Cenovnik 2026 · Srbija

Izrada grube podloge do 30 cm debljine

Gruba podloga do 30 cm je zbijeni tampon od drobljenog kamena ispod behatona, terase ili betona. Okvirna cena je 197 RSD po m², a zavisi od tla, pristupa i toga da li su uključeni iskop, kamen i odvoz zemlje.

Ažurirano 09/2026·11 min čitanja·8 stavki u cenovniku
Cena standardnog rada
197 RSD/ m²
Okvirni raspon
158 RSD - 256 RSD
Stan 60 m²
29582 RSD
Cena važi samo za ovu konkretnu poziciju - bez materijala i bez pripremnih radova. Nije cena kompletnog posla.
Izračunaj moju adaptaciju
Ažurirane cene
Sadržaj stranice

Cenovnik građevinskih radova: Izrada grube podloge do 30 cm debljine

Unesite količine i cena se odmah preračunava. Nivo cena: Srbija. Cene možete prilagoditi u cenovniku.

Behaton8 stavki

Sve navedene cene su bez PDV-a. Cena rada obuhvata samo rad. Cena sa materijalom dodaje pomoćni materijal (lepak, prajmer, kitove, spojni materijal). Pločice, podove, boju i sanitariju bira i kupuje naručilac, nisu uračunati.

StavkaJMCena / JMKoličinaUkupno

Priprema podloge

Izrada grube podloge do debljine 30 cmm²197 RSD / m²m²unesite količinu-
Demontaža behatonam²266 RSD / m²m²unesite količinu-
Zemljani radovi za podlogu ispod behatonam³3.451 RSD / m³m³unesite količinu-
Postavljanje geotekstilam²187 RSD / m²m²unesite količinu-
Priprema šljunčane podloge uključujući sabijanjem²740 RSD / m²m²unesite količinu-
Izravnavajući nasipm²247 RSD / m²m²unesite količinu-
Izrada grube podloge do debljine 50 cmm²266 RSD / m²m²unesite količinu-
Sabijanje podloge vibro pločomm²m²-
Ukupno za rad
- unesite količinu
Napravi ponudu iz cenovnika →

Šta je gruba podloga i čemu služi

Gruba podloga, u praksi često zvana tampon, je noseći sloj od šljunka ili drobljenog kamena. Razastire se i zbija ispod budućeg behatona, betonske površine, terase ili temeljne ploče. Kada je posao završen, ne vidi se. Ipak od nje zavisi da li će se behaton posle nekoliko godina talasati i da li će beton pucati.

Potrebna je kod svake popločane ili betonirane površine na prirodnom terenu, kod prilaza i parking mesta, ali i kod gradnje na temeljnoj ploči. Ova stavka se odnosi na podlogu debljine do 30 cm. Kod većeg opterećenja ili slabog tla radi se deblja varijanta do 50 cm.

Kada je dovoljno 30 cm, a kada je potrebna deblja podloga

Debljina podloge se ne određuje odokativno. Zavisi od toga šta će po površini voziti ili stajati i kakvo je tlo ispod nje. Ista staza na peskovitom placu može imati tanju podlogu, a na mekoj glini joj treba deblja.

  • Podloga do 30 cm se obično radi ispod staza, terasa, baštenskih površina i prilaza za putnički automobil na dobrom, nosivom tlu. Razastire se u dva do tri sloja, a svaki se zbija posebno.
  • Podloga do 50 cm dolazi u obzir kod većeg opterećenja ili slabijeg tla: ispod ploče garaže, prilaza na kome staje i teže vozilo, parkinga ili kada meku i vlažnu zemlju treba zameniti šljunkom. Razastire se u tri i više slojeva.

Kod podloge ispod temeljne ploče kuće debljinu i sastav slojeva određuje projektant ili statičar, često na osnovu geomehaničkog ispitivanja tla. Ispod kuće se podloga radi isključivo po projektu. Gradnju i veće radove na objektu u Srbiji uređuje Zakon o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/2009 … 80/2026). Ako je reč o novoj gradnji ili većoj uređenoj površini, u nadležnoj opštinskoj službi proverite šta je po važećim propisima potrebno. Ne oslanjajte se na to da ništa nije potrebno.

