Malterisanje zidova (grubi malter)

Kvalitet maltera se odlučuje još prije prve mistrije. Uobičajen postupak izgleda ovako:

1. Priprema podloge: zid mora biti čvrst, čist, bez prašine, masnoće i dijelova koji otpadaju. Sa starih zidova se otuče sve što slabo drži, a veće rupe se popune unaprijed.
2. Špric ili penetracija: na gladak beton nabacuje se rijedak cementni špric koji napravi hrapavu površinu za koju se malter uhvati. Na podloge koje jako upijaju vodu, recimo porobeton (gasbeton, siporeks), nanosi se penetracija ili špric prema preporuci proizvođača maltera. Tako podloga ne povuče vodu iz maltera prebrzo.
3. Postavljanje vodilica: na zid se postave lajsne za malter (vodilice) ili zidarski repere od maltera, koji određuju ravninu i debljinu sloja. Na uglove idu ugaone lajsne, da ivice budu ravne i otporne na udarce.
4. Miješanje smjese: suha gotova smjesa iz vreće miješa se s vodom tačno prema uputstvu. Ako se malter pravi na gradilištu od cementa, kreča i pijeska, omjer se bira prema namjeni: više cementa znači veću čvrstoću, ali zid slabije diše.
5. Nanošenje: malter se nabacuje ručno mistrijom ili prska mašinom za malterisanje. Jedan sloj obično ima otprilike 10 do 20 mm. Ako treba deblje, radi se u dva sloja, a drugi ide tek kada se prvi malo stegne.
6. Poravnavanje: letvom (ravnjačom) oslonjenom na vodilice skida se višak maltera i dopunjavaju mjesta gdje fali. Kada se malter stegne, površina se pređe gleterom ili plivakom, zavisno od toga da li ostaje hrapava ili na nju ide sljedeći sloj.
7. Njega i sušenje: malter treba da se suši prirodno, bez direktnog sunca, mraza i jake promaje. Po vrućini se po potrebi lagano kvasi. Sušenje se ne ubrzava grijanjem ni grijalicama, jer malter onda popuca.

Ručno malterisanje odgovara za manje površine, popravke, razuđene zidove s mnogo špaleta i niša, ili mjesta gdje se mašina ne može dobro postaviti. Sporije je, ali zidar ima punu kontrolu nad svakim dijelom zida.

Mašinsko malterisanje se isplati za cijele kuće i velike neprekinute površine. Malter ima ujednačeniju gustinu, a posao ide znatno brže. Ipak, potrebni su priključak vode i struje, prostor za mašinu i temeljno pokrivanje prozora, vrata i podova.

Pri izboru smjese odlučuju podloga i mjesto:

• unutrašnji prostori za stanovanje: klasični krečno-cementni grubi malter, kasnije glet ili fini malter,
• porobeton i lagani blokovi: laki malteri namijenjeni tim materijalima, da malter ne bude tvrđi od zida,
• vlažni podrumi i stari zidovi: sanacioni malterski sistemi, jer običan malter na vlažnom zidu brzo otpada,
• fasada i sokl: malteri otporni na vremenske uslove i prskanje vode, prema sistemu proizvođača fasade.

Na dvije građevine s istom površinom zidova posao može biti prilično različit, pa se razlikuje i cijena. Posao je jednostavniji kada imate:

• ravan zid od preciznih blokova, gdje je dovoljan tanji sloj,
• velike neprekinute zidove bez mnogo prozora i uglova,
• slobodan pristup te vodu i struju spremne na gradilištu.

Posao se, s druge strane, odužuje zbog:

• starih, krivih ili vlažnih zidova koje treba izravnati debelim slojem,
• skidanja starog maltera i popravke podloge,
• mnogo špaleta, uglova i kanala koje su ostavili električari,
• visokih plafona ili stubišta, gdje treba skela,
• rada u stanu u kojem se živi, gdje se sve mora pokriti i čistiti.

Ako malterišete u stambenoj zgradi, unaprijed se dogovorite s upraviteljem zgrade ili etažnim vlasnicima oko vremena radova, odvoza šuta i zaštite zajedničkih prostorija.

• Malterisanje na prašnjavu ili presuhu podlogu: malter ne drži, pa nakon nekog vremena šuplje zvuči ili otpada.
• Preskočen špric na betonu: gladak beton nema za šta da uhvati malter.
• Predebeo sloj odjednom: malter klizi niz zid i puca pri sušenju.
• Rad po mrazu ili na direktnom suncu: na temperaturama otprilike ispod +5 °C malter se ne veže kako treba, a po vrućini se suši prebrzo.
• Prerano gletovanje ili krečenje: u praksi se često desi da se sljedeći sloj nanese na vlažan malter, pa se za nekoliko sedmica pojave fleke ili pukotine. Okvirno se računa otprilike dan sušenja za svaki milimetar debljine, a tačno vrijeme navodi proizvođač.
• Bez mrežice na spoju različitih materijala: na primjer cigla pored betonskog serklaža. Bez armaturne mrežice u malteru tu gotovo uvijek nastane pukotina.

Manju površinu u podrumu, garaži ili kotlovnici možete uraditi i sami ako imate malo strpljenja. Za cijeli stambeni sprat ili fasadu razumnije je pozvati zidara. Rad na visini i na skeli prepustite stručnjacima.

1. Otući dijelove koji otpadaju i očistiti zid od prašine.
2. Na beton nanijeti cementni špric, a na zid koji upija vodu penetraciju prema uputstvu.
3. Postaviti vodilice u ravninu pomoću libele i ostaviti ih da se stegnu.
4. Zamiješati suhu smjesu s vodom tačno prema uputstvu na vreći, i to samo onoliko koliko se može ugraditi dok je malter upotrebljiv.
5. Nabacivati malter mistrijom odozdo prema gore, po manjim površinama.
6. Skinuti višak letvom oslonjenom na vodilice i dopuniti prazna mjesta.
7. Kada se malter stegne, preći površinu gleterom.
8. Zaštititi malter od promaje i mraza i ostaviti ga da se osuši.

• duga letva prislonjena na zid ne smije pokazati izražena udubljenja ni ispupčenja, a dozvoljeno odstupanje određuju standardi BAS EN ili ugovor,
• uglovi i ivice špaleta su ravni i vertikalni,
• kada lagano kucnete po zidu, malter nigdje ne zvuči šuplje, jer bi to značilo da se odvaja od podloge,
• na površini nema pukotina, mjesta koja se mrve ni mrlja od neravnomjernog sušenja,
• oko kutija za utičnice, cijevi i štokova malter je uredno doveden i čist,
• prozori, podovi i instalacije su nakon rada očišćeni od maltera.