Rušenje pregradnih zidova - opeka

Većina unutarnjih zidova do 150 mm obične su pregrade koje nose samo same sebe. To ipak nije pravilo. U starijim zgradama s drvenim grednicima, kakvih ima u mnogim gradskim središtima, s vremenom se dio opterećenja stropa zna prenijeti na pregradu, jer se grede ugnu i oslone na zid. U obiteljskim kućama netko je pregradu možda naknadno iskoristio kao oslonac. Tanak zid zato još ne znači nenosiv zid.

Kako to provjeriti? Pomaže izvorna projektna dokumentacija koju može imati vlasnik, upravitelj zgrade ili nadležno upravno tijelo. Ako dokumentacije nema ili niste sigurni, neka zid pregleda ovlašteni inženjer građevinarstva, odnosno statičar. Kod zahvata u nosivu konstrukciju njegova procjena nije preporuka nego obveza. U zgradama koje su stradale u potresu ovaj korak je još važniji, jer stanje zidova i stropova može biti lošije nego što izgleda.

Što se tiče papirologije: treba li za vaš zahvat neki akt ili prijava, ovisi o građevini i opsegu radova. Provjerite to unaprijed prema važećim propisima o gradnji u nadležnom upravnom tijelu. U stambenoj zgradi obavijestite upravitelja i suvlasnike, jer rušenje utječe na zajedničku zgradu, buku i iznošenje šuta. Za zahvate koji diraju konstrukciju u pravilu je potrebna i suglasnost suvlasnika.

Iskusna ekipa radi otprilike ovim redom:

1. pregled i provjera instalacija: traže se utičnice, prekidači, razvodne kutije, vertikale i radijatori s obje strane zida, a pomaže i detektor vodova,
2. isključivanje instalacija: struju isključuje i osigurava ovlašteni električar, vodu i grijanje vodoinstalater, a plinsku cijev u zidu smije dirati samo ovlašteni plinoinstalater,
3. zaštita prostora: pod se prekrije čvrstom podlogom i folijom, namještaj se iznese ili zamota, a vrata prema ostalim prostorijama zatvore folijom i trakom da se prašina ne raširi po stanu,
4. skidanje svega što je na zidu: štok, pločice, lajsne, police i prekidači uklanjaju se prije rušenja,
5. odvajanje od zidova koji ostaju: spoj s vanjskim ili susjednim zidom i ispod stropa često se zareže, kako se pri rušenju ne bi otrgnula žbuka i zid na mjestu koje treba ostati,
6. rušenje odozgo prema dolje: zid se skida red po red od stropa prema podu, nikad potkopavanjem odozdo,
7. stalno iznošenje šuta: šut se puni u vreće ili kolica i odvozi u kontejner, da se ne gomila u prostoriji,
8. čišćenje: ostaci morta na podu, stropu i bočnim zidovima se otuku, a prostor se pomete i usisa.

Za rušenje se koriste udarni čekić i štemalica, a za uredan rub i pila ili glodalica za utore s usisavanjem. Teški alat ovdje rijetko treba: kod tanke pregrade blaži postupak je sigurniji i za okolne zidove i za susjede.

Dvije pregrade iste površine mogu biti potpuno različit posao. Na zahtjevnost, a time i na cijenu, najviše utječu:

• materijal i mort: šuplja opeka na vapnenom mortu ide lako, puna opeka na cementnom mortu traži više rada,
• što je na zidu: keramičke pločice, debela žbuka ili stari slojevi boje dodaju posao i otpad,
• instalacije u zidu: svaki kabel, cijev ili razdjelnik treba unaprijed isključiti i preusmjeriti,
• štokovi i nadvoji: čelični štok uzidan u pregradu ili nadvoj iznad vrata produljuju rušenje,
• pristup: stan na katu bez dizala, usko stubište ili udaljen kontejner znače puno nošenja,
• prostor u kojem se živi: ako netko stanuje u stanu, zaštita mora biti temeljitija, a radi se samo u satima koje dopušta kućni red,
• visina prostorije: u visokim starim stanovima zid je veći, a uz strop treba skela ili pokretna radna platforma.

Odvoz i zbrinjavanje šuta često se obračunavaju posebno. Zidana pregrada je teška i šuta ima više nego što ljudi očekuju. Građevinski otpad ne ide u običan kontejner za komunalni otpad. Predaje se ovlaštenom sakupljaču ili na mjesto koje odredi vaš grad ili općina, primjerice u reciklažno dvorište, ovisno o lokalnim pravilima.

• rušenje bez provjere nosivosti: nakon uklanjanja zida koji je nešto podupirao mogu se pojaviti pukotine u stropu ili u zidovima na katu iznad,
• probijanje instalacije: kabel pod naponom ili vodovodna cijev u pregradi spadaju među najopasnija i najneugodnija iznenađenja,
• potkopavanje odozdo: gornji dio zida može se srušiti odjednom i ozlijediti nekoga,
• gomilanje šuta na jednom mjestu: u starijim zgradama s drvenim stropovima velika hrpa šuta može previše opteretiti strop,
• trganje susjednog zida: bez zarezivanja spoja žbuka i opeka otpadaju i tamo gdje zid treba ostati,
• podcjenjivanje prašine: sitna prašina od opeke i morta ulazi u ventilaciju, elektroniku i kod susjeda, zato su važni dobra zaštita i respirator.

U praksi se često dogodi da se tek nakon otvaranja zida pronađe instalacija za koju nitko nije znao ili da je zid u lošijem stanju nego što se očekivalo. Zato je pametno ostaviti malu rezervu vremena i s izvođačem se unaprijed dogovoriti kako će se takve situacije rješavati.

Rušenje je bučan i prašnjav posao. Radnici, a i vi ako ste prisutni, trebate respirator, zaštitne naočale, rukavice, čvrstu obuću i zaštitu sluha. Prozore je dobro držati otvorenima, ali prašinu ne treba ispuhivati na stubište zgrade.

Ako se pri rušenju ošteti plinska cijev ili osjetite miris plina, odmah prekinite rad, ne palite i ne gasite električne uređaje, ne koristite otvoreni plamen, prozračite prostor i izađite van. Nazovite dežurnu službu svog distributera plina ili hitni broj 112.

Ova stavka obično obuhvaća samo uklanjanje zida. Sanacija mjesta gdje je zid stajao, dakle izravnavanje poda, popravak stropa i bočnih zidova, zaseban je posao za zidara, keramičara ili ličioca. Dobro je to s izvođačem razjasniti već pri narudžbi.

Pri primopredaji prođite ove točke:

• pregrada je uklonjena u dogovorenom opsegu, zajedno sa štokom i pločicama,
• preostali zidovi, strop i pod nemaju novih pukotina ni otrgnutih komada zida,
• spojevi uz susjedne zidove i strop su ravni i spremni za sanaciju,
• otkrivene instalacije su sigurno završene i označene, a struju je provjerio električar,
• šut je odvezen i znate gdje je predan,
• okolni prostori, stubište i dizalo su čisti i neoštećeni,
• u stanu nije ostala gruba prašina na podovima, prozorima ni u ventilaciji.