Krpljenje šliceva nakon elektroinstalacija

Na prvi pogled oba posla izgledaju slično. Ipak, razlikuju se veličina šliceva i prostorija u kojoj se radi. Od toga zavise materijal, postupak i koliko je posao zahtjevan.

• Nakon elektroinstalacija šlicevi su obično uski i plitki, jer kabl ili savitljiva zaštitna cijev ne zauzima mnogo mjesta. Tome se dodaju otvori za kutije utičnica, prekidača i rasvjete. Uglavnom su to suve prostorije, pa je dovoljna gipsana masa ili masa ojačana vlaknima.
• Nakon vodoinstalacija šlicevi su obično širi i dublji, naročito kod odvoda i cijevi sa izolacijom. Oko izvoda je često razbijen veći komad zida. Radi se u kupatilu ili kuhinji, gdje je vlažno. Zato se bira krečno-cementna ili druga smjesa predviđena za vlažne prostore.

Kod vode treba znati još nešto važno. Cijevi se zatvaraju tek poslije probe pritiska koju radi vodoinstalater. Ako se zamalteriše spoj koji curi, popravka znači ponovo razbijanje zida. Cijev za toplu vodu ne treba ni zaliti „na tvrdo“ bez izolacione navlake. Ona se pri promjeni temperature širi i može ispucati malter iznad sebe.

Postupak je u suštini isti za struju i za vodu. Mijenjaju se uglavnom debljina slojeva i materijal.

1. Provjera instalacija. Kablovi moraju biti čvrsto pričvršćeni, na primjer gipsanim tačkama. Cijevi moraju biti fiksirane, a vodovodne i ispitane. Trase se preporučuje fotografisati sa metrom prislonjenim uz zid, jer će vam to kasnije pomoći kada budete bušili.
2. Čišćenje. Iz šlica se izmete ili usisa prašina i skinu se komadi maltera koji su se odvojili. Podloga treba da bude čvrsta, suva i bez masnoće.
3. Penetracija ili kvašenje. Penetrant učvršćuje podlogu i sprječava da zid prebrzo izvuče vodu iz mase. Gas beton i beton su na to osjetljiviji od cigle.
4. Popunjavanje u slojevima. Dublji šlic se ne puni odjednom. Prvi sloj se dobro utisne, ostavi se da se stegne, pa tek onda dolazi sljedeći. Debeo sloj nanijet odjednom sliježe se i puca.
5. Armiranje. Kod širih i dubljih šliceva, otprilike preko jednog centimetra, i na prelazu između različitih materijala u masu se utisne staklena mrežica ili armirna traka. Ona raspoređuje napon i sprječava sitne pukotine.
6. Ravnanje i brušenje. Posljednji sloj se ostavi malo iznad ravni zida. Kad se osuši, izbrusi se finim brusnim papirom i provjeri letvom.

• Gipsane mase brzo se suše, lako se gletuju i dobro se bruse. Pogodne su za suve sobe, najčešće nakon elektroinstalacija.
• Mase ojačane vlaknima i gipsani malteri sa vlaknima elastičniji su i čvršći. Dobro dođu na nezgodnim podlogama i na mjestima gdje lako nastaju pukotine.
• Krečno-cementni i cementni malteri podnose vlagu i veće debljine, ali se sporije suše. Koriste se u kupatilima, kuhinjama, podrumima i svuda gdje će doći pločice.
• Krečni i glineni malteri biraju se u starijim kućama, na primjer kamenim kućama u primorju ili na sjeveru, gdje je zid izvorno rađen istim malterom. Biraju se i kad vlasnik želi zid koji „diše“. Ispuna treba da bude slična starom malteru, inače se na spoju lakše pojavi pukotina.

Gips-karton se ne maltriše. Otvori se zatvore gipsanom masom za spojeve, po potrebi sa trakom.

Koliko je posao zahtjevan, a time i koliko košta, zavisi od više stvari:

• dužina i dubina šliceva i broj kutija i izvoda,
• podloga: novogradnja sa ravnim malterom je jednostavnija od stare kuće sa trošnim malterom i mješovitim zidom od kamena i cigle,
• potreba za mrežicom i za više slojeva,
• pristup: iza sanitarija, u tijesnom kupatilu ili ispod plafona radi se sporije,
• željena površina: podloga za pločice treba samo da bude ravna i čvrsta, a ispod glatkog krečenja mora biti savršeno izbrušena.

Šlicevi ponekad pokrivaju veliki dio zida. Ponekad je stari malter ispucao i pri kuckanju zvuči šuplje. U tim slučajevima samo krpljenje nije dovoljno. Tada se isplati razmisliti o novom sloju gleta sa mrežicom ili o popravci cijelog maltera.

Manje šliceve nakon struje možete zatvoriti i sami, ako su kablovi već postavljeni i električar ih je pregledao. U same instalacije ne dirajte. Svaki rad na kablovima, kutijama i priključcima prepustite kvalifikovanom električaru. Kod vode sačekajte da vodoinstalater potvrdi da cijevi ne cure.

1. Provjeriti da su kablovi čvrsto pričvršćeni i da ne vire iznad ravni zida.
2. Zatvoriti otvore kutija da u njih ne uđe malter.
3. Usisati šlic i skinuti odvojene komade maltera.
4. Premazati šlic penetrantom i ostaviti ga da se osuši prema uputstvu.
5. Zamiješati manju količinu mase, onoliko koliko stignete da potrošite.
6. Prvi sloj špahtlom duboko utisnuti u šlic.
7. Kod šireg šlica u sljedeći sloj utisnuti mrežicu tako da prelazi na okolni zid.
8. Posljednji sloj povući malo iznad ravni zida.
9. Ostaviti da se potpuno osuši, i to prema vremenu koje navodi proizvođač, a ne prema dodiru.
10. Izbrusiti do glatkog i provjeriti letvom naspram svjetla.

• Samo „prevući“ gipsom. U dubljem šlicu gips se skupi i ispuca.
• Preskočena penetracija. Masa prebrzo izgubi vodu, slaba je i otpada.
• Ubrzavanje sušenja. Grijanje na najjače ili promaja prave pukotine. Prema većini proizvođača temperatura treba da bude bar oko 5 °C, a bolje je da bude sobna. U primorju je vazduh često vlažan, pa sušenje obično traje duže.
• Krečenje preko vlažne podloge. Na zidu se pojave mrlje i fleke.
• Nedovoljno brušenje. Poslije krečenja i pod bočnim svjetlom vidi se svaki prelaz.
• Zatvaranje cijevi koje cure kod vodoinstalacija, bez probe pritiska.

Prije krečenja ili postavljanja pločica sami pregledajte zid:

• popravljena mjesta su u ravni sa zidom i letva se na njima ne klati,
• pod bočnim svjetlom baterijske lampe ne vide se talasi ni stepenici,
• na površini nema sitnih pukotina, a pri kuckanju nema šupljeg zvuka,
• ivice kutija su čiste i kutije nisu zalivene,
• materijal je potpuno suv, bez tamnijih vlažnih mjesta,
• kod vode imate potvrđenu probu pritiska i fotografije trasa instalacija.