Zamjena krova

Pod zamjenom krova svatko zamišlja nešto drugo. Netko misli samo na novi pokrov, netko na potpunu obnovu od rogova do oluka. Na kosom krovu obiteljske kuće ozbiljna zamjena obično obuhvaća cijeli sloj iznad krovišta: stari pokrov, letve, sekundarnu hidroizolaciju ili paropropusnu foliju, kontraletve, nove letve ili daščanu oplatu, novi pokrov i sve limarske elemente. Tome pripadaju oluci, vertikalne cijevi, okapni limovi, opšav dimnjaka, uvale, sljeme i zabatni završeci.

Krovište, odnosno nosiva drvena konstrukcija, ne mijenja se automatski pri zamjeni pokrova. Otvoreni krov ipak je jedini trenutak kada se krovište može temeljito pregledati, popraviti i po potrebi ojačati. Isto je tako to najbolji trenutak za toplinsku izolaciju ako se potkrovlje koristi za stanovanje ili se to planira.

Ne treba svaki stari krov zamjenu. Nekoliko napuklih crijepova, olabavljeni sljemenjak ili propusan opšav dimnjaka mogu se popraviti lokalno. O zamjeni ima smisla razmišljati kada se problemi ponavljaju na više mjesta ili kada je pokrov dotrajao po cijeloj površini.

Tipični znakovi da je krov na kraju vijeka trajanja:

• crijep se mrvi, ljušti ili upija vodu te zimi puca od mraza,
• lim je zahrđao na velikoj površini, a ne samo na rubovima i oko vijaka,
• prokišnjava na raznim mjestima i nakon svakog popravka pojavi se novo mjesto,
• ispod pokrova nema sekundarne folije i u potkrovlje ulazi snijeg ili kiša nošena vjetrom,
• letve su trule ili se ispod pokrova ulegnu,
• krov je od azbestnocementnih ploča ili valovitih ploča, u narodu poznatih kao salonit, koje su istrošene i obrasle mahovinom.

Kod glinenog i betonskog crijepa često se događa da bi sam pokrov još izdržao, ali ispod njega nema sekundarne hidroizolacije, a letve su na kraju. Tada se crijep ponekad može skinuti, razvrstati i ponovno upotrijebiti, osobito ako je riječ o kvalitetnom glinenom crijepu za koji se teško nalazi isti model. Kod starih azbestnocementnih ploča i hrđavog lima to nema smisla.

Krovište nosi pokrov, letve, snijeg i vjetar. Zato je pri zamjeni važno znati hoće li novi pokrov biti znatno teži od starog. Glineni i betonski crijep teže približno 40 do 50 kg po m², limeni pokrov samo oko 5 kg po m², a lim s posipom oko 7 do 8 kg po m². Pri prijelazu s lima ili lakih valovitih ploča na crijep opterećenje krovišta treba provjeriti statičar. Obrnuti smjer, s crijepa na lim, krovište rasterećuje. U kontinentalnim i planinskim krajevima posebnu pozornost treba posvetiti opterećenju snijegom, a na obali i u zaleđu sidrenju pokrova zbog jake bure.

Nakon otkrivanja krova krovište se pregleda cijelom dužinom. Prati se trulež kod nazidnice i strehe, gdje drvo najčešće vlaži, oštećenja od insekata, napukli ili progibani rogovi, olabavljeni spojevi i tragovi starog prokišnjavanja. Oštećeni elementi zamjenjuju se ili udvostručuju, a zdravo drvo zaštićuje premazom. Ako se krovište ulegnulo toliko da se to vidi golim okom na sljemenu ili na plohi krova, to je razlog za procjenu statičara još prije narudžbe pokrova.

Cijene tesarskih radova, poput montaže rogova, zamjene krovišta ili impregnacije drva, pronaći ćete u članku Tesarski radovi.

Crijep

Glineni i betonski crijep u Hrvatskoj su najrašireniji pokrov na obiteljskim kućama. Na tržištu su, primjerice, Tondach i Bramac, a u priobalju se na starijim kućama i u povijesnim jezgrama i dalje susreće kupa kanalica. Crijep je težak, tih na kiši i dugotrajan. Bolje prigušuje buku i ljetno pregrijavanje potkrovlja, što je na jugu zemlje velika prednost. S druge strane traži dimenzionirano krovište, veći nagib krova, a polaganje je sporije. Svaki model ima od proizvođača određen minimalni nagib, koji ovisi o obliku crijepa i o tome kakva je sekundarna hidroizolacija ispod njega. Na krovovima s malim nagibom crijep se često ne može koristiti ili samo uz pojačano podkrovlje.