Šta treba odlučiti pre iskopa

Podloga je prvi sloj cele površine. Ono što se u njoj loše postavi, kasnije se ne može popraviti bez skidanja behatona ili razbijanja betona. Pre početka radova treba da bude jasno:

  • koja završna obloga dolazi na vrh: behaton, kamene ploče, beton ili deking daske na podmetačima. Od toga zavisi debljina gornjeg sloja i koliko mesta ostaje za posteljicu,
  • visina gotove površine: uz kuću se određuje prema pragu vrata ili terasnih vrata i visini sokle. Gotova površina ne sme biti viša nego što dozvoljavaju hidroizolacija i sokla kuće,
  • pad i odvod vode: površine se rade sa blagim padom, kod behatona obično oko 1,5 do 2 %, uvek od kuće ili prema kanalici ili upojnom bunaru. Pad se pravi već u podlozi, a ne tek u posteljici ispod behatona,
  • ivice površine: da li se postavljaju ivičnjaci i gde tačno. Podloga treba da ide i ispod ivičnjaka i malo iza njih, da ivica ne popušta,
  • instalacije u zemlji: pre iskopa je pametno da nadležna preduzeća obeleže kablove i cevi. Ako kroz površinu prolazi gas ili struja, svaki zahvat na njima je posao isključivo za ovlašćenog stručnjaka. Ako tokom iskopa osetite miris gasa, napustite mesto i sa bezbedne udaljenosti pozovite dežurnu službu svog distributera - na području koje snabdeva Srbijagas to je besplatni broj 0800 220 020, a korisnici BeoGas-a pozivaju 011 7850 800,
  • šta sa zemljom: da li se odvozi ili se koristi na placu za nasipanje i ravnanje terena,
  • šta tačno obuhvata cena: da li ponuda uključuje iskop, odvoz zemlje, nabavku kamena i geotekstil, ili samo razastiranje i zbijanje.

Kako teče posao korak po korak

  1. Izmeriti površinu, obeležiti ivice i odrediti visinu gotove površine i pad.
  2. Skinuti humus i svu meku, organsku ili raskvašenu zemlju do čvrstog tla. Ako se menja stari kolovoz, prvo sledi uklanjanje postojećeg behatona.
  3. Iskopati površinu na potrebnu dubinu, a iskopanu zemlju odvesti ili deponovati na placu.
  4. Zbiti dno iskopa i proveriti da li negde propada ili izbija blato.
  5. Na glinovitom ili vlažnom tlu postaviti razdvojni geotekstil, da se kamen ne utiskuje u zemlju.
  6. Dovesti prvi sloj kamena i razastreti ga u jednakoj debljini.
  7. Zbiti sloj vibro pločom u podužnom i poprečnom pravcu, uz preklapanje prelaza.
  8. Ponavljati nasipanje i zbijanje po slojevima dok se ne dostigne ukupna debljina.
  9. Izravnati gornji sloj prema visinama i padu, uz stalnu kontrolu letvom i nivelirom.

Jedan sloj posle zbijanja treba da ima približno 10 do 20 cm, zavisno od težine mašine. Laka vibro ploča zbija samo tanji sloj, a teža reverzibilna ploča ili valjak mogu i deblji. Više o tome u tekstu o sabijanju podloge vibro pločom. Kod 30 cm i teže ploče to su po pravilu dva sloja, a kod lake ploče tri. Podloga se nikada ne nasipa u punoj debljini odjednom, jer bi bila čvrsta samo pri vrhu, a ispod bi ostala rastresita mesta.

Dubina iskopa nije samo 30 cm. Treba dodati posteljicu i debljinu samog behatona ili betona. Kod behatona debljine oko 6 cm i posteljice od oko 3 do 4 cm kopa se otprilike deset centimetara dublje od debljine podloge. Ako je sloj humusa deblji, kopa se do čvrstog tla, a nedostajuća visina se dopuni kamenom.

Na gotovu i proverenu podlogu može odmah da se radi posteljica i postavlja behaton, kao što je opisano kod pripreme nivelirajućeg podsipa. Kamen se ne stvrdnjava kao beton, ne mora da se suši ni da odleži. Ako ipak po njoj nekoliko dana voze kamioni sa materijalom ili pada kiša, pre polaganja se isplati oštećena mesta izravnati i ponovo zbiti.

Materijali i sastav slojeva kod debljine 30 cm

Dole ide krupniji noseći kamen, a gore sitniji koji se može precizno izravnati. Kod debljine do 30 cm koriste se dva uobičajena sastava, a izbor najviše zavisi od mašine za zbijanje:

  • sa težom pločom ili valjkom: donji noseći sloj od krupnog drobljenog kamena, na primer frakcije 32/63, koji prenosi opterećenje i dobro propušta vodu, a iznad njega sloj od kamene drobine 0/32 (u ponudi često kao 0-31,5), koja popunjava šupljine i zatvara podlogu. Krupnu frakciju 32/63 u debljini 15 do 20 cm laka ploča ne zbija pouzdano, zrna se pod njom samo pomeraju,
  • sa lakom pločom: cela podloga od kamene drobine 0/32 ili 0/63 u tri tanja sloja. Sitna zrna popunjavaju šupljine i laka ploča takav sloj zbija po celoj dubini. Na dobrom tlu ispod staze ili terase to je dovoljno,
  • na vrhu u oba slučaja ide izravnavajući sloj od sitnije drobine. Ispod behatona se zatim dodaje tanka posteljica od sitnog kamena, a ispod betona je gore obično šljunak sa peskom ili sitna drobina.

