Prskana poliuretanska pjena otvorene ćelije debljine 30 do 35 cm

Otvorena pjena prema podacima proizvođača ima toplotnu provodljivost obično oko 0,036 do 0,040 W/m·K. Izoluje, dakle, približno kao kvalitetna mineralna vuna. Sloj od 30 do 35 cm daje toplotni otpor od približno 8 do 9 m²·K/W. To je nivo koji projektanti obično predviđaju za krovove niskoenergetskih i gotovo nultih kuća.

Ova debljina se najčešće koristi u sljedećim situacijama:

• adaptacija tavana u stambeno potkrovlje, kada želite krov izolovan na nivou novogradnje,
• novogradnja s projektom koji računa s niskim koeficijentom prolaza toplote krova,
• strop ispod hladnog tavana koji se prska odozgo, a prostor iznad njega nije ničim ograničen,
• zamjena dvoslojnog sistema od mineralne vune (između rogova i ispod rogova) jednim neprekidnim slojem bez spojeva.

Zašto nije dovoljno uobičajenih 20 cm? Kod dobro izolovane kuće krov postaje mjesto kroz koje odlazi veliki dio toplote, jer topao zrak ide prema gore. Svakih dodatnih deset centimetara u potkrovnoj sobi osjeti se i ljeti, jer deblji sloj duže usporava zagrijavanje od užarenog krovnog pokrivača. To je posebno važno u toplijim krajevima, recimo u Hercegovini, gdje je ljetna vrućina u potkrovlju čest razlog nezadovoljstva. Debeli sloj ipak donosi i veće zahtjeve prema konstrukciji, vlazi i načinu nanošenja. O njima govori ostatak teksta.

U cjenovniku, osim ove varijante, postoje još dvije stavke. Svaka ima svoju stranicu. Evo kratkog poređenja da lakše odlučite:

• Otvorena pjena 20 do 25 cm: obično stane u visinu uobičajenih rogova bez nadogradnje. Nanosi se najčešće u jednom do dva prolaza i manje se obrezuje. Odgovara tamo gdje je dovoljan standardni nivo izolacije ili gdje nema prostora za povećanje debljine krova.
• Otvorena pjena 30 do 35 cm (ova varijanta): gotovo uvijek je deblja od visine rogova, pa treba nadograditi rogove ili pripremiti potkonstrukciju. Nanosi se u više prolaza s pauzama za hlađenje, a nastaje i više otpada od obrezivanja. Posao traje duže i više zavisi od procjene vlage u konstrukciji.
• Zatvorena struktura: pjena veće gustine i niže toplotne provodljivosti. Gotovo ne propušta ni paru ni vodu i djelimično ukrućuje konstrukciju. Nanosi se u tankim slojevima, pa se koristi prije svega za temelje, čelične hale, limene krovove, podrume ili mjesta s malo prostora. U debljini od 30 do 35 cm u drvenom krovu zatvorena pjena se uobičajeno ne stavlja, jer bi drvo zatvorila s obje strane i bila bi nepotrebno skupa.

U praksi se često desi da kupac naruči debeli sloj, a s obzirom na visinu rogova i ciljani nivo izolacije bilo bi mu dovoljno 25 cm. Dešava se i obrnuto: tanak sloj se nanese u potkrovlje koje treba služiti kao glavna spavaća soba, a ljeti je u njemu vruće. Odluku zato zasnujte na toplotnotehničkom proračunu ili barem na razgovoru s projektantom.

Debeli sloj pjene prekrije rogove, kablove i prodore. Šta god se zaboravi, kasnije se rješava izrezivanjem. Zato se isplati pripremu uraditi temeljito.

Krov i krovna folija

Krov mora biti nepropusan. Mjesta koja prokišnjavaju, oštećeni crijep ili nedostajuće limarske opšivke popravljaju se prije prskanja. Pjena bi vodu dugo zadržavala, a prokišnjavanje biste primijetili tek nakon nekoliko godina. Ispod pokrivača treba biti paropropusna sekundarna krovna folija ili drugi sastav koji proizvođač pjene dozvoljava. Na staru bitumensku ljepenku preko daščane oplate otvorena pjena se bez procjene ne smije nanositi. Para bi se ispod nje kondenzovala, a drvo bi vlažilo.

Rogovi i njihova nadogradnja

Uobičajeni rogovi porodičnih kuća visoki su približno 14 do 20 cm. Da bi se sloj od 30 do 35 cm mogao nanijeti ravno i da bi se na njega kasnije mogla pričvrstiti potkonstrukcija za gips-karton, rogovi se nadograđuju. Na donju ivicu pričvrste se gredice ili daske postavljene na kant, ili se koriste distancni nosači s letvama. Tesar ili investitor to mora imati gotovo prije prskanja. Drvo treba biti suho, prema proizvođačima pjene obično s vlagom do približno 18 do 20 %.

