Tesarski radovi: cijena krovišta po m 2026 i postupak montaže

Krovište je kostur krova. Nosi pokrov sa svim slojevima ispod njega, snijeg i vjetar, a tu težinu prenosi na vanjske zidove i unutarnje nosive zidove. Dobro projektirano krovište ne mora samo izdržati da grede ne puknu. Krov se ne smije progibati, rogovi se ne smiju razmicati u stranu, a cijela konstrukcija mora podnijeti i vjetar koji krov ne pritišće samo prema dolje, nego ga i podiže. To se zove odizanje vjetrom i na njega se najčešće zaboravlja kod laganih limenih pokrova. Težak crijep krov prirodno drži na mjestu, lagani lim ne drži. Uz obalu, gdje puše bura, ovo je posebno važno: u Primorju, pod Velebitom i u dijelovima Dalmacije majstori zato crijep dodatno pričvršćuju kopčama ili vijcima, a cijelo krovište sidre jače nego u unutrašnjosti.

Zašto se ponekad ispod krova pojave pukotine? Kosi rogovi svojim donjim krajevima prirodno guraju prema van. Tu silu mora nešto preuzeti: kliješta, stropna konstrukcija ili armiranobetonski serklaž. Ako pri obnovi netko ukloni element koji je taj posao obavljao, primjerice kada otvara potkrovlje za stanovanje, vanjski zid ispod nazidnice može se početi potiskivati prema van. To obično odaju kose pukotine u kutovima, odmah ispod krova.

Kod krovišta s kliještima dva roga povezana kliještima tvore kruti okvir u obliku slova A, bez stupova u sredini. Prikladno je za strmije dvostrešne krovove s manjim rasponom, okvirno do osam ili devet metara, ovisno o nagibu i opterećenju. Potkrovlje ostaje slobodno, a na kliješta se često pričvršćuje spušteni strop.

Krovište s podrožnicama vidjet ćete na vrlo mnogo obiteljskih kuća u Hrvatskoj. Rogovi leže na vodoravnim gredama koje se zovu podrožnice, njih nose stupci takozvane stolice, a kliješta povezuju rogove i stupce u čvrstu cjelinu. Ovakvo krovište svladava veće raspone, ali sa stupcima morate računati kada planirate sobe u potkrovlju. Kod krovova na četiri vode dodaju se grebenski i uvalni rogovi na koje se spajaju skraćeni rogovi. Tu sve ovisi o točnom mjerenju i rezanju, jer o tome ovisi hoće li krovne plohe biti ravne.

Krovište od rešetkastih nosača sastoji se od industrijski izrađenih drvenih rešetki. Napravljene su od tanje građe, a spojeve drže čelične ploče s utisnutim trnovima. Nosače projektira i izrađuje dobavljač prema projektu i na gradilište stižu gotovi. Za njih vrijedi jedno pravilo bez iznimke: na gradilištu se u njih ne smije naknadno rezati ni bušiti i nijedna dijagonala ne smije se izostaviti. Svaki štap dio je proračuna. Obični rešetkasti nosači zauzmu cijelo potkrovlje, ali postoje i potkrovni nosači koji u sredini ostavljaju slobodan prostor.

Statičar računa presjeke za određeni razred čvrstoće drva, kod krovišta obično C24 prema HRN EN 338. Drvo iz pilane koje nitko nije razvrstao tu čvrstoću ne mora postići. Konstrukcijska građa zato bi trebala biti razvrstana i označena prema HRN EN 14081. Kada vam dovezu građu, pogledajte otpremnicu: na njoj bi trebali biti razred čvrstoće i oznaka CE.

Svježe piljena smreka često ima vlažnost iznad 30 posto. Ako se suši tek u gotovom krovu, skuplja se, uvija i puca. Spojevi popuste, a krovne plohe postanu valovite. Za krovišta se zato preporučuje građa s vlažnošću u pravilu do 20 posto. Konstrukcijske grede KVH tehnički se suše na otprilike 15 posto, blanjane su i imaju oborene bridove. Manje se uvijaju, a insekti ih napadaju rjeđe. Lijepljeno lamelirano drvo (BSH) koristi se tamo gdje treba premostiti veći raspon ili gdje grede ostaju vidljive u interijeru.

U praksi se često događa da građa tjednima leži na gradilištu izravno na zemlji, nepokrivena. Drvo treba složiti na podloške iznad terena, slojeve razdvojiti letvicama i pokriti tako da ispod cerade može strujati zrak.

