pukotine. Drvo ispod pjene sporo se suši i može da buđa.
• Neujednačena debljina: u uglovima uz nazidnicu i oko krovnih prozora pjene je često manje. Zimi se tu pojave hladna mjesta, a na gips-kartonu tamne mrlje.
• Odvajanje od rogova: pjena se pri očvršćavanju malo skupi, pa se kod loše podloge duž roga otvori procjep. Termovizijska kamera ga pokaže kao hladnu traku.
• Pjena na neodgovarajućoj foliji ili bitumenskom kartonu: kondenzacija i mokra oplata, što se otkrije tek pri popravci krova.
• Zalivene kutije i rasvjetna tijela: električar onda isijeca pjenu, a izolacija gubi kontinuitet.
• Pjena tik uz dimnjak: opasnost od požara i ozbiljan nedostatak pri pregledu dimnjaka.
• Zatvoren ventilacioni otvor kod strehe: vlaga ispod pokrivača, inje i u gorem slučaju oštećene letve.
• Preduboko odsijecanje: umjesto 30 cm u nekim poljima ostane nekoliko centimetara manje, što se može utvrditi samo mjerenjem.

Samo prskanje pjene nije posao za laika. Za njega trebaju posebna mašina, zaštita disajnih puteva i iskustvo sa hemijskom reakcijom. Pripremu ipak možete uraditi sami i tako ekipi uštedjeti vrijeme. Električne instalacije prepustite električaru, a pod strmim krovom pazite da uvijek stojite stabilno.

1. Isprazniti potkrovlje u potpunosti, uključujući stvari koje se tu čuvaju i ostatke materijala.
2. Izvaditi staru izolaciju i iznijeti je u zatvorenim vrećama. Raditi sa respiratorom, naočarima i rukavicama. Ako postoji sumnja na azbest, ništa ne pomjerati i materijal dati na procjenu stručnjaku.
3. Pomesti i usisati prašinu sa rogova, nazidnica i oplate.
4. Pregledati krov iznutra za vrijeme kiše ili odmah poslije nje i označiti svako mjesto koje prokišnjava.
5. Izmjeriti vlažnost drveta vlagomjerom na više rogova i zapisati rezultate.
6. Provjeriti da li su nadograđeni rogovi čvrsto pričvršćeni i da li su u istoj ravni.
7. Fotografisati sve električne instalacije, kutije i prodore prije nego što ih pjena prekrije.
8. Obezbijediti prilaz za kombi i creva i dogovoriti priključak struje prema zahtjevima ekipe.
9. Isplanirati gdje će ukućani, djeca i kućni ljubimci biti tokom prskanja i otprilike dan poslije.

Gotovu pjenu preuzmite prije postavljanja parne brane i gips-kartona, dok se još sve vidi. Zamolite operatera da u vašem prisustvu izmjeri debljinu mjernom iglom na više mjesta, naročito u uglovima, uz nazidnicu i oko krovnih prozora. Ako prijem bude zimi, isplati se i snimanje termovizijskom kamerom, koje otkriva hladne trake. Kod novogradnje koja treba da bude vazdušno nepropusna slijedi test zaptivenosti, ali tek poslije postavljanja parne brane.

• debljina pjene odgovara dogovorenih 30 do 35 cm i u uglovima i oko prodora,
• pjena je neprekidna, bez pukotina, šupljina i smeđih pregrijanih mjesta,
• duž rogova i uz zidove nema procjepa,
• površina je odsječena u ravni nadograđenih rogova,
• ventilacioni otvori kod strehe i sljemena su slobodni,
• oko dimnjaka je ostavljen razmak i popunjen negorivim materijalom,
• električne kutije i prodori su dostupni i označeni,
• prozori, podovi i stepenice su očišćeni od pjene,
• otpad je odvezen ili je dogovoreno ko ga odnosi,
• imate tehnički list pjene i podatak o debljini i površini, koji se upisuje u zapisnik o prijemu.