Penetracija zidova i plafona

Zašto okrečen zid bez penetracije često izgleda flekavo? Malter, glet i gips-karton različito upijaju vodu. Boja se na jednom mjestu upije više, na drugom manje, pa nastanu razlike u nijansi i sjaju. Penetracija te razlike izjednači, boja se ravnomjerno suši i troši se manje.

Druga uloga je učvršćivanje. Stari krečni malteri ili zidovi sa kojih je sastrugana stara boja često se mrve i prašaju. Dubinska penetracija slijepi te sitne čestice, pa novi sloj stoji na čvrstoj podlozi i ne ljušti se.

Penetraciju je dobro nanijeti naročito:

• na novi malter, gips-karton, beton i gasbeton (siporeks),
• nakon struganja stare boje ili brušenja zida,
• na mjesta popravljena gletom ili gipsom,
• prije gletovanja, tapetiranja, dekorativnog maltera i lijepljenja pločica,
• prije samonivelirajuće mase ili lijepljenja podne obloge.

Princip je isti, razlika je u podlozi, u onome što dolazi poslije i u tome koliko je posao udoban.

Zidovi i plafon se najčešće penetriraju prije krečenja. Plafon je zahtjevniji jer se radi iznad glave, premaz kaplje i teško se vidi da li je neko mjesto preskočeno. Pod i namještaj treba dobro pokriti, zaštititi oči i imati stabilne merdevine ili nisku skelu. Na plafonima se uz to češće vide mrlje od prokišnjavanja, koje obična penetracija ne prekriva.

Zidovi i pod se penetriraju prije pločica, samonivelirajuće mase ili lijepljene obloge kao što su vinil ili tepih. Na podu je važno dobro usisati prašinu, ne ostavljati bare i raditi tako da završite kod vrata i ne morate gaziti preko svježeg premaza. Betonski ili anhidritni estrih mora biti dovoljno zreo i suv. Za anhidrit proizvođači obično traže brušenje površine i posebnu vrstu penetracije, zato to provjerite u tehničkom listu.

Dubinska penetracija

Najčešća vrsta, obično akrilna disperzija. Pogodna je za malter, beton, gips-karton i gasbeton. Učvrsti podlogu koja upija i praši se, a koristi se prije krečenja, gletovanja i tapetiranja.

Penetracija za gips-karton

Karton upija drugačije od gletovanih spojeva. Penetracija namijenjena gips-kartonu ujednači i karton i glet, pa se spojevi ne vide kroz boju.

Kontakt premaz

Na glatke površine koje ne upijaju, na primjer stare pločice, glaziranu keramiku ili vrlo gladak beton, obična penetracija nije dovoljna jer nema gdje da se upije. Tu se koristi kontakt premaz, često sa sitnim pijeskom, za koji se ljepilo ili glet bolje drže.

Izolacioni premaz za mrlje

Za mrlje od vode, nikotina, čađi ili masnoće koristi se izolacioni premaz koji sprječava da probiju kroz novu boju. Obična penetracija ih ne prekriva.

Univerzalna penetracija

Kompromis za mješovite podloge. Neke su pogodne i za spoljne radove ili imaju dodatak protiv buđi. Pažnja: penetracija nije hidroizolacija. U tušu i oko kade ispod pločica ide hidroizolaciona masa, a dodatak protiv buđi ne rješava uzrok buđi ako je u pitanju vlaga ili toplotni most.

Penetraciju možete uraditi i sami ako imate stabilne merdevine i strpljenja. Ključ je čista podloga i poštovanje uputstva proizvođača.

1. Pokriti pod, namještaj, prozore i prekidače, ivice oblijepiti trakom.
2. Ukloniti boju koja otpada, malter koji se ljušti i masnoću, popravke gletom ostaviti da se potpuno osuše.
3. Površinu očistiti od prašine, pod temeljno usisati.
4. Provjeriti da li je podloga suva i da li je temperatura u prostoriji u opsegu koji navodi proizvođač, obično iznad +5 °C.
5. Penetraciju promiješati i po potrebi razrijediti vodom prema tehničkom listu.
6. Četkom premazati uglove, ćoškove i okolinu štokova.
7. Valjkom nanijeti ravnomjeran tanak sloj na površinu, na plafonu raditi od prozora ka unutrašnjosti prostorije, na podu od najudaljenijeg ugla ka vratima.
8. Ostaviti da se osuši, obično nekoliko sati zavisno od temperature i vlažnosti, i prostoriju umjereno provjetravati bez promaje.
9. Na podlogu koja jako upija nanijeti drugi sloj i tek onda nastaviti sa daljim radom.
10. Alat odmah oprati vodom.

Najbrže ide velika ravna površina u praznoj prostoriji sa čvrstom i čistom podlogom. Posao produžavaju mali i razuđeni prostori kao što su kupatila, hodnici i niše, mnogo uglova i špaletni, visoki plafoni za koje treba skela i namještena prostorija koju treba pokrivati. Vrijeme odnosi i podloga koju prvo treba ostrugati, usisati ili popraviti, kao i novi malter ili gasbeton koji jako upijaju i često traže dva sloja. Posebni proizvodi, na primjer kontakt premaz ili izolacioni premaz, su još jedan korak više. Kada dobijete ponudu od molera, provjerite da li je penetracija uključena u krečenje ili se računa posebno.

• Penetriranje vlažne ili prašnjave površine. Premaz se ne upije, samo zalijepi prašinu na površini.
• Predebeo sloj. Penetracija napravi sjajan, klizav film za koji se ni boja ni ljepilo ne drže dobro. Premaz se nanosi, ne izliva.
• Pogrešno razrjeđivanje. Gusta penetracija se ne upije, previše rijetka ne učvršćuje. Odnos se drži prema uputstvu proizvođača.
• Preskočen gips-karton ili popravljena mjesta. Gletovani spojevi se onda vide kroz boju.
• Obična penetracija na podlogu koja ne upija. Za pločice ili glazuru ide kontakt premaz.
• Prerano ili prekasno nastavljanje. Krečenje preko mokre penetracije smanjuje prianjanje, a isto važi i za dugo čekanje kada se na površinu u međuvremenu slegne prašina.

Penetraciju je lako provjeriti: pređite dlanom preko zida i kapnite malo vode. Na dobro penetriranoj površini voda se kratko zadrži i ne upije se odmah.

• površina je blago mat, bez sjajnih fleka i curenja,
• kada pređete dlanom, ne praši se i ne mrvi,
• uglovi, ćoškovi, špaletne i okolina štokova su premazani,
• popravljena mjesta i spojevi gips-kartona su penetrirani zajedno sa površinom,
• na podu nema bara ni ljepljivih mjesta,
• okolina je čista, zaštita uklonjena i alat opran.