Norma HRN EN 335 dijeli drvo u razrede uporabe od 1 do 5, prema tome koliko je izloženo vlazi. Krovište u suhom potkrovlju pripada nižim razredima, pergola na kiši višima. Prema razredu bira se sredstvo i način nanošenja. Premaz ili prskanje štite samo tanki sloj na površini, potapanje prodire dublje, a tlačna impregnacija u tvornici traje znatno dulje. Imajte na umu da svakim skraćivanjem ili bušenjem na gradilištu otkrivate neobrađeno drvo. Rezove i čepove zato treba naknadno premazati.

Impregnacija protiv gljivica i insekata nije isto što i zaštita od požara. Protupožarnu obradu traži elaborat zaštite od požara samo kod nekih građevina i izvodi se posebnim sredstvom. Nijedna kemija ipak neće spasiti drvo koje je dugo mokro. Konstrukcijska zaštita zato ponajprije znači tri stvari: drvo ne dodiruje beton ni zemlju, voda s njega brzo otječe i oko njega struji zrak.

Opterećenje snijegom u Hrvatskoj određuje se prema HRN EN 1991-1-3 i njezinom nacionalnom dodatku. On dijeli zemlju na snježna područja i uzima u obzir nadmorsku visinu. Ista kuća zato će u Gorskom kotaru ili Lici imati jače rogove nego u Slavoniji ili na obali. Na obali je pak presudan vjetar, osobito bura, koji se računa prema HRN EN 1991-1-4. Statičar uzima u obzir i težinu pokrova, nagib krova, zavjetrine u kojima se snijeg nakuplja i izloženost vjetru.

Statičku provjeru radi ovlašteni inženjer građevinarstva, a ne tesar ni vlasnik kuće. Potrebna vam je i kada mijenjate postojeći krov: kada lagani pokrov zamjenjujete betonskim crijepom, postavljate fotonaponske panele, gradite krovnu kućicu ili želite ukloniti stupce radi potkrovlja. Fotonaponski paneli ne dodaju samo težinu. Preko njihovih nosača na rogove se prenosi i sila vjetra. Električni dio sustava smije spojiti samo ovlašteni električar.

Kod novogradnje nazidnica se obično sidri u armiranobetonski serklaž navojnim šipkama ili sidrima koje odredi statičar. Između betona i drva ide hidroizolacijska traka, kako drvo ne bi izvlačilo vlagu iz betona. Rogovi se na nazidnicu postavljaju u zasjek i pričvršćuju čeličnim kutnicima ili spojnicama za rogove. One drže rog i onda kada ga vjetar vuče prema gore.

Tradicionalne tesarske spojeve, poput čepova, preklopa ili lastinog repa, i danas ćete naći na starijim krovištima, a ako su dobro izvedeni, traju vrlo dugo. Na novogradnjama sve se više koriste čelični spojni elementi. Važno je da tesar upotrijebi točno one tipove i onaj broj vijaka ili čavala s kojima je računao statičar. Obični građevinski vijci ne mogu zamijeniti certificirana spojna sredstva.

Kosi krov radi samo ako su slojevi postavljeni pravim redom. Na rogovima leži paropropusna folija, na njoj kontraletve u smjeru rogova, a tek na kontraletvama letve za pokrov. Kontraletve stvaraju zračni sloj između folije i pokrova kroz koji vlaga odlazi od strehe prema sljemenu. Ako netko letve pribije izravno na foliju, voda koja prodre ispod crijepa zaustavi se na letvi i uđe u konstrukciju. Foliju također ne ostavljajte otkrivenu dulje nego što dopušta proizvođač, jer je uništava UV zračenje, a na hrvatskom suncu to ide brže nego što mnogi očekuju.

Puna drvena oplata potrebna je ispod limenog pokrova na dvostruki falc, ispod bitumenske šindre i kod nekih malih nagiba. Ako u potkrovlju planirate stanovati, između rogova dolazi toplinska izolacija, a sa strane sobe parna brana. Njezini spojevi i priključci na zidove moraju se zrakonepropusno zalijepiti. Zašto je to važno? Vodena para iz stana koja prođe kroz propusno mjesto zimi se kondenzira u izolaciji i na drvu.

Kod starije kuće krovište se isplati pregledati dio po dio prije nego što na njega dođe novi pokrov. Ovalne izlazne rupice, sitna drvena prašina i drvo koje smeđi ispod površine mogu značiti kućnu strižibubu ili trulež. Zdravlje drva provjerit ćete tako da u njega zabodete oštar alat: meko drvo lako popušta. Oštećeni dijelovi mogu se zamijeniti protezom, odnosno izrezivanjem lošeg komada i nastavljanjem novog. Cijelo krovište mijenja se samo kada je oštećenje opsežno. Na područjima pogođenima potresima isplati se posebno pogledati spojeve oko dimnjaka i zabatnih zidova. Ako primijetite pomaknute grede ili pukotine u nosivim zidovima, pozovite ovlaštenog inženjera prije bilo kakvih radova.