Zašto baš drobljeni kamen, a ne obli rečni šljunak? Oštre ivice zrna se posle zbijanja uklope jedna u drugu i sloj se "zaključa". Obla zrna lakše klize jedno po drugom. Materijal treba da bude čist, bez zemlje i organskih ostataka, inače se posle kiše pretvara u blato i gubi nosivost. Na slabom tlu dodaje se geotekstil ili drenaža.

Nasuti kamen se zbijanjem sabija, zato se naručuje više nego što daje računica površina puta debljina. Kod kamene drobine obično se računa sa povećanjem od oko 20 do 30 %. Za 1 m² podloge debljine 30 cm treba naručiti približno 0,36 do 0,39 m³ rastresitog materijala, uz malu rezervu za ivice i neravnine dna iskopa.

Cena grube podloge po m² i od čega zavisi

Okvirna cena rada je 197 RSD po m². Stvarni iznos može da odstupa u zavisnosti od uslova na placu:

  • Tlo: čvrsto peskovito ili šljunkovito tlo je najjeftiniji slučaj. Glinovito ili raskvašeno tlo, kod koga trebaju geotekstil, drenaža ili zamena zemlje, primetno povećava cenu, ponekad toliko da je pametnije preći na deblju varijantu.
  • Teren: na ravnom se kopa samo do potrebne dubine. Kosina koju treba izravnati znači više iskopa ili više nasipanja, a time više rada i materijala.
  • Pristup: ako bager i kamion mogu da priđu površini, posao ide brzo. U skučenom prostoru iza kuće, gde se materijal vozi kolicima, a iskop radi ručno, obim rada se višestruko povećava.
  • Zemlja: kada može da ostane na placu, otpadaju prevoz i naknada za deponovanje. Odvoz na veću udaljenost podiže cenu.
  • Površina: kod malih površina prevoz mašina i materijala čini veliki deo cene, pa je cena po m² viša. Veća neprekidna površina je po m² povoljnija.
  • Oblik površine: mnogo lukova, uglova i okolina šahtova ili stubića znače više ručnog zbijanja i sporiji rad.
  • Opterećenje i tražena kontrola: ispod prilaza za automobil potrebno je temeljnije zbijanje, teža mašina i preciznije visine. Ako projektant propiše proveru zbijenosti opitom kružnom pločom, to je posebna stavka.
  • Period godine: rad u kišnom periodu traje duže, jer raskvašeno tlo treba ostaviti da se osuši ili ga zameniti.

Ponude različitih izvođača mogu se porediti samo ako obuhvataju isti obim radova. Jedna može uključivati iskop, odvoz i kamen, a druga samo razastiranje i zbijanje dovezenog materijala.

Kako pripremiti plac da posao ide brzo

Dosta vremena može da se uštedi još pre dolaska ekipe, ako investitor pripremi gradilište:

  • slobodan pristup površini, otvoren ili privremeno skinut deo ograde, sklonjeni automobili, drva i baštenski nameštaj,
  • obeležene instalacije i granice placa, da se tokom iskopa ne čeka na nadležna preduzeća,
  • određeno mesto gde kamion može da istovari kamen i gde može da stoji gomila zemlje,
  • dogovor sa komšijama, ako mašine prelaze preko njihovog placa ili će kratko blokirati put,
  • pristup vodi za blago kvašenje suvog materijala.

Posao se, s druge strane, produžava kada se tokom iskopa pojavi neobeležena cev ili kabl, kada se površina ili visine menjaju tek na licu mesta ili kada posle kiše u iskopu stoji voda.

Tipične greške koje se pokažu tek kasnije

  • Predebeli slojevi odjednom. Površina deluje čvrsto, ali dublje materijal ostane nezbijen i vremenom se sleže.
  • Krupna frakcija ispod lake ploče. Kamen 32/63 u debelom sloju ispod lake ploče ostaje rastresit, iako se po njemu može hodati.
  • Premalo prelaza pločom. Površina se pređe jednom i gotovo. Zbijati treba dok ploča ne prestane da ostavlja tragove.
  • Suv materijal. Potpuno suva drobina se loše zbija. Blago kvašenje pomaže, a preterano kvašenje šteti.
  • Ostavljen humus ili blato na dnu. Organska zemlja se vremenom razgrađuje i podloga iznad nje tone.
  • Zaboravljen pad i odvodnjavanje. Voda koja stoji u podlozi smanjuje nosivost, a zimi kad zamrzne podiže behaton.
  • Štednja na debljini kod opterećenih površina. Ispod prilaza po kome voze automobili tanka podloga se brzo utisne u kolotrage.
  • Podloga koja se završava tačno na ivici površine. Ivičnjaci i krajnji redovi behatona nemaju oslonac, postepeno se naginju i ivica se raspada.
  • Nedovoljno zbijene ivice i okolina šahtova. Tamo gde ploča nije stigla, posle godinu dana pojave se ulegnuća, a oko poklopaca stepenici.
  • Pad napravljen tek u posteljici ispod behatona. Posteljica je tada sa jedne strane predebela, neravnomerno se sleže i behaton se talasa.

