Mašinski iskop građevinske jame

Građevinska jama je široki iskop, obično širok više metara, koji zauzima cijelu osnovu objekta ili njen veliki dio. Rovovi za trakaste temelje i kanali za priključke su posebne stavke i rade se drugim kašikama i drugim postupkom. Jama vam treba naročito kod ovakvih objekata:

• porodična kuća s podrumom ili djelimično ukopanim suterenom,
• kuća na kosom terenu, gdje se dio etaže usijeca u brdo, što je u Bosni i Hercegovini vrlo čest slučaj,
• temeljna ploča kod koje treba ukloniti nepogodan sloj zemlje i zamijeniti ga zbijenim šljunkom,
• bazen, septička jama, mali uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, rezervoar za kišnicu ili podzemna garaža,
• dogradnja sa suterenom uz postojeću kuću.

Zašto se jama kopa mašinom i kod manjih objekata? Ručno bi se nekoliko desetina kubnih metara kopalo sedmicama, a stranice bi se u međuvremenu urušavale od kiše. Bager isti posao završi za dan ili dva, a iskusan bagerista zna dno izravnati s tačnošću od nekoliko centimetara.

Kako se računa zapremina u kubnim metrima

Iskop se mjeri u sraslom tlu, dakle u zapremini koju je zemlja zauzimala na terenu prije kopanja. U zapreminu ulaze osnova objekta, radni prostor oko njega i zapremina kosih stranica. Radni prostor je pojas oko budućih zidova koji trebaju zidari i izolateri da bi mogli uraditi hidroizolaciju i termoizolaciju podruma. Obično je širok otprilike pola metra do metar, zavisno od projekta.

Kod odvoza treba računati s tim da se iskopana zemlja rastrese i zauzme veću zapreminu nego u terenu. Kod pjeskovite zemlje razlika je manja, kod glinovite i kamenite veća, često za petinu do trećinu. Zato se broj kamiona za odvoz ne može dobiti samo množenjem dimenzija jame. Kada upoređujete ponude, pogledajte da li firma računa zapreminu prema projektu, prema stvarnom snimanju na terenu ili prema broju kamiona.

Projekat i iskolčenje objekta

Prije iskopa geometar treba iskolčiti objekat prema projektu i postaviti iskolčne letve ili tačke izvan buduće jame, tako da ih bager ne uništi. Uz to se označava visinski repér, tačka prema kojoj se kontroliše dubina. Bez iskolčenja lako se desi da kuća završi nekoliko desetina centimetara dalje nego što treba, ili preblizu granice parcele.

Na gradilištu bi uvijek trebao biti važeći projekat s presjecima i kotama dna. Bagerista mora znati ne samo koliko duboko kopa, nego i gdje se dno spušta, na primjer ispod dijela s debljim temeljima ili ispod šahta za liftnu pumpu.

Instalacije u zemlji

Ispod travnjaka mogu prolaziti gasna cijev, električni kablovi, vodovod, kanalizacija ili telekomunikacioni vodovi. Njihov položaj treba unaprijed saznati od distributera i komunalnih preduzeća i dati da se obilježe na terenu. U blizini obilježenih vodova ne kopa se kašikom, nego ručno ili vrlo oprezno, prema uslovima vlasnika instalacije.

Ako bager ošteti gasnu cijev ili osjetite miris gasa, odmah ugasite mašinu, udaljite se s mjesta, nikoga ne puštajte blizu i pozovite dežurnu službu lokalnog distributera gasa ili broj za hitne slučajeve 112. Pritom ne koristite otvoren plamen ni prekidače. Ako se ošteti električni kabl, niko ga ne smije dirati. Popravka je isključivo posao elektrodistribucije i ovlaštenog električara.

U pojedinim dijelovima zemlje u tlu se još uvijek mogu naći neeksplodirana ubojita sredstva. Ako kašika izbaci sumnjiv metalni predmet, rad se odmah prekida, predmet se ne dira i ne pomjera, ljudi se udaljavaju i poziva se policija na 122.

Geološko ispitivanje tla

Kod kuće s podrumom ili na kosini geomehaničko ispitivanje tla se itekako isplati. Geolog utvrdi kakva je zemlja na dubini temelja, ima li podzemne vode i koji nagibi kosina su sigurni. Bez tih podataka nagib stranica i način odvodnje određuju se tek tokom kopanja, često nakon prvog odrona. U praksi se razlike vide i unutar istog kraja: na jednoj parceli je tvrda glina, na susjednoj nasip, a u kraškim predjelima ispod tankog sloja zemlje odmah krene stijena.

Pristup, prostor i odvoz

• pristupni put mora izdržati bager i kamione, a mekan teren nakon kiše ih često ne nosi,
• na parceli treba prostor za privremeno odlaganje zemlje koja će se koristiti za zatrpavanje,
• u okolini ne smiju smetati drveće, nadzemni vodovi ni ograda koju bi mašina mogla oštetiti,
• na uskim i strmim ulicama dogovorite gdje će kamioni stajati i kako se neće ometati susjedi,
• unaprijed dogovorite gdje će se odvesti višak zemlje i ko organizuje deponiju ili dalju upotrebu.

Ako su susjedni objekti blizu, razumno je prije početka radova fotografijama dokumentovati njihovo stanje. Ako se kasnije pojavi pukotina, moći ćete pokazati da li je postojala i ranije.

Postupak se razlikuje zavisno od veličine jame, ali osnovni koraci su gotovo uvijek isti:

1. Provjeriti iskolčenje objekta, visinski repér i položaj obilježenih instalacija.
2. Skinuti humus, odnosno gornji plodni sloj, i odložiti ga posebno na rub parcele.
3. Označiti obris jame zajedno s radnim prostorom i gornjom ivicom kosina.
4. Kopati u slojevima od jednog ruba, zemlju utovarivati direktno u kamione ili na privremenu deponiju.
5. Usput oblikovati kosine prema određenom nagibu ili postavljati podgrađivanje.
6. Kontrolisati dubinu nivelirom ili laserom u odnosu na visinski repér.
7. Posljednjih nekoliko centimetara iznad temeljne spojnice očistiti glatkom kašikom bez zuba ili ručno.
8. Napraviti pumpni šaht i odvodnju dna ako se pojavi voda.
9. Predati jamu na pregled temeljne spojnice statičaru ili geologu ako to projekat traži.

Humus se odvaja zato što je koristan za vrt. Ako se pomiješa s glinom i šljunkom iz dubine, više se ne može dobro iskoristiti i bespotrebno povećava zapreminu koju treba odvesti.

Posebno je važan posljednji korak kopanja. Zubi kašike rastresu zemlju ispod dna, a ako se jama prekopa pa zatrpa rastresitom zemljom, nastaje meko mjesto koje se slegne. Iskusan bagerista zato kopa tik iznad tražene kote i dno dorađuje kosim povlačenjem glatke kašike.

Koliko traje

Jama za uobičajenu porodičnu kuću s podrumom, uz dobar pristup i lako tlo, obično se iskopa za jedan do tri dana. Više vremena traže stjenovita podloga, skučen prostor, spor