Na starim krovovima često je salonit, odnosno azbestno-cementni pokrov. Uklanjati ga smije samo ovlaštena tvrtka, a otpad se zbrinjava kao opasni otpad, prema propisima o zaštiti od azbesta. Kako se takav otpad predaje u vašem mjestu, možete provjeriti kod lokalnog komunalnog poduzeća. Ako ploče sami lomite, režete ili bacate s krova, azbestna vlakna raznose se po okolici, pa i do susjeda.

Kod samostojećih drvenih građevina najviše pogrešaka nastaje ondje gdje drvo dodiruje tlo. Stupove nemojte betonirati ni ukopavati izravno u zemlju. Postavljaju se u čelične nosače stupova usidrene u betonske temelje, tako da je donji kraj drva iznad terena i da voda s njega može kapati. Gornja čela greda koso zarežite ili prekrijte, jer čelo drva upija vodu mnogo brže od bočne plohe.

Kada pergola ima čvrst krov, primjerice od polikarbonata, ona već nosi snijeg, a u nju se upire i vjetar. Treba joj dakle pravilno dimenzionirane elemente i ukrućenja koja je drže uspravnom. Na obali, gdje bura lako podigne lagani krov, sidrenje u temelje i u zid mora biti posebno čvrsto. Ako pergolu spajate na toplinski izolirano pročelje, sidra moraju proći kroz izolaciju tako da je ne oštete i da ne nastane toplinski most. Treba li vam za pergolu, nadstrešnicu ili promjenu oblika krova prijava ili dozvola, određuje se prema važećim propisima o gradnji. Neke manje građevine mogu se graditi bez građevinske dozvole, ali uz uvjete koji se mijenjaju, pa to unaprijed provjerite u nadležnom upravnom tijelu. Ako živite u stambenoj zgradi, svaki zahvat na krovu dogovarate s upraviteljem zgrade i suvlasnicima.

Obnovu lazure na pergoli ili sjenici možete obaviti i bez tesarskog iskustva. U nosive elemente ipak ne dirajte, a s ljestava radite samo na sigurnoj visini i uz nekoga u blizini.

1. Odabrati suh dan bez izravnog sunca, s temperaturom u rasponu koji navodi proizvođač premaza, i najmanje dan nakon kiše.
2. Provjeriti drvo ubodom odvijača, osobito kod nosača stupova i na gornjim čelima, a meka ili trula mjesta dati tesaru na procjenu.
3. Očistiti površinu četkom od prašine, paučine, mahovine i premaza koji se ljušti.
4. Izbrusiti posivjele i ohrapavljene plohe brusnim papirom u smjeru vlakana i pomesti prašinu.
5. Prekriti popločenje, biljke i susjedno pročelje folijom.
6. Nanijeti kistom tanki sloj premaza istog tipa kakav je izvorno bio na drvu, u smjeru vlakana.
7. Temeljitije obraditi čela greda, spojeve i mjesta oko okova gdje se zadržava voda.
8. Nanijeti sljedeći sloj tek nakon sušenja prema uputama proizvođača i provjeriti otječe li voda slobodno s nosača stupova.

Krovište preuzmite prije postavljanja folije i pokrova, dok se još sve vidi. Provjerite:

• presjeci, razmaci i položaji elemenata odgovaraju projektu i statičkom proračunu,
• građa ima deklarirani razred čvrstoće i nije vidljivo mokra, uvijena ni napadnuta,
• nazidnica je vodoravna, usidrena prema projektu i od betona odvojena hidroizolacijom,
• rogovi leže u jednoj ravnini, a sljeme je ravno kada pogledate uzduž krova,
• kutnici, spojnice i sidra imaju puni broj spojnih sredstava,
• rezovi i čepovi naknadno su premazani impregnacijom,
• kod rešetkastih nosača nijedan štap nije prerezan, probušen ni izostavljen,
• drvo oko dimnjaka poštuje protupožarni razmak prema projektu i uputama proizvođača dimnjaka,
• u rukama imate otpremnicu građe, dokaz o impregnaciji i fotografije sidrenja.

Sve nedostatke upišite u zapisnik o primopredaji prije nego što se krovište zatvori. Kada je pokrov već postavljen, popravak sidrenja ili zamjena grede ne može se obaviti bez djelomičnog skidanja pokrova.