Iskrični test PVC folije (ravni krov)

PVC folija ne provodi struju. Ako je cijela, napon s elektrode kroz nju ne može proći. Kada folija ima otvor, napon kroz njega nađe put do provodnog sloja ispod folije. Uređaj tada oglasi zvučni signal i pojavi se vidljiva varnica koja tačno pokazuje mjesto greške.

Zašto je to kod ravnog krova toliko važno? Sa kosog krova voda brzo oteče. Na ravnom krovu se zadržava, naročito tamo gdje je pad manji, i polako pronalazi svaku slabu tačku. Ispod folije su termoizolacija, parna brana i noseća konstrukcija. Kada u njih uđe voda, izolacija lošije izoluje, može se pojaviti buđ, a mrlja na plafonu se često javi sasvim daleko od same rupe. Traženje uzroka tada dugo traje, a popravka znači rastavljanje slojeva krova. Kod nas je to posebno izraženo poslije jakih jesenjih i zimskih kiša, kada voda danima stoji na krovu.

Bez provodnog sloja test ne radi

Cijela metoda zavisi od jednog uslova: ispod folije mora biti nešto što provodi struju. Betonska podloga provodi samo donekle, a suva termoizolacija od stiropora ili mineralne vune ne provodi uopšte. Kod uobičajenog izolovanog ravnog krova zato se ispod folije postavlja provodni sloj, na primjer posebni provodni geotekstil ili provodna folija. O tome treba misliti već kod projektovanja i ugovaranja krova. Naknadno se provodni sloj ispod gotove folije ne može ubaciti.

Test izvodi obučen tehničar s kalibrisanim uređajem. Postupak je obično ovakav:

1. Tehničar provjerava da li ispod folije postoji provodni sloj i da li je pravilno uzemljen ili povezan s uređajem.
2. Folija se očisti i ostavi da se osuši. Voda, rosa i prljavština iskrivljuju rezultat.
3. Napon se podešava prema debljini i vrsti folije, obično po uputstvu proizvođača folije i uređaja.
4. Tehničar sistematski prelazi cijelu površinu provodnom četkom ili elektrodom, traku po traku, a posebno pažljivo varove, uglove i prodore.
5. Svako mjesto gdje preskoči varnica se označi, da bi se odmah moglo popraviti.
6. Poslije popravke se popravljena mjesta ponovo testiraju.
7. Na kraju se sačinjava pisani zapisnik s fotografijama.

Kada je napon pravilno podešen, test ne oštećuje foliju. Ipak se radi s visokim naponom, pa u blizini ne bi trebalo da budu neovlašćene osobe ni ljudi s ugrađenim pejsmejkerom. Uz to se radi na visini, pa ovaj posao prepustite stručnjacima.

Pravilo je jednostavno: što se ranije pronađe mjesto propuštanja, to se lakše popravi. Zato se test isplati u više situacija:

• odmah poslije postavljanja folije: folija je još otkrivena, varovi su dostupni i popravka je brza,
• prije preuzimanja krova od izvođača: zapisnik je dokaz da ste preuzeli zaptiven krov,
• prije isteka garantnog roka: ako se nešto pronađe, grešku još možete reklamirati izvođaču,
• poslije svake intervencije na krovu: montaža solarnih panela, klima uređaja, novog dimnjaka ili ventilacije znači nove prodore i novi rizik,
• kada sumnjate da krov prokišnjava: test pomaže da se pronađe stvarno mjesto greške, a ne samo mjesto gdje voda kaplje.

U stambenoj zgradi test obično naručuje upravnik zgrade u dogovoru s etažnim vlasnicima. Ako vam prokišnjava u stan na posljednjem spratu, prvo se obratite njima.

Iskrični test nije jedina mogućnost. Svaka metoda odgovara nečemu drugom:

• iskrični test brzo pokrije cijelu površinu i tačno pokaže mjesto greške, ali traži suvu foliju i provodni sloj ispod nje,
• vakuumski test se radi providnim zvonom koje se prisloni na var premazan sapunicom; na mjestu propuštanja pojave se mjehurići. Sporiji je, ali je dobar za ciljanu provjeru varova i detalja i ne treba mu provodni sloj,
• test plavljenjem znači privremeno potopiti krov vodom. Spor je, opterećuje konstrukciju i ne pokazuje tačno mjesto propuštanja, samo da negdje postoji.

Kod zahtjevnijih krovova u praksi se često kombinuje iskrični test za površinu s vakuumskim testom na najrizičnijim spojevima.

Ni dva krova iste veličine ne moraju značiti isto toliko posla. Na obim posla najviše utiču:

• veličina i oblik površine: ravna, neprekinuta površina se brzo provjeri, razuđen krov sporije,
• broj detalja: slivnike, dimnjake, ventilacione kape, stubiće, uglove i spojeve s atikom treba proći ručno i pažljivo,
• pristup krovu: visina zgrade, nedostatak krovnog otvora ili potreba za zaštitom od pada produžavaju posao,
• stanje folije: mokru, prašnjavu ili zaraslu foliju treba prvo očistiti i osušiti,
• obim usluge: da li je u pitanju samo test ili i popravka pronađenih grešaka s ponovnim testiranjem.

Najviše mjesta propuštanja ima u uglovima, uz atiku, oko prodora i tamo gdje se folija spaja ili mijenja pravac. Atika je posebno osjetljiva, jer se tu folija savija, završava i susreće s limenim opšavom.

Uređaj je pouzdan, greške prave ljudi. U praksi se često dešava sljedeće:

• test na mokroj ili prljavoj foliji: vlaga može izazvati varnicu tamo gdje greške nema ili, obrnuto, sakriti pravu rupu,
• pogrešno podešen napon: nizak napon neće otkriti sitnu pukotinu, a previsok može oštetiti tanku foliju,
• nedostaje provodni sloj: test tada ništa ne mjeri, iako uređaj „nije ništa pronašao“,
• provjera samo ravne površine: preskoče se uglovi, atike i prodori, a baš tamo je grešaka najviše,
• test bez zapisnika: bez pisanog zapisa i fotografija kod reklamacije ništa ne možete dokazati,
• nema ponovne provjere poslije popravke: popravljeno mjesto treba ponovo testirati.

Kada preuzimate test, prođite kroz ove tačke:

• zapisnik sadrži datum, adresu, obim provjerene površine i ime tehničara,
• naveden je tip i debljina folije i korišćeni napon,
• naveden je uređaj i podatak o njegovoj kalibraciji,
• zapisnik potvrđuje da je ispod folije postojao provodni sloj,
• pronađena mjesta propuštanja su ucrtana ili opisana i fotografisana,
• upisano je koje su greške popravljene i da su popravljena mjesta prošla ponovni test,
• provjera obuhvata i uglove, atike i sve prodore, ne samo površinu,
• zapisnik sačuvajte uz dokumentaciju objekta, trebaće vam kod reklamacije i kod svake sljedeće intervencije na krovu.