Limeni pokrov

Lim je lagan i brzo se montira. Prema obliku dijeli se na limeni crijep, trapezni lim i pokrov na stojeći falc. Limeni crijep i trapezni lim pričvršćuju se vijcima na letve, a falcani pokrov polaže se na punu daščanu oplatu. Lim podnosi i manje nagibe, no na kiši je bučniji, a ispod njega se može kondenzirati vlaga. Zato se ispod lima postavlja sekundarna folija, ventilirani sloj i kod nekih proizvoda antikondenzacijska obrada donje strane. U Hrvatskoj ga nude, primjerice, Lindab, Ruukki i Pruszyński.

Kako odlučiti

• kod starog krovišta i laganog izvornog pokrova lim je često sigurniji izbor,
• kod stambenog potkrovlja cijene se tišina i toplinska tromost crijepa,
• kod malog nagiba odlučuju minimalni nagibi iz tehničkih listova proizvođača,
• u povijesnim jezgrama i u naseljima s obvezujućim prostornim planom vrsta i boja pokrova mogu biti propisane.

Ispod pokrova treba biti sekundarna hidroizolacija, danas najčešće paropropusna folija položena izravno na rogove ili na oplatu. Na nju se pribijaju kontraletve, koje stvaraju ventilirani sloj, a tek zatim letve ili oplata za pokrov. Zrak struji od strehe prema sljemenu i odvodi vlagu. Na strehi se postavlja ventilacijska rešetka protiv ptica i insekata, a na sljemenu ventilacijska traka.

Zamjena krova idealno je vrijeme za toplinsku izolaciju. Ako se potkrovlje koristi za stanovanje, izolacija se postavlja između i ispod rogova, a s donje strane zatvara parnom branom s prelijepljenim spojevima. Ako potkrovlje ostaje negrijano, često je jednostavnije izolirati strop ispod njega, primjerice upuhanom izolacijom. Ispravno izveden ventilirani krov s izolacijom ljeti znatno smanjuje pregrijavanje prostorija ispod krova, što se u primorskim krajevima osjeti odmah.

Mnoge kuće iz druge polovice prošlog stoljeća imaju krov od azbestnocementnih ploča ili valovitih ploča, u narodu poznatih kao salonit. Dok je pokrov cijeli i neoštećen, vlakna se iz njega ne oslobađaju. Rizik nastaje pri lomljenju, rezanju, bušenju, čišćenju vodom pod tlakom i pri nestručnom skidanju.

Azbestnocementni pokrov smije uklanjati samo tvrtka osposobljena i ovlaštena za rad s azbestom, koja radi prema važećim propisima o zaštiti na radu i gospodarenju otpadom. Ploče se skidaju cijele, vlaže, pakiraju u folije i predaju ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada, a vlasnik bi trebao dobiti dokaz o predaji. Laik ni obična krovopokrivačka ekipa ne bi trebali dirati stari salonitni krov. Ako ste u nedoumici je li ploča azbestna, uzorak može analizirati ovlašteni laboratorij. Postupak, obveze i cijenu uklanjanja pronaći ćete u članku Demontaža i uklanjanje azbesta i salonitnih ploča.

Prije narudžbe provjerite kod nadležnog upravnog tijela za gradnju treba li vaš konkretni zahvat ikakvu prijavu ili dozvolu. U višestambenoj zgradi krov je zajednički dio zgrade, pa o njegovoj zamjeni odlučuju suvlasnici prema pravilima upravljanja zgradom, a radove u pravilu organizira upravitelj. Prostor za skelu i kontejner najbolje je dogovoriti sa susjedima unaprijed, kako radovi ne bi zapeli prvi dan.

Kod uobičajenog dvostrešnog krova obiteljske kuće zamjena ima ustaljen redoslijed. Važno je da krov ne ostane otvoren preko noći bez pokrivanja i da se radi po dijelovima ovisno o vremenu.

1. Postaviti skelu ili osigurati rad na visini i dovesti kontejner za otpad.
2. Demontirati oluke, vertikalne cijevi, sljemenjake, opšav dimnjaka i zabata.
3. Skinuti stari pokrov i letve, kod crijepa razvrstati komade koji se mogu ponovno upotrijebiti.
4. Pregledati i popraviti krovište, zamijeniti oštećene elemente i zaštititi drvo.
5. Položiti paropropusnu foliju ili oplatu sa sekundarnom hidroizolacijom.
6. Pribiti kontraletve i nove letve na razmaku prema pokrovu, kod falcanog lima izvesti punu oplatu.
7. Postaviti okapne limove, kuke oluka i ventilacijske elemente na strehi.
8. Položiti novi pokrov uključujući uvale, sljeme i zabatne elemente.
9. Opšiti dimnjak, krovne prozore i prodore.
10. Montirati oluke, vertikalne cijevi i snjegobrane.
11. Pospremiti okoliš kuće i odvesti otpad.

Za predodžbu o proračunu ovdje je orijentacijski izračun za tipičnu obiteljsku kuću s dvostrešnim krovom površine 150 m². Računa se sa skidanjem starog crijepa, novim podkrovljem i novim pokrovom. Izračun obuhvaća samo rad prema cjeniku NUMIQ sa sitnim potrošnim materijalom, bez pokrova, drva, folija, limova i ostalog glavnog materijala, bez skele, odvoza otpada i popravaka krovišta.