Uputstvo za samostalan rad: podloga ispod staze ili male terase

Podlogu ispod staze ili manje terase na čvrstom tlu možete uraditi i sami, uz iznajmljenu vibro ploču. Podloga ispod kuće, garaže ili prilaza za automobile je posao za izvođača po projektu. Ako kroz površinu prolaze instalacije, iskop počnite tek kada budu obeležene. Postupak je isti kao u koracima iznad, a uz to se pridržavajte sledećeg:

  1. Pri iznajmljivanju ploče pitajte koju debljinu sloja zbija. Laka ploča mase oko 100 kg pouzdano zbija oko 10 cm kamene drobine.
  2. Uz laku ploču ne koristite krupan kamen 32/63, već drobinu 0/32 ili 0/63, a 30 cm podelite na tri sloja.
  3. Materijal naručite sa dodatkom za sabijanje prema računici iz dela o materijalima.
  4. Pre zbijanja sloj blago pokvasite ako je suv i praši se.
  5. Ivice, uglove i okolinu ivičnjaka dozbijajte ručnim nabijačem tamo gde ploča ne može da priđe.
  6. Posle svakog sloja proverite visine kanapom i letvom, rupe dopunite i ponovo zbijte.
  7. Pri radu sa pločom nosite antifone i čvrstu obuću, a ploču ne vucite uz kosinu prema sebi.

Kontrola i preuzimanje gotove podloge

Gotovu podlogu pregledajte pre nego što na nju dođe behaton ili beton. Kasnije se greške popravljaju samo rasklapanjem. Pri preuzimanju proverite:

  • ukupna debljina odgovara dogovorenim 30 cm, na primer prema visinama snimljenim pre početka ili kontrolnom sondom na ivici,
  • humus i meka zemlja su uklonjeni do čvrstog tla,
  • svaki sloj je zbijan posebno, a ne cela debljina odjednom, što potvrđuju i fotografije iz toka radova,
  • pri hodanju ne ostaju tragovi i površina ne propada ni pod potpeticom,
  • ako je ploča još na gradilištu, zamolite izvođača za kontrolni prelaz. Na dobro zbijenoj podlozi ploča ne ostavlja tragove i počinje blago da poskakuje,
  • bez mašine pomaže čelična šipka ili kolac: u zbijenu podlogu ulazi samo uz napor i jednako po celoj površini, pa se mekša mesta otkriju,
  • visine odgovaraju planu, a pad ide od kuće ili prema kanalici. Posle kvašenja vodom na površini ne treba da ostanu bare,
  • ispod letve od dva metra nema izraženih ulegnuća ni grba,
  • ivice su zbijene jednako temeljno kao sredina, a podloga ide i iza ivice površine,
  • u materijalu nema zemlje, korenja ni drugog otpada,
  • kod podloge ispod temeljne ploče ili prilaza zbijenost je proverena na način koji je propisao projektant, na primer opitom kružnom pločom.

Statički opit kružnom pločom daje rezultat kao modul Edef2 u MPa. Okvirno se na nivou prirodnog tla traži najmanje oko 30 MPa, na vrhu podloge ispod staza i pešačkih površina oko 45 MPa, a ispod prilaza za putničke automobile oko 80 MPa i više. Prati se i odnos modula iz drugog i prvog opterećenja, koji kod kamene drobine ne bi trebalo da pređe približno 2,5. Ako projekat propisuje druge vrednosti, važe one iz projekta. Kod obične baštenske staze opit se obično ne radi i dovoljne su provere sa gornje liste. Ostale radove u ovoj oblasti pronaći ćete u pregledu behaton i ivičnjaci.

Česta pitanja

Okvirno 197 RSD po m². Konačnu cenu najviše određuju nosivost tla, teren, pristup mašinama, veličina površine i to da li zemlju treba odvesti i dodati geotekstil.

Slični radovi

Blog

Izračunajte ceo projekat, ne samo jedan rad

Birate stavke iz svih zanata, a NUMIQ od njih sastavlja ponudu za vas ili za vašeg klijenta.