Struja, dimnjak i prodori

Sve električne instalacije u ravni krova unaprijed treba položiti u zaštitne cijevi, a kutije postaviti tako da nakon prskanja ostanu dostupne. Taj posao radi ovlašteni električar, a ne ekipa za pjenu. Oko dimnjaka pjena se ne smije nanositi direktno na tijelo dimnjaka. To je u kućama koje se griju na drva ili ugalj posebno važno. Ostavlja se razmak koji propisuju proizvođač dimnjaka i dimnjačar, a prostor se popuni negorivom mineralnom vunom. Odzračivanje kanalizacije, prodori za rekuperaciju i krovni prozori moraju biti ugrađeni i opšiveni.

Ekipa dolazi kombijem u kojem su dvokomponentna mašina, grijana crijeva i spremnici s komponentama pjene. Na gradilištu obično rade dva do tri čovjeka: onaj koji prska, pomoćnik koji vodi crijevo i neko ko obrezuje i čisti.

1. Prekriti prozore, podove, stepenice i sve što se ne smije isprljati. Pjena se raspršuje, a sitni aerosol leti i nekoliko metara.
2. Provjeriti temperaturu i vlagu podloge i zraka. Komponente i podloga moraju imati temperaturu u rasponu koji navodi proizvođač. Zimi se potkrovlje često dodatno zagrijava.
3. Nanijeti prvi prolaz uz samu foliju ili oplatu. Njime se zatvore spojevi, ivice i uglovi uz nazidnicu.
4. Napraviti pauzu za hlađenje. Pjena pri očvršćavanju proizvodi toplotu, a kod predebelog jednokratnog nanosa može se iznutra pregrijati, ispucati ili posmeđiti. Proizvođači zato ograničavaju debljinu jednog prolaza, kod otvorene pjene obično na približno 15 do 20 cm.
5. Nanijeti sljedeći prolaz ili prolaze do tražene debljine, s malom rezervom iznad ivice nadograđenih rogova.
6. Obrezati višak dugom pilom ili posebnim rezačem u ravan rogova, kako bi se na njih mogla pričvrstiti potkonstrukcija.
7. Provjeriti debljinu ubodnom sondom, dopuniti mjesta gdje nedostaje i počistiti otpad.

Kod debljine od 30 do 35 cm nastaje osjetno više otpada nego kod tanje varijante. Jednako je važno da onaj koji prska ima nadograđene rogove kao jasnu ravan vodilju. Bez nje se debljina teško održava ujednačenom.

Koliko to traje

Za uobičajeno potkrovlje porodične kuće kod tanjeg sloja često je dovoljan jedan radni dan. Kod debelog sloja računajte radije s dužim vremenom, moguće i s dva dana, jer je prolaza više, a između njih su pauze. Pjena je na dodir čvrsta obično nakon nekoliko minuta, a obrezivati se može uglavnom u roku od sat vremena. Potpuno očvrsne za približno 24 sata. Tokom prskanja i, prema proizvođaču, još nekoliko sati do otprilike jednog dana nakon toga u kući ne bi trebao boraviti niko bez zaštitne opreme, a prostor treba provjetravati.

Kod debelog sloja razlike između jednostavnog i složenog krova dolaze više do izražaja, pa time i u zahtjevnosti i cijeni posla.

Posao olakšava:

• jednostavan dvovodni krov s ravnim rogovima i pravilnim razmacima,
• rogovi nadograđeni tačno na traženu debljinu, koji služe kao mjera,
• prazno potkrovlje bez namještaja, materijala i stare izolacije,
• dobar pristup za crijeva od kombija,
• suho drvo i odgovarajuća temperatura, pri kojoj ne treba dogrijavati.

Posao otežava:

• razuđen krov s badžama, uvalama, grebenima i mnogo krovnih prozora,
• mnogo prodora i kutija koje treba zaobilaziti i štititi,
• stara izolacija koju prvo treba izvaditi i iznijeti,
• neravni ili iskrivljeni rogovi, koji traže više obrezivanja,
• visoko i strmo potkrovlje, gdje se radi sa skele ili pokretne platforme,
• zima, kada prostor i komponente treba duže zagrijavati.

Otvorena pjena propušta vodenu paru, zato se naziva i difuzno otvorenom. To je prednost, jer eventualna vlaga iz drveta može polako isušiti. Kod debljine od 30 do 35 cm ipak je važno gdje se u sastavu para kondenzuje. Zimi topao, vlažan zrak iz unutrašnjosti ide prema van i na hladnoj krovnoj foliji može se kondenzovati.

Mišljenja proizvođača se razlikuju. Neki uz odgovarajući sastav parnu kočnicu ne traže, drugi je preporučuju, posebno kod debelih slojeva i u prostorijama s većom vlagom, kao što su kupatila. Pouzdano rješenje je toplotnotehnička procjena sastava prema važećim BAS EN standardima. Projektant ili stručnjak za energetsku efikasnost u njoj izračuna treba li parna kočnica i kakva. Ako se postavlja, ide preko obrezane pjene ispod potkonstrukcije za gips-karton, a njeni spojevi i priključci na zid lijepe se trakom.

