Pregradni zid od gipskartona s dvostrukom oblogom: postupak, materijali i kontrola

Osnova je ista kao kod svakog gipskartonskog zida. Obodni UW profili pričvrste se za pod i plafon, između njih se postave vertikalni CW profili, u šupljinu ide mineralna vuna, a s obje strane obloga od ploča. Kod dvostruke obloge na svaku stranu idu dva sloja ploča, obično debljine 12,5 mm. S profilom CW 75 ukupna debljina zida je tako otprilike 125 mm, a s CW 100 otprilike 150 mm.

Zašto dva sloja? Masa i krutost zida direktno utiču na to koliko dobro zid izoluje zvuk, koliko podnosi udarce i koliko tereta drži. Drugi sloj usto prekriva spojeve prvog, pa je zid cjelovitiji i manje sklon pukotinama na spojevima.

Dvostruku oblogu izaberite naročito kada:

• odvajate spavaću ili dječiju sobu od dnevnog boravka i stalo vam je do tišine,
• ćete na zid kačiti kuhinjske elemente, gornje ormariće, televizor ili teže police,
• je zid u kupatilu i na njega ide keramika,
• je zid viši od uobičajenog, recimo u potkrovlju sa zabatom ili u prostoriji s visokim plafonom,
• se traži određena otpornost na požar, na primjer prema garaži ili kotlovnici,
• u hodniku postoji opasnost da neko udari u zid kolicima, biciklom ili namještajem.

U NUMIQ cjenovniku postoji i posebna stavka za gipskartonski zid s jednostrukom oblogom. Oba rješenja su uobičajena i ispravna, ali svako pripada na drugo mjesto. Ukratko:

• Obloga: jednostruki zid ima po jednu ploču sa svake strane, dvostruki po dvije. Po kvadratnom metru zida to znači duplo više ploča i vijaka, plus fugiranje prvog sloja.
• Debljina: uz isti profil dvostruki zid je otprilike 25 mm deblji. U uskom hodniku ili kod vrata to ponekad igra ulogu.
• Zvuk: s mineralnom vunom oba zida guše zvuk, ali dvostruki osjetno bolje. Razliku najviše čujete kod glasova i muzike.
• Čvrstoća: jednostruki zid kad pokucate zvuči šuplje, a pri udarcu se ploča lakše probije. Dvostruki djeluje gotovo kao zidani zid.
• Nosivost: lakše predmete drže oba. Za teške ormariće u jednostruki zid se gotovo uvijek stavljaju ojačanja, kod dvostrukog je rezerva veća, ali i tu se za zaista teške stvari preporučuju ojačanja.
• Visina: prema tabelama proizvođača sistema, dvostruka obloga uz isti profil dozvoljava viši zid.
• Vrijeme i težina: dvostruki zid traje osjetno duže, a materijala je dvostruko više i teži je, što se osjeti pri nošenju na više spratove bez lifta.

Jednostruka obloga ima smisla kod garderobera, pregrade u radnoj sobi, obloge u ostavi ili svugdje gdje se od zida ne očekuje ni zvučna izolacija ni nosivost. Ako se dvoumite za spavaću sobu ili kupatilo, praksa pokazuje da je naknadno ojačavanje zida mnogo zahtjevnije nego odmah ga napraviti s dvostrukom oblogom.

Gipskarton ne podnosi vlagu ni neravnu podlogu. Prije montaže zato provjerite nekoliko stvari.

Stanje gradilišta

• mokri radovi, dakle malter i estrih, završeni su i suhi, inače ploče upijaju vlagu i spojevi kasnije pucaju,
• prozori su ugrađeni i objekat zatvoren, a zimi zagrijan otprilike iznad 10 °C,
• pod i plafon na mjestu zida su čvrsti i približno ravni, veće neravnine treba izravnati unaprijed.

Odluke koje moraju pasti ranije

Kad se zatvori druga strana, u zid više nemate pristup. Zato unaprijed znajte:

• tačan položaj zida i vrata, uključujući svijetlu širinu i visinu otvora i vrstu štoka,
• gdje će biti utičnice, prekidači, rasvjeta i mrežni kablovi,
• gdje će biti kuhinja, televizor, lavabo, viseća WC šolja ili bojler, da se pripreme ojačanja,
• da li zid stoji na nosivoj ploči ili na gotovom estrihu.

Zadnja stavka je važna zbog zvuka. Ako zid stoji na plivajućem podu koji prolazi ispod njega iz jedne sobe u drugu, zvuk se prenosi kroz pod i dvostruka obloga gubi dio efekta. Kad je tišina zaista važna, zid se sidri na nosivu ploču, a estrih se na mjestu zida prekida.

Profili

Koriste se pocinčani profili UW i CW širine 50, 75 i 100 mm. Za uobičajene stambene pregrade najčešće se bira CW 75, koji daje dovoljno mjesta za vunu i instalacije. CW 50 dolazi u obzir tamo gdje se štedi svaki centimetar, a zid nije visok. CW 100 ili udvojeni profili koriste se kod visokih zidova ili debljih instalacija. Uz vrata se umjesto običnih CW profila ugrađuju debelozidni UA profili, koji nose vrata bez treperenja.

Ploče

• Standardne ploče (tip A, sive s bijelim kartonom): za suhe prostorije, spavaću sobu, dnevni boravak, hodnik.
• Impregnirane ploče (tip H, zelene): za kupatila i kuhinje. Sama ploča nije hidroizolacija. U tuš kabini i oko kade treba hidroizolacijski premaz s trakama u uglovima.
• Vatrootporne ploče (tip F, roze ili crvene): gdje zid mora izdržati vatru. Otpornost na požar važi samo za cijeli sistem prema proizvođaču, dakle za tačno određene profile, vunu, ploče i vijke.
• Akustične i ojačane ploče: veće su gustoće, pa zid bolje guši zvuk ili više nosi. Dobre su za spavaću sobu uz susjede ili kućni studio.

Slojevi se mogu kombinovati, recimo donji standardni i gornji impregnirani. Bitno je da rezultat odgovara onome što od zida očekujete.

Izolacija i sitni materijal

U šupljinu ide mineralna vuna, staklena ili kamena, debljine otprilike kao širina profila. Ispod obodnih profila lijepi se brtvena traka koja odvaja metal od objekta i sprečava prenos zvuka. Za donji sloj ploča obično se koriste vijci dužine oko 25 mm, za gornji oko 35 mm, da prođu kroz obje ploče i sigurno uhvate profil. Spojevi gornjeg sloja rade se masom za fugiranje i armirnom trakom, a vanjski uglovi ugaonim lajsnama.

1. Izmjeriti i ucrtati položaj zida na podu, zidovima i plafonu, laserom prenijeti liniju vertikalno.
2. Zalijepiti brtvenu traku na UW profile i na krajnje CW profile uz zidove.
3. Pričvrstiti UW profile za pod i plafon tiplima, obično otprilike na svaki metar i najmanje s tri tipla po profilu. Krajnje CW profile pričvrstiti za obodne zidove.
4. Postaviti UA profile za vrata, usidriti ih u pod i plafon i iznad otvora napraviti nadvoj.
5. Uložiti CW profile u UW profile na razmaku od obično 625 mm, otvorenom stranom u istom smjeru. Ispod betonskog plafona ostaviti profile malo kraće, da zid ne smeta progibu plafona.
6. Zavrnuti prvi sloj ploča na jednu stranu. Ploče postaviti otprilike 10 mm iznad poda, da ne vuku vlagu s poda.
7. Ugraditi ojačanja za teške predmete: drvene grede ili čelične nosače između profila na potrebnoj visini.
8. Provući električne kablove kroz otvore u profilima i postaviti kutije. Ovaj dio radi električar.
9. Postaviti mineralnu vunu u cijelu šupljinu, bez praznina.
10. Zavrnuti prvi sloj na drugu stranu, a zatim drugi sloj na obje strane. Spojeve drugog sloja pomjeriti u odnosu na prvi najmanje za jedan razmak profila, horizontalne spojeve barem za 400 mm.
11. Ispuniti spojeve prvog sloja masom bez trake, drugi sloj fugirati s armirnom trakom i prebrusiti.

Zašto se fugira i donji sloj, kad ga niko neće vidjeti? Neispunjeni spojevi su mjesta kroz koja prolazi zvuk, a u požaru vatra. Proizvođači sistema propisuju fugiranje prvog sloja. Ko ga preskoči, gubi dio onoga zbog čega je dvostruki zid uopšte izabran.

Kvalitet površine

Obim obrade gornjeg sloja dogovara se po stepenima od Q1 do Q4. Ispod keramike dovoljno je osnovno fugiranje, za obično krečenje radi se Q2, za sjajne boje ili bočno svjetlo s prozora Q3, a za najveće zahtjeve gletovanje cijele površine Q4. Dogovorite to unaprijed, inače se lako desi da gipsar i vi pod istim poslom podrazumijevate različite stvari.

Zahtjevnost, a time i cijena zida s dvostrukom oblogom zavisi od uslova koje gipsari zateknu na gradilištu.

• Jednostavan je: ravan zid u jednoj visini, bez vrata, s ravnim podom i plafonom, u prizemlju ili uz lift, bez mnogo instalacija.
• Otežava ga: mnogo otvora za vrata, kosi plafoni u potkrovlju i rezanje ploča koje uz njih ide, visina iznad uobičajene kada trebaju skele, neravni stari plafoni, spoj na drvene grede gdje treba računati s pomjeranjem.
• Produžava ga: mnogo ojačanja, revizijska vrata, mnogo električnih kutija, uglovi, lukovi, zahtjev za Q3 ili Q4.
• Logistika: duplo više ploča znači duplo više nošenja. Na treći sprat bez lifta to je mnogo teškog posla.

Kod dvostruke obloge se sve to dodatno umnožava, jer se svaki izrez za kutiju, svaka špaleta i svaki ugao rješava u četiri sloja umjesto u dva.

Gipsar dolazi negdje na sredini radova, pa je dobro znati redoslijed:

• Prije njega: zidari i malteri, estrih, eventualno fasadna izolacija i ugradnja prozora.
• Tokom rada: električar, vodoinstalater i ekipa za ventilaciju moraju odraditi instalacije nakon zatvaranja prve strane, a prije postavljanja vune i zatvaranja druge. Dogovorite tačan termin, da gipsari ne čekaju.
• Poslije njega: keramičar, moler, podopolagač i montaža vrata.

Za elektroinstalaciju koristite kutije namijenjene gipskartonu, s dovoljnom dubinom za dvostruku oblogu. Utičnice s obje strane zida ne postavljajte tačno jednu nasuprot druge, nego ih pomjerite barem za jedno polje između profila, inače kroz njih prolazi zvuk. Elektroinstalaciju mora raditi kvalifikovani električar, a prije zatvaranja zida pametno je fotografisati gdje kablovi prolaze.

U kupatilu se ojačanja za viseću WC šolju, lavabo i slavine pripremaju zajedno s vodoinstalaterom. Hidroizolacijski premaz dolazi na red tek nakon fugiranja, a prije keramike.

• Spojevi slojeva jedan iznad drugog: ako se drugi sloj ne pomjeri, zid je na spojevima slabiji i s vremenom tu nastaju pukotine.
• Nema brtvene trake: zid uz rubove „zvoni“ i zvuk prelazi u plafon i zidove. Naknadno se to ne može popraviti.
• Vuna s prazninama: nemarno postavljena ili zgnječena vuna smanjuje prigušenje zvuka. Primijeti se naročito kod glasova.
• Preduboko uvrnuti vijci: vijak koji probije karton ne drži ploču. Kasnije se pojave ispupčene glave ili ploča počne da se pomjera.
• Zid čvrsto do plafona: ako profil udari u plafon bez zazora, pri progibu plafona zid se optereti i pukne ugao uz plafon.
• Ploče bez razmaka od poda: pri pranju poda ili poplavi ploča se natopi vodom.
• Nema dilatacije: kod vrlo dugih zidova i spoja na različite konstrukcije trebaju dilatacijske fuge prema proizvođaču, inače pukotina nastane na slučajnom mjestu.
• Montaža u vlažnom objektu: ploče se krive, a spojevi pucaju nakon što se počne grijati, često tek prve zime.
• Zaboravljena ojačanja: naknadno kačenje teških ormarića samo u ploče i tiple završava čupanjem i oštećenjem zida.

Montaža konstrukcije i obloge kod dvostrukog zida traje osjetno duže nego kod jednostrukog, jer se svaka strana zavrće dva puta. Računajte i s pauzom za instalacije između zatvaranja prve i druge strane. Masa na spojevima suši se prema proizvođaču, obično do sljedećeg dana, a po hladnijem i vlažnijem vremenu duže. Za više stepene kvaliteta fugira se u više navrata, pa treba računati s dodatnim danima. Krečiti se može tek kad masa potpuno osuši i nanese se podloga, a keramika ide tek kad se osuši hidroizolacijski premaz.

Ako ste spretni, imate dobru libelu ili laser i nekoga da vam pomogne, ovakav zid možete napraviti i sami. Ograničite se na suhe prostorije i niže zidove bez zahtjeva za otpornost na požar. Elektroinstalaciju prepustite električaru i ne dirajte nosive konstrukcije.

1. Izmjeriti položaj zida laserom na podu, plafonu i zidovima i provjeriti da tuda ne prolaze instalacije.
2. Zalijepiti brtvenu traku na UW profile i pričvrstiti ih tiplima za pod i plafon.
3. Uložiti CW profile na razmaku od 625 mm, malo kraće od svijetle visine.
4. Zavrnuti prvi sloj ploča na jednu stranu, s razmakom od otprilike 10 mm od poda.
5. Ugraditi ojačanja za police i ormariće i pozvati električara za instalacije.
6. Postaviti mineralnu vunu bez praznina, obavezno u rukavicama.
7. Zavrnuti prvi sloj na drugu stranu, a zatim drugi sloj s pomjerenim spojevima.
8. Ispuniti spojeve prvog i drugog sloja masom, na gornjem sloju koristiti armirnu traku.
9. Prebrusiti, nanijeti podlogu i ostaviti da se osuši prije krečenja.

Ploče su teške, uz plafon ih uvijek postavljajte u dvoje. Pri rezanju i brušenju nosite respirator i zaštitne naočale.

Prije zatvaranja druge strane tražite da vam pokažu vunu, ojačanja i instalacije i fotografišite ih. Nakon završetka provjerite:

• ravnost zida letvom od dva metra u različitim smjerovima, odstupanja trebaju odgovarati dogovorenom kvalitetu i toleranciji,
• vertikalnost zida i špaleta vrata libelom,
• da li otvor za vrata ima dogovorenu širinu i visinu i da li profili trepere,
• da li su spojevi gornjeg sloja glatki, bez pukotina i bez vidljivih traka,
• da li su glave vijaka upuštene i zaglađene masom, bez probijenog kartona,
• da li su vanjski uglovi ravni i zaštićeni lajsnama,
• da li su električne kutije čvrste i na dogovorenim mjestima,
• da li zid kad pokucate zvuči šuplje, što bi upućivalo na nedostatak vune ili sloja,
• da li je uz pod ostavljen razmak, a uz plafon priključna fuga,
• da li imate fotografije ojačanja, instalacija i vune prije zatvaranja zida.