Mašinsko malterisanje (krečno-cementni malter)

Mašina dozira vodu uvijek jednako, pa smjesa ima istu gustinu na cijeloj površini. Zato je rad na većim površinama brži, a zid ispada ujednačeniji nego kada se malter miješa u kanti. Postupak obično izgleda ovako:

1. Pregled i priprema podloge. Majstor pregleda zid, ukloni prašinu i ostatke maltera, popuni veće fuge i, zavisno od podloge, nanese penetraciju ili kontaktni premaz.
2. Postavljanje lajsni. Na zidove se postavljaju malterske vodilice koje određuju ravninu, a na uglove i špalete ugaone lajsne koje štite ivice.
3. Podešavanje mašine. Dovod vode se podesi tako da smjesa ne bude ni previše rijetka ni previše gusta.
4. Nanošenje. Malter se nanosi u trakama, obično odozdo prema gore, u neprekinutom sloju. Debljina je najčešće od 10 do 20 mm, zavisno od toga koliko je zid ravan i šta kaže proizvođač.
5. Povlačenje letvom. Dugom aluminijskom letvom malter se povlači preko vodilica. Višak se skida, a udubljena mjesta se dopunjavaju dok je malter još svjež.
6. Obrada površine. Kada malter malo stegne, poravna se i zatim izgladi spužvom ili filcom. Dobije se fina površina koja se može krečiti ili na nju nanijeti tanak glet.
7. Sazrijevanje. Malter se suši prirodno, uz umjereno provjetravanje i bez naglog grijanja.

Većina problema s malterom počinje još prije nanošenja. Podloga mora biti čvrsta, čista i bez soli. Stari slojevi koji se mrve, uljane boje ili ostaci ljepila moraju se ukloniti, inače se novi malter na njima neće držati.

Svaki materijal drugačije upija vodu:

• pečena opeka (cigla) upija umjereno, pa obično dovoljna penetracija koja ujednači upijanje,
• porobeton (gasbeton) upija jako, zato se koristi penetracija i malter koji proizvođač izričito preporučuje za porobeton, inače se malter prebrzo osuši i ispuca,
• glatki beton (stropovi, nadvoji, liveni zidovi) gotovo ne upija vodu, pa mu treba kontaktni premaz s pijeskom koji stvara hrapavu površinu.

Prije malterisanja sve instalacije u zidovima moraju biti završene. Kablove i kutije postavlja i provjerava kvalifikovani električar, a kutije trebaju biti u ravnini budućeg maltera. Vodovod i grijanje je pametno ispitati pod pritiskom prije malterisanja, jer je popravljanje curenja ispod gotovog maltera mnogo teže. Šliceve koji ostanu nakon instalacija treba unaprijed popuniti, a šire prekriti mrežicom.

Ako živite u stanu, obavijestite upravitelja zgrade ili etažne vlasnike o bučnim radovima i o svakom zahvatu na zajedničkim instalacijama.

Krečno-cementni malter spaja čvrstoću cementa i paropropusnost kreča. Tvrd je, otporan na udarce i habanje i vlagu podnosi bolje od gipsa. Zato se bira za kupatila, kuhinje, hodnike, podrume, garaže, kotlovnice i ispod pločica.

Gipsani malter je finiji i nakon glačanja često toliko gladak da se može odmah krečiti. Pogodan je za suhe stambene prostorije. U kupatilu ga proizvođači dozvoljavaju samo uz određene uslove, na primjer uz dobro provjetravanje i hidroizolaciju ispod pločica. Za podrum ili garažu nije pogodan.

Mašinski krečno-cementni malter u unutrašnjosti se obično radi kao jednoslojni, što znači da jezgro i završna površina nastaju odjednom i zaglade se filcom. Ako želite glatkiji zid, na primjer pod svijetlu boju na koju pada bočno svjetlo, nakon sazrijevanja se nanosi tanak glet.

Zahtjevnost, a time i konačna cijena, zavise prije svega od toga kako zid izgleda prije malterisanja:

• ravan zid u novogradnji malteriše se najbrže, jer je dovoljan tanji sloj,
• krivi zidovi u starijim kućama traže deblji sloj, ponekad u dva koraka, i više materijala,
• obijanje starog maltera i iznošenje šuta dodaju posao,
• mnogo prozora, špaleta, uglova i niša znači mnogo lajsni i ručnog doravnavanja,
• visoki stropovi i stubišta zahtijevaju skelu,
• pristup za mašinu je također važan: mašini treba voda, struja i mjesto za vreće, a u stanu na višem spratu crijeva se moraju vući daleko.

Ako možete birati, malterisanje cijele kuće ili stana uradite u jednom terminu. Tako se mašina postavlja i čisti samo jednom.

• Malterisanje na neočišćenu ili trošnu podlogu. Malter tada pri kuckanju zvuči šuplje i može se odvajati.
• Pogrešna gustina smjese. Rijetka smjesa gubi čvrstoću i pravi mrlje, a gusta se teško povlači i površina ostaje gruba.
• Prekasno povlačenje letvom. Na zidu ostaju valovi i udubljenja.
• Loše tempirano glačanje. Prerano izglađena površina se vuče i zatvara, a prekasno izglađena se više ne može poravnati.
• Presušivanje. Promaja, direktno sunce ili grijanje do kraja uzrokuju pukotine od skupljanja. Po mrazu se ne malteriše, a većina proizvođača navodi najnižu temperaturu od oko +5 °C.
• Krečenje ili postavljanje pločica na vlažan malter. Boja može promijeniti ton ili se ljuštiti. Kao okvirno pravilo često se navodi otprilike jedan dan sušenja po milimetru debljine, ali presudan je podatak proizvođača.

Kod preuzimanja ponesite dugu letvu ili libelu i baterijsku lampu. Kada zid osvijetlite sa strane, neravnine se vide mnogo bolje. Dozvoljeno odstupanje od ravnine dobro je dogovoriti unaprijed u ugovoru, a za pločice i velike formate traži se veća preciznost. Provjerite:

• ravnost zidova letvom, vertikalno i horizontalno, preko cijele površine,
• vertikalnost uglova i špaleta te ravne, neoštećene ivice s lajsnama,
• neprekinutu površinu bez mrlja, pukotina, izbočina i tragova alata,
• kuckanjem, da li negdje zid zvuči šuplje,
• kutije i izvode, da li su slobodni, čisti i u ravnini maltera,
• čiste prozore, okvire, podove i instalacije bez ostataka maltera,
• uputstva za sušenje i provjetravanje te rok od kada se može krečiti ili postavljati pločice.