Ne smije se zaboraviti ni ventilacija ispod pokrivača. Pjena ne smije zatvoriti ventilacioni otvor kod strehe ni kod sljemena, inače vlaga ispod pokrivača nema kuda izaći. Kod krova s daščanom oplatom i folijom ventilisani sloj rješava se odozgo, a kod krova samo s folijom na rogovima pazi se da pjena ne izgura foliju prema kontraletvama.

Gipsari obično mogu početi drugi dan, kada je pjena očvrsnula i pregledana. Potkonstrukciju sidre u nadograđene rogove, a ne u pjenu. Kablovi ostaju u zaštitnim cijevima, a kutije treba označiti da ih niko pri oblaganju ne zatvori.

• Predebeo jedan prolaz: pjena se iznutra pregrije i ispuca, što se pokaže mirisom ili šupljinama koje se pri obrezivanju ne vide.
• Prskanje po vlažnom drvetu: pjena slabo prianja, a uz ivice rogova nastaju pukotine. Drvo ispod pjene sporo se suši i može buđati.
• Neujednačena debljina: u uglovima uz nazidnicu i kod krovnih prozora pjene je često manje. Zimi se tu pojave hladna mjesta, a na gips-kartonu tamne mrlje.
• Odvajanje od rogova: pjena se pri očvršćavanju malo skupi, a kod loše podloge uz rog nastane procjep. Termovizijska kamera ga pokaže kao hladnu traku.
• Pjena na neodgovarajućoj foliji ili ljepenci: kondenzacija i mokra oplata, što se otkrije tek pri popravci krova.
• Zalivene kutije i rasvjetna tijela: električar onda izrezuje pjenu, a izolacija gubi kontinuitet.
• Pjena tik uz dimnjak: to je rizik od požara, a pri pregledu dimnjaka ozbiljan nedostatak.
• Zaliven ventilacioni otvor kod strehe: vlaga ispod pokrivača, inje i u gorem slučaju oštećene letve.
• Preduboko obrezivanje: umjesto 30 cm u nekim poljima ostane nekoliko centimetara manje, što se može utvrditi samo mjerenjem.

Samo nanošenje pjene nije posao za laika. Traži posebnu mašinu, zaštitu disajnih puteva i iskustvo s hemijskom reakcijom. Pripremu ipak možete uraditi sami i ekipi uštedjeti vrijeme. Električne instalacije prepustite električaru, a pri radu ispod strmog krova pazite na siguran oslonac.

1. Potpuno isprazniti potkrovlje, uključujući uskladištene stvari i ostatke materijala.
2. Izvaditi staru izolaciju i iznijeti je u zatvorenim vrećama. Raditi s respiratorom, naočalama i rukavicama. Ako sumnjate na azbest, materijal ne dirati i dati ga na procjenu stručnjaku.
3. Pomesti i usisati prašinu s rogova, nazidnica i oplate.
4. Pregledati krov iznutra za vrijeme kiše ili nakon nje i označiti svako mjesto koje prokišnjava.
5. Provjeriti vlagu drveta vlagomjerom na više rogova i zapisati rezultate.
6. Provjeriti jesu li nadograđeni rogovi čvrsto pričvršćeni i leže li u istoj ravni.
7. Fotografisati sve električne instalacije, kutije i prodore prije nego što ih prekrije pjena.
8. Osigurati pristup za kombi i crijeva i dogovoriti izvor struje prema zahtjevima ekipe.
9. Isplanirati gdje će ukućani, djeca i kućni ljubimci boraviti tokom prskanja i otprilike dan nakon njega.

Gotovu pjenu preuzimajte prije postavljanja parne kočnice i gips-kartona, dok se još sve vidi. Zamolite izvođača da pred vama sondom izmjeri debljinu na više mjesta, posebno u uglovima, uz nazidnicu i oko krovnih prozora. Ako preuzimate zimi, isplati se uraditi i snimanje termovizijskom kamerom, koje otkriva hladne trake. Kod novogradnje sa zahtjevom za zrakonepropusnost slijedi test zrakonepropusnosti, koji se radi tek nakon postavljanja parne kočnice.

• debljina pjene odgovara dogovorenih 30 do 35 cm i u uglovima i kod prodora,
• pjena je neprekidna, bez pukotina, šupljina i smeđih pregrijanih mjesta,
• uz rogove i zidove nema procjepa,
• površina je obrezana u ravan nadograđenih rogova,
• ventilacioni otvori kod strehe i sljemena su slobodni,
• oko dimnjaka je ostavljen razmak i ispuna od negorivog materijala,
• električne kutije i prodori su dostupni i označeni,
• prozori, podovi i stepenice su očišćeni od pjene,
• otpad je odvezen ili je dogovoreno ko ga odvozi,
• imate tehnički list pjene i podatak o debljini i površini, koji se upisuje u zapisnik o preuzimanju.