Varijanta A: novi crijep

• skidanje starog crijepa 150 m² × 8,59 € = 1.288,50 €,
• demontaža letava 150 m² × 2,73 € = 409,50 €,
• postavljanje paropropusne folije 150 m² × 2,93 € = 439,50 €,
• postavljanje kontraletava 150 m² × 3,94 € = 591 €,
• letvanje krova 150 m² × 5,55 € = 832,50 €,
• polaganje glinenog ili betonskog crijepa 150 m² × 30,30 € = 4.545 €,
• demontaža starih oluka i vertikalnih cijevi 49 m × 4,54 € = 222,46 €,
• montaža horizontalnog oluka 25 m × 9,60 € = 240 €,
• montaža vertikalne cijevi 24 m × 9,09 € = 218,16 €,
• montaža okapnog lima 25 m × 10,10 € = 252,50 €,
• opšav dimnjaka limom 4 m × 22,22 € = 88,88 €.

Ukupno rad iznosi približno 9.130 €, odnosno oko 61 € po m² krova. Cijene se razlikuju ovisno o regiji i gradu, a u većim gradovima i turističkim mjestima u sezoni obično su više.

Varijanta B: falcani limeni pokrov

Kod falcanog lima otpadaju letvanje i polaganje crijepa. Umjesto njih izvodi se daščana oplata od OSB ploča ili dasaka za 9,60 € po m² i pokrov na stojeći falc za 19,19 € po m². Za isti krov rad tako iznosi približno 8.070 €. Ako je izvorni pokrov limeni, njegovo skidanje prema cjeniku stoji 5,86 € po m² umjesto 8,59 € kod crijepa, što za 150 m² iznosi 879 €.

Izračun je zaista orijentacijski. Stvarnu cijenu pomaknut će oblik krova s četverostrešnim dijelovima, uvalama i krovnim kućicama, broj krovnih prozora i dimnjaka, nagib, visina kuće i stanje krovišta. Radu treba dodati materijal, skelu i zbrinjavanje otpada. Stari crijep težine oko 40 do 50 kg po m² daje kod 150 m² otprilike 6 do 7 tona otpada, koji se plaća prema težini. Radove rušenja i odvoz šute opisuje članak Rušenje, a sve limarske stavke pronaći ćete u članku Limarski radovi.

• pokrov bez pregleda krovišta: novi krov leži na truloj nazidnici i za nekoliko godina se ulegne,
• težak crijep na krovištu dimenzioniranom za lim: rogovi se progibaju i pucaju,
• nedostaje ventilirani sloj: ispod lima se kondenzira voda i kaplje u potkrovlje,
• nagib ispod minimuma proizvođača: pri jakoj kiši i vjetru voda prodire ispod crijepa,
• jeftin opšav dimnjaka: kit umjesto lima s preklopom ispuca i počne prokišnjavati,
• izolacijom zatrpana ventilacija na strehi: potkrovlje prestane disati,
• nestručno skidanje salonita: razbijene ploče oslobađaju vlakna, a otpad završi na pogrešnom mjestu,
• krov otvoren preko noći bez pokrivanja: nevrijeme uništi strop i žbuku u kući.

Sama zamjena krova posao je za krovopokrivače i limare. Vlasnik ipak može puno učiniti kako bi radovi prošli brzo i bez štete.

1. Isprazniti potkrovlje kako bi se moglo doći do krovišta i nazidnice po cijelom obodu.
2. Fotografirati krov izvana i iznutra, osobito mjesta s tragovima prokišnjavanja.
3. Utvrditi od čega je stari pokrov i kod sumnje na azbestni cement to unaprijed javiti izvođaču.
4. Obavijestiti osiguravatelja kuće o radovima i s izvođačem dogovoriti tko odgovara za štetu dok je krov otvoren.
5. Dogovoriti sa susjedima mjesto za skelu i kontejner.
6. Prekriti stvari u potkrovlju i ispod krova folijom zbog prašine i nečistoće.
7. Odlučiti o toplinskoj izolaciji i krovnim prozorima prije početka, jer se naknadno teško dodaju.

• krovište je pregledano i oštećeni elementi zamijenjeni, postoje fotografije,
• ispod pokrova je neprekinuta sekundarna folija s preklopima i ventiliranim slojem,
• ventilacija na strehi i sljemenu je slobodna i zaštićena rešetkom,
• pokrov leži u ravnini, bez napuklih komada i pričvršćen prema uputama proizvođača,
• dimnjak, krovni prozori i prodori opšiveni su limom, a ne samo kitom,
• oluci imaju pad prema vertikalnim cijevima i voda pri probi otječe,
• izvođač je predao dokumentaciju o materijalu i jamstvu, a kod salonita dokaz o predaji otpada,
• okoliš kuće je pospremljen, bez čavala i krhotina.