Fini krečno-cementni malter (Feinputz)

Mješavina sadrži kreč, cement i vrlo sitan pijesak. Kreč malteru daje elastičnost i paropropusnost, pa zid može da "diše". Cement daje čvrstoću. Zrno je sitno, obično oko pola milimetra, a sloj je tanak, najčešće nekoliko milimetara, prema uputama proizvođača. Zato fini malter ne izravnava veće neravnine. To je posao grubog maltera ispod njega.

Pazite da ne pomiješate pojmove. Riječ "štuk" se ponekad koristi i za ukrasne vijence, rozete i ornamente na plafonima. To je poseban, štukaterski posao. Ovdje se radi o običnom finom završnom sloju preko cijelog zida ili plafona.

Fini malter za enterijer namijenjen je dnevnim sobama, spavaćim sobama, hodnicima, kuhinjama, a uz dobro provjetravanje i kupatilima. Najvažnije je da bude gladak, ujednačenog izgleda i da boja dobro prianja. U kupatilu, na mjestima gdje prska voda, umjesto njega idu pločice ili hidroizolacioni premaz. Sam fini malter nije vodonepropusan.

Fini malter za fasadu mora izdržati kišu, mraz i sunce. Koristi se mješavina koju proizvođač jasno označava za vanjsku upotrebu. Rad na fasadi je zahtjevniji: treba skela, treba pratiti vrijeme i pažljivo riješiti detalje oko prozora, prozorskih klupica i sokla.

1. Provjeriti podlogu: grubi malter mora biti čvrst, suh, bez prašine i dovoljno odležan. Kao grubo pravilo navodi se otprilike jedan dan za svaki milimetar debljine grubog maltera, a tačno vrijeme određuje proizvođač.
2. Kod starog maltera otući i ukloniti dijelove koji se odvajaju, očistiti stare premaze i masnoću, popraviti pukotine.
3. Podlogu navlažiti ili premazati penetracijskim premazom, da ne izvuče vodu iz svježeg maltera prebrzo.
4. Pokriti prozore, podove i instalacije, a kod fasade postaviti i osigurati skelu.
5. Zamijesiti mješavinu prema uputi na vreći, uvijek s istom količinom vode po vreći.
6. Nanijeti tanak sloj čeličnom gletaricom, ručno ili mašinom.
7. Kada sloj malo povuče, površinu izravnati gletaricom sa sunđerom ili filcom do ujednačenog izgleda.
8. Svjež malter zaštititi od sunca, promaje, mraza i kiše dok ne očvrsne.

Ručno nanošenje odgovara manjim površinama, starijim kućama i mjestima s puno uglova i otvora. Mašinsko nanošenje je brže i isplativije na velikim, ravnim površinama u novogradnji. Ipak, završni izgled uvijek daje ručno zaglađivanje.

Fini malter ide na mineralne grube maltere, dakle krečno-cementne ili krečne. Zid od cigle s grubim malterom je najjednostavniji slučaj. Gasbeton jako upija vodu, pa bez penetracije ne ide. Na spojevima različitih materijala, na primjer cigle i betonskog serklaža, u grubi malter se utiskuje mrežica od staklenih vlakana, da kasnije ne nastane pukotina. Gladak beton prvo dobija kontaktni premaz, inače se malter slabo drži.

Krečno-cementni fini malter ne ide na gips malter, jer ta dva materijala ne rade dobro zajedno. Ako je na zidu gips, koristi se druga vrsta glet mase.

Najviše odlučuje stanje podloge. Ravan, čist i odležan grubi malter znači brz posao. Star, trošan ili ispucao zid znači otucanje, popravke, penetraciju i ponekad mrežicu. Pored toga, važno je i sljedeće:

• veličina i oblik površine, jer veliki ravan zid ide brže od malih prostorija s puno uglova,
• visina, jer plafoni i visoke prostorije traže pokretnu skelu,
• broj prozora, vrata, špaleta i ugaonih lajsni,
• kod fasade skela, zaštitne mreže i čekanje na povoljno vrijeme,
• da li se namješten stan mora detaljno pokrivati i čistiti.

U praksi se najčešće dešava da se fini malter nanese na grubi malter koji nije dovoljno odležao. On se još skuplja, pa se na površini pojave sitne pukotine poput dlake. Druga klasična greška je presušivanje: direktno sunce, promaja ili grijanje upaljeno do kraja odmah nakon malterisanja. Cement ne stigne pravilno očvrsnuti i površina se praši ili puca. Mješavina se obično radi na temperaturama otprilike od +5 do +25 °C, a tačne vrijednosti navodi proizvođač.

Problem pravi i preskočena penetracija na podlozi koja upija, predebeo sloj koji ispuca, ili pretanak sloj kroz koji se vide neravnine. Česta greška je i prerano krečenje. Zid mora prvo da se osuši, što obično traje nekoliko sedmica. Inače nastanu fleke ili se boja ljušti. Na fasadi šteta nastaje kada se malteriše pred kišu ili mraz.

Manju površinu u enterijeru, na primjer popravljeni zid u jednoj sobi, možete uraditi i sami ako imate malo strpljenja. Fasadu i radove na visini prepustite zidaru sa skelom.

1. Isprazniti prostoriju, pokriti pod i prozore folijom.
2. Otući dijelove koji se odvajaju i očistiti zid od prašine.
3. Veće rupe i pukotine unaprijed popuniti grubim malterom i ostaviti da odleži.
4. Zid premazati penetracijskim premazom ili ga ravnomjerno navlažiti.
5. Zamijesiti manju količinu mješavine tačno prema uputi.
6. Nanijeti tanak sloj čeličnom gletaricom odozgo prema dolje.
7. Sačekati da površina povuče, pa je izravnati gletaricom sa sunđerom kružnim pokretima.
8. Zatvoriti prozore zbog promaje, ne grijati jako i pustiti zid da se polako suši.
9. Krečiti tek kada se zid potpuno osuši.

Pogledajte zid na dnevnom svjetlu i uz lampu koja svijetli koso, uz samu površinu. Tako ćete vidjeti svaki talas.

• površina je ujednačena, bez fleka, ogrebotina i nakupina zrna,
• na zidu i u uglovima nema pukotina,
• kada pređete dlanom, površina se ne praši i ne mrvi,
• kada prislonite dugu letvu, nema izraženih udubljenja ni talasa preko dogovorene tačnosti,
• uglovi i špalete su ravni i oštri,
• spojevi uz plafon, prozore, vrata i prekidače su čisti,
• kod fasade su detalji uz prozorske klupice i sokl pažljivo završeni,
• proizvođač i vrsta mješavine upisani su u zapisnik o primopredaji, zajedno s greškama koje treba popraviti.