Montaža letvanja i kontra letvanja krovova

Na krovu ova dva sloja uvijek idu zajedno, ali svaki ima svoj zadatak.

Kontra letvanje znači da se okomite letve zabijaju točno po osi rogova, u smjeru pada krova od strehe prema sljemenu. Kontraletve pritišću foliju uz rogove i podižu letve iznad nje. Tako nastaje prozračni sloj kroz koji zrak struji od strehe prema sljemenu i odnosi vlagu i kondenzat. Ako vjetar ispod crijepa ugura kišu ili snijeg, voda može nesmetano otjecati po foliji sve do oluka. Visinu tog sloja određuje debljina kontraletve, a ne opterećenje krova.

Letvanje pod crijep znači vodoravne letve zabijene na kontraletve. Svaki red crijepa zakvači se za jednu letvu, zato je ovdje presudan točan razmak. Letve između kontraletava rade kao male grede, pa im se presjek bira prema razmaku rogova i opterećenju od crijepa i snijega.

Zašto ne može jedno bez drugoga? Bez kontraletava letve bi ležale izravno na foliji, voda bi zastala uz svaku letvu, a krov ne bi imao kako disati.

Redoslijed slojeva je stalan: folija ide na rogove prije kontraletava, nikada obrnuto.

1. Tesar pregledava krovište: jesu li rogovi u istoj ravnini, suhi i bez truleži ili napada insekata. Ravninu provjerava vrpcom napetom preko krovne plohe, a rogove po potrebi podlaže ili poravnava.
2. Mjeri stvarne duljine rogova od strehe do sljemena. One se od projekta obično razlikuju za nekoliko centimetara.
3. Postavlja sekundarnu krovnu foliju usporedno sa strehom, odozdo prema gore, s preklopom traka prema uputi proizvođača (obično desetak centimetara, kod blagog nagiba više). Na strehi je uvodi u oluk ili na okapni lim.
4. Na rogove ili na donju stranu kontraletava lijepi brtvenu traku koja brtvi rupe od čavala.
5. Zabija kontraletve po osi rogova pocinčanim čavlima ili vijcima koji moraju sigurno ući u rog. Na sljemenu i u uvali ostavlja prolaz za zrak.
6. Postavlja prvu letvu uz strehu i zadnju uz sljeme prema uputama proizvođača crijepa, ostatak dijeli na jednaka polja i oznake prenosi na obje krajnje kontraletve.
7. Prema vrpci zabija ostale letve, svaku u svaku kontraletvu. Spojeve letava uvijek stavlja iznad kontraletve i u susjednim redovima ih izmjenjuje.

Uobičajeni presjeci letava su 30 × 50, 40 × 50 i 40 × 60 mm. Pravilo je jednostavno: što je veći razmak rogova i teži pokrov, to je letva masivnija. Na običnoj obiteljskoj kući s crijepom najčešće se koristi 40 × 50 mm. Kod rjeđeg krovišta ili u krajevima s puno snijega, primjerice u Lici i Gorskom kotaru, bira se 40 × 60 mm. Preslaba letva ne pokazuje se odmah, nego tek pod prvim obilnim snijegom, kad se ulegne cijeli red crijepa.

Kontraletva se bira prema tome koliko prozračnog sloja krov treba. Kod obična dvostrešnog krova dovoljan je niži profil. Kod blagog nagiba, dugih rogova te uz krovne kućice i uvale, gdje zrak teže struji, stavlja se viša kontraletva.

Razmak letava pod crijep proizlazi iz pokrovne duljine konkretnog crijepa i nagiba krova. Kod blažeg nagiba letve moraju biti gušće, da se redovi više preklapaju. Obvezujuće vrijednosti navodi uputa proizvođača, a njezino poštivanje obično je i uvjet jamstva na pokrov. Na obali, u područjima jake bure, proizvođači propisuju i dodatno pričvršćivanje crijepa za letve, pa i to treba uzeti u obzir. Razmak se zato ne prepisuje s druge kuće niti procjenjuje odoka. Limeni pokrov ima vlastita pravila prema modulu profila, pa se letvanje za crijep ne može jednostavno primijeniti na lim.

Drvo vrijedi pogledati već pri preuzimanju. Letve trebaju biti sušene (vlažnost otprilike do 20 %), razvrstane po čvrstoći, bez velikih prolaznih kvrga i impregnirane protiv insekata i gljivica. Prije montaže ostavite ih nekoliko dana na gradilištu složene s razmacima i pokrivene, ali ne hermetički zamotane.

Najbrže ide jednostavan dvostrešni krov na novom, ravnom krovištu. Više rada, a time i veći trošak, donose ponajprije:

• razveden krov s krovnim kućicama, uvalama, grebenima, dimnjacima i krovnim prozorima, gdje treba više mjeriti i rezati,
• obnova, kod koje treba najprije skinuti stare letve, izvući čavle i popraviti krive ili oštećene rogove,
• blag nagib, koji traži gušće letvanje, kvalitetniju foliju i brtvene trake,
• loš pristup krovu i potreba za skelom.

Riječ je o radu na visini, zato ga treba izvoditi tesar s odgovarajućim osiguranjem i skelom. Prije zamjene pokrova ili zahvata na krovištu provjerite u nadležnom upravnom tijelu što vaša građevina treba prema važećim propisima o gradnji. U stambenoj zgradi o krovu odlučuju suvlasnici, a radove organizira upravitelj zgrade.

• izostavljene kontraletve ili prenizak prozračni sloj, pa kondenzat nema kamo otići i postupno oštećuje drvo i izolaciju potkrovlja,
• folija postavljena preko kontraletava umjesto izravno na rogove,
• nedostaje brtvena traka, pa je svaki čavao moguće mjesto prokišnjavanja,
• razmak letava odoka, koji se otkrije tek na sljemenu, kad zadnji red crijepa ne izađe,
• vlažna ili neimpregnirana građa koja se nakon ugradnje krivi,
• spojevi letava u slobodnom polju i nezaštićeni čavli koji s vremenom hrđaju,
• prozračni sloj zatvoren na sljemenu, u uvali ili uz krovni prozor.

U praksi se često događa da se te pogreške pokažu tek nakon nekoliko sezona, kad popravak znači skidanje gotovog pokrova.

Ispraviti razmak sada je posao od nekoliko minuta. Nakon prvih redova crijepa to je već demontaža. Prije preuzimanja provjerite:

• gledano sa strehe, letve su ravne, bez valova i lomova,
• broj redova jednak je na obje strane krova,
• razmak letava i položaj prve i zadnje letve odgovaraju uputi proizvođača crijepa,
• letve i kontraletve se pri pritisku ne miču i ne propružuju,
• kontraletve leže po osi rogova i ispod njih je brtvena traka,
• spojevi letava su iznad kontraletava i izmjenjuju se u susjednim redovima,
• prozračni sloj je prohodan od strehe do sljemena, i oko dimnjaka i prozora,
• folija nije poderana i na strehi je uvedena u oluk,
• slojevi su prije pokrivanja fotografirani za slučaj reklamacije.