Tesarske krovne konstrukcije: cijena krovne konstrukcije po dužnom metru 2026 i tok montaže

Krovna konstrukcija je kostur krova. Nosi pokrivač sa svim slojevima, snijeg i vjetar, i to opterećenje prenosi na spoljne zidove i unutrašnje nosive zidove. Dobar proračun ne pazi samo da grede ne puknu. Krov ne smije da se ugiba, rogovi ne smiju da se razmiču u stranu, a cijela konstrukcija mora da izdrži i vjetar, koji krov ne gura samo nadolje nego ga i podiže. To se zove sisanje vjetra i ljudi ga najčešće zaborave kod laganih limenih pokrivača. Težak crijep ili kanalica prirodno pridrže krov, lagani lim to ne radi. Na primorju, gdje bura i jugo znaju da duvaju danima, ovo pitanje je jednako važno kao snijeg na sjeveru.

Zašto se ponekad ispod krova pojave pukotine? Kosi rogovi svojim donjim krajevima prirodno žele da se razmaknu u stranu. Tu silu mora nešto da primi: spone, kliješta, međuspratna konstrukcija ili armiranobetonski serklaž. Kada neko pri renoviranju ukloni element koji je taj posao radio, na primjer pri otvaranju potkrovlja, spoljni zid ispod nazidnice može početi da se gura napolje. To obično odaju kose pukotine u uglovima, tik ispod krova.

Kod krova sa sponama dva roga, povezana horizontalnom gredom (sponom), čine krut okvir u obliku slova A, bez stubova u sredini. Odgovara strmijim krovovima na dvije vode sa manjim rasponom, okvirno do osam ili devet metara, zavisno od nagiba i opterećenja. Potkrovlje ostaje slobodno, a na spone se često kači spušteni plafon.

Krov sa stolicom vidjećete na kućama vrlo često. Rogovi leže na horizontalnim gredama, rožnjačama, koje nose stubovi takozvane stolice, a kliješta povezuju rogove i stubove u čvrstu cjelinu. Ovakav krov savlađuje veće raspone, ali sa stubovima morate da računate kada planirate sobe u potkrovlju. Kod krova na četiri vode, koji je kod nas vrlo čest, dolaze još grebeni i uvalni rogovi, na koje se nastavljaju skraćeni rogovi. Tu odlučuje precizno mjerenje i sječenje: od njega zavisi da li će krovne ravni biti ravne.

Rešetkasti krov se sastoji od fabrički izrađenih rešetkastih nosača. Napravljeni su od tanje građe, a spojeve drže čelične ploče sa utisnutim zupcima. Projektuje ih i proizvodi dobavljač prema projektu i na gradilište stižu gotovi. Za njih važi jedno pravilo bez izuzetka: na gradilištu se u njih ne smije naknadno sjeći ni bušiti i nijedna dijagonala ne smije da se izostavi. Svaki štap je dio proračuna. Obični rešetkasti nosači zauzmu cijelo potkrovlje, ali postoje i izvedbe koje u sredini ostavljaju slobodan prostor za stanovanje.

Statičar računa presjeke za određenu klasu čvrstoće drveta, kod krovova obično C24 prema MEST EN 338. Drvo sa pilane koje niko nije razvrstao tu čvrstoću ne mora da ima. Konstrukcijska građa zato treba da bude razvrstana i označena prema MEST EN 14081. Kada vam dovezu građu, pogledajte otpremnicu: na njoj treba da stoji klasa čvrstoće i oznaka CE.

Svježe isječena smrča ili jela često ima vlažnost iznad 30 odsto. Kada se suši tek u gotovom krovu, skuplja se, uvija i puca. Spojevi popuste, a krovne ravni počnu da se talasaju. Za krovove se zato preporučuje građa sa vlažnošću uglavnom do 20 odsto. Konstrukcijske grede KVH se tehnički suše na otprilike 15 odsto, rendisane su i imaju oborene ivice. Manje se uvijaju, a insekti ih manje rado napadaju. Lijepljeno lamelirano drvo (BSH) koristi se tamo gdje treba premostiti veći raspon ili gdje grede ostaju vidljive u enterijeru.

U praksi se često dešava da građa sedmicama leži na gradilištu direktno na zemlji i nepokrivena. Drvo treba da stoji na podmetačima iznad terena, slojevi da budu razdvojeni letvicama i pokriveni tako da ispod cerade može da struji vazduh. Ljeti na jakom suncu to je jednako važno kao zimi na kiši.

Standard MEST EN 335 dijeli drvo u klase upotrebe od 1 do 5, prema tome koliko je izloženo vlazi. Krovna konstrukcija u suvom potkrovlju spada u niže klase, pergola na kiši u više. Prema klasi se bira i sredstvo i način nanošenja. Premaz ili prskanje štite samo tanak sloj na površini, potapanje prodire dublje, a impregnacija pod pritiskom u fabrici traje znatno duže. Imajte na umu da svakim skraćivanjem ili bušenjem na gradilištu otkrivate nezaštićeno drvo. Rezove i čepove zato treba naknadno premazati.

Impregnacija protiv gljivica i insekata nije isto što i zaštita od požara. Protivpožarnu obradu traži projekat zaštite od požara samo kod nekih objekata i radi se posebnim sredstvom. Nijedna hemija ipak neće spasiti drvo koje je dugo mokro. Konstrukcijska zaštita zato znači prije svega tri stvari: drvo ne dodiruje beton ni zemlju, voda sa njega brzo otiče, a oko njega struji vazduh.

Opterećenje snijegom određuje se prema MEST EN 1991-1-3, uz vođenje računa o lokaciji i nadmorskoj visini. Crna Gora je tu zemlja velikih razlika: ista kuća će u Budvi ili Baru imati drugačije presjeke rogova nego u Žabljaku, Kolašinu ili Pljevljima, gdje snijeg zna da leži mjesecima i u debelom sloju. Statičar uzima u obzir i težinu pokrivača, nagib krova, mjesta u zavjetrini gdje se snijeg gomila, i vjetar, koji je na primorju i u kanjonima često presudan.

Statički proračun radi statičar, a ne tesar ni vlasnik kuće. Potreban vam je i kada mijenjate postojeći krov: kada lagani pokrivač zamjenjujete betonskim crijepom, montirate solarne panele, gradite krovnu badžu ili želite da zbog potkrovlja uklonite stubove. Solarni paneli ne dodaju samo težinu. Preko njihovih nosača u rogove se prenosi i sila vjetra, pa je na vjetrovitim lokacijama kotvljenje panela posebno važno.

Kod nove gradnje nazidnica se obično kotvi u armiranobetonski serklaž navojnim šipkama ili ankerima koje odredi statičar. Između betona i drveta ide traka hidroizolacije, da drvo ne bi izvlačilo vlagu iz betona. Rogovi se na nazidnicu postavljaju u zasjek i pričvršćuju čeličnim ugaonicima ili spojnicama za rogove. One drže rog i kada ga vjetar vuče nagore.

Tradicionalne tesarske spojeve, kao što su čepovi, preklopi ili lastin rep, naći ćete na starijim krovovima i danas, a dobro izvedeni traju vrlo dugo. Na novim kućama sve češće se koriste čelične spojnice. Važno je da tesar upotrijebi tačno one vrste i broj vijaka ili eksera sa kojima je računao statičar. Obični građevinski vijci ne mogu da zamijene atestirana spojna sredstva.

Kosi krov funkcioniše samo kada slojevi idu pravilnim redom. Na rogovima leži paropropusna sigurnosna folija, na njoj kontraletve u pravcu rogova, a tek na kontraletvama letve za pokrivač. Kontraletve stvaraju provjetreni prostor između folije i pokrivača, kroz koji vlaga odlazi od oluka ka slemenu. Kada neko zakuca letve direktno na foliju, voda koja prođe ispod pokrivača zaustavi se na letvi i uđe u konstrukciju. Foliju ne ostavljajte otkrivenu duže nego što dozvoljava proizvođač, jer je UV zračenje uništava. Na našem jakom suncu to se dešava brže nego što ljudi očekuju.

Puna daščana oplata potrebna je ispod falcovanog lima, ispod bitumenske šindre i kod nekih malih nagiba. Ako će se u potkrovlju živjeti, između rogova ide termoizolacija, a sa strane sobe parna brana. Njeni spojevi i veze sa zidovima moraju se vazdušno zaptiveno zalijepiti. Zašto je to važno? Vodena para iz stana koja prođe kroz neki procjep zimi se kondenzuje u izolaciji i na drvetu.

Kod starije kuće isplati se pregledati konstrukciju dio po dio prije nego što se postavi novi pokrivač. Ovalni izlazni otvori, sitna drvena prašina i drvo koje tamni ispod površine mogu značiti kućnu strižibubu ili trulež. Zdravlje drveta provjerite tako što u njega zabodete oštar alat: meko drvo lako popušta. Oštećeni dijelovi mogu se zamijeniti protezovanjem, odnosno isijecanjem lošeg komada i nastavljanjem novog. Cijela konstrukcija se mijenja samo kada je oštećenje veliko.

Na starim krovovima često se nalazi salonit ili eternit, odnosno azbestno-cementni pokrivač. Njegovo uklanjanje je posao za specijalizovanu firmu koja je opremljena za rad sa azbestom, a otpad se odvozi i zbrinjava kao opasan otpad. Kada ploče sami lomite, sječete ili bacate sa krova, azbestna vlakna se raznose po okolini, u vaše i komšijsko dvorište.

Kod samostalnih drvenih objekata najviše grešaka nastaje tamo gdje se drvo susreće sa zemljom. Stubove nemojte betonirati ni ukopavati direktno u zemlju. Oni idu u čelične papuče usidrene u betonske temelje, tako da donji kraj drveta bude iznad terena i da voda sa njega može da otkapa. Gornje čeone strane greda zakosite ili pokrijte, jer čeono drvo upija vodu mnogo brže od bočne strane grede.

Kada pergola ima čvrst krov, na primjer od polikarbonata, ona nosi i snijeg, a u nju se upire i vjetar. Treba joj zato pravilno dimenzionisani elementi i ukrućenja koja je drže u vertikalnom položaju. Na primorju, gdje bura zna da podigne i dobro pričvršćenu nadstrešnicu, ovo nije sitnica. Ako pergolu vezujete za fasadu sa fasadnom izolacijom, kotvljenje mora da prođe kroz izolaciju tako da je ne ošteti i da ne napravi toplotni most. Ako živite u stambenoj zgradi, krov je zajednički dio, pa svaki zahvat na njemu unaprijed dogovorite sa upravnikom zgrade i etažnim vlasnicima.

Obnovu lazure na pergoli ili sjenici možete da uradite i bez tesarskog iskustva. U nosive elemente ipak ne dirajte, a sa merdevina radite samo na bezbjednoj visini i kada je neko u blizini.

1. Izabrati suv dan bez direktnog sunca, sa temperaturom u rasponu koji navodi proizvođač premaza, i najmanje dan poslije kiše.
2. Provjeriti drvo ubodom odvijača, naročito kod papuča i na gornjim čeonim stranama, a meka ili trula mjesta dati tesaru na procjenu.
3. Očistiti površinu četkom od prašine, paučine, mahovine i premaza koji se ljušti.
4. Izbrusiti posivjele i ohrapavljene površine brusnim papirom u pravcu vlakana i pomesti prašinu.
5. Pokriti popločanje, biljke i susjednu fasadu folijom.
6. Nanijeti četkom tanak sloj premaza iste vrste koja je bila na drvetu, u pravcu vlakana.
7. Temeljnije obraditi čeone strane greda, spojeve i mjesta oko okova, gdje se zadržava voda.
8. Sljedeći sloj nanijeti tek kada se prethodni osuši prema uputstvu proizvođača i provjeriti da li voda sa papuča slobodno otiče.

Konstrukciju preuzimajte prije montaže folije i pokrivača, dok se još sve vidi. Provjerite:

• presjeci, razmaci i položaji elemenata odgovaraju projektu i statičkom proračunu,
• građa ima deklarisanu klasu čvrstoće i nije vidljivo mokra, uvijena ni napadnuta,
• nazidnica je horizontalna, usidrena prema projektu i od betona odvojena hidroizolacijom,
• rogovi leže u jednoj ravni, a sleme je pravo kada pogledate duž krova,
• ugaonici, spojnice i ankeri imaju pun broj spojnih sredstava,
• rezovi i čepovi su naknadno premazani impregnacijom,
• kod rešetkastih nosača nijedan štap nije presječen, probušen ni izostavljen,
• drvo oko dimnjaka poštuje protivpožarni razmak prema projektu i uputstvu proizvođača dimnjaka,
• imate u rukama otpremnicu za građu, dokaz o impregnaciji i fotografije kotvljenja.

Sve nedostatke upišite u zapisnik o preuzimanju prije nego što se konstrukcija pokrije. Kada pokrivač već stoji, popravka kotvljenja ili zamjena grede ne može bez njegovog djelimičnog skidanja.