Letvanje i kontraletvanje krova

Ovdje su spojena dva posla koja na krovu uvijek idu zajedno, ali imaju različit zadatak.

Montaža kontraletvi znači zakucavanje uspravnih letvi tačno po osi rogova, u smjeru pada krova od strehe prema sljemenu. Kontraletve pritiskaju foliju uz rogove i podižu letve iznad nje. Tako nastaje provjetreni sloj kroz koji vazduh struji od strehe do sljemena i odnosi vlagu i kondenzat. Ako ispod pokrivača uđe kiša ili snijeg koji je vjetar nanio, voda može da se slije niz foliju sve do oluka. Visinu tog sloja određuje debljina kontraletve, a ne opterećenje.

Montaža letvi pod crijep na krovnu konstrukciju znači vodoravne letve zakucane na kontraletve. Svaki red crijepa kači se o jednu letvu, pa je ovdje presudan tačan razmak. Letve između kontraletvi rade kao male grede, zato se njihov presjek bira prema razmaku rogova i težini crijepa i snijega.

Zašto ne može jedno bez drugog? Bez kontraletvi letve bi ležale direktno na foliji, voda bi se zaustavljala kod svake letve, a krov ne bi imao kako da diše.

Redosljed slojeva je čvrst. Folija ide na rogove prije kontraletvi, nikada obrnuto.

1. Tesar pregleda krovnu konstrukciju: da li su rogovi u jednoj ravni, suvi i bez truleži ili napada insekata. Ravan provjerava kanapom zategnutim preko krovne površine, a rogove podmetne ili poravna.
2. Izmjeri stvarne dužine rogova od strehe do sljemena. One se od projekta obično razlikuju za nekoliko centimetara.
3. Razvuče foliju paralelno sa strehom, od strehe naviše, s preklopom traka prema uputstvu proizvođača (obično oko 10 cm, kod malog nagiba više). Kod strehe je uvede u oluk ili na limenu opšivku strehe.
4. Na rogove ili na donju stranu kontraletvi zalijepi zaptivnu traku koja zatvara rupe od eksera.
5. Zakuca kontraletve po osi rogova pocinčanim ekserima ili vijcima koji moraju sigurno da uđu u rog. Kod sljemena i u uvali ostavi prolaz za vazduh.
6. Postavi prvu letvu kod strehe i posljednju kod sljemena prema uputstvu za montažu crijepa, ostatak podijeli na jednaka polja i oznake prenese na obje krajnje kontraletve.
7. Prema kanapu zakuca ostale letve, svaku u svaku kontraletvu. Nastavke letvi uvijek pravi iznad kontraletve i u susjednim redovima ih smjenjuje.

Uobičajeni presjeci letvi su 30 × 50, 40 × 50 i 40 × 60 mm. Pravilo je jednostavno: što je veći razmak rogova i teži pokrivač, to letva mora biti masivnija. Kod obične porodične kuće s crijepom najčešće se koristi 40 × 50 mm. Kod rjeđe postavljenih rogova ili u krajevima s više snijega, na primjer na sjeveru Crne Gore, uzima se 40 × 60 mm. Preslaba letva se ne pokaže odmah, nego tek kod prvog obilnijeg snijega, kada se ugne cio red crijepa.

Kontraletva se bira prema tome koliki provjetreni sloj krov treba. Za običan dvovodni krov dovoljan je niži profil. Kod manjeg nagiba, dugih rogova ili kod krovnih kućica i uvala, gdje vazduh slabije struji, stavlja se viša kontraletva.

Razmak letvi pod crijep zavisi od pokrivne dužine konkretnog crijepa i od nagiba krova. Kod manjeg nagiba letve moraju biti bliže, da bi se redovi više preklapali. Obavezne vrijednosti daje uputstvo proizvođača, a njegovo poštovanje često je i uslov garancije na crijep. Zato se razmak ne prepisuje s druge kuće i ne procjenjuje se odoka. Limeni pokrivač ima svoja pravila prema modulu profila, pa se letvanje pod crijep ne može automatski koristiti i za lim.

Drvo vrijedi pogledati već kod preuzimanja. Letve treba da budu sušene (vlažnost otprilike do 20 %), razvrstane po čvrstoći, bez velikih kvrga koje prolaze kroz cijelu letvu i impregnisane protiv insekata i gljivica. Prije montaže ih ostavite nekoliko dana na gradilištu, složene s razmacima i pokrivene, ali ne hermetički umotane.

Najbrže ide jednostavan dvovodni krov na novoj, ravnoj konstrukciji. Posao postaje zahtjevniji, pa time i skuplji, najčešće zbog sljedećeg:

• razuđen krov s krovnim kućicama, uvalama, grebenima, dimnjacima i krovnim prozorima, gdje treba više mjeriti i sjeći,
• rekonstrukcija, kod koje prvo treba skinuti stare letve, izvući eksere i popraviti krive ili oštećene rogove,
• mali nagib, koji traži gušće letvanje, kvalitetniju foliju i zaptivne trake,
• loš pristup krovu i potreba za skelom.

Ovo je rad na visini, zato ga treba da radi tesar s propisnim osiguranjem i skelom. Zbog toga ovaj posao nije za samostalno izvođenje, čak ni na niskoj kući.

• izostavljene kontraletve ili previše nizak provjetreni sloj, pa kondenzat nema kuda da izađe i postepeno oštećuje drvo i izolaciju potkrovlja,
• folija razvučena preko kontraletvi umjesto direktno na rogove,
• nedostaje zaptivna traka, pa je svaki ekser moguće mjesto prokišnjavanja,
• razmak letvi „odoka“, koji se otkrije tek kod sljemena, kada posljednji red crijepa ne izađe,
• vlažna ili neimpregnisana građa, koja se nakon ugradnje krivi,
• nastavci letvi u slobodnom polju i nezaštićeni ekseri koji s vremenom rđaju,
• provjetreni sloj zatvoren kod sljemena, u uvali ili kod krovnog prozora.

U praksi se često dešava da se ove greške pokažu tek nakon nekoliko sezona, kada popravka već znači skidanje gotovog pokrivača.

Ispraviti razmak sada je pitanje minuta. Kada se postave prvi redovi crijepa, riječ je već o demontaži. Prije preuzimanja provjerite:

• gledano od strehe, letve su prave, bez talasa i lomova,
• broj redova je isti na obje strane krova,
• razmak letvi i položaj prve i posljednje letve odgovaraju uputstvu proizvođača crijepa,
• letve i kontraletve se ne pomjeraju i ne ugibaju kada ih pritisnete,
• kontraletve leže po osi rogova i ispod njih je zaptivna traka,
• nastavci letvi su iznad kontraletvi i u susjednim redovima smjenjuju se,
• provjetreni sloj je prohodan od strehe do sljemena, i oko dimnjaka i prozora,
• folija nije pocijepana i kod strehe je uvedena u oluk,
• slojevi su fotografisani prije pokrivanja, za slučaj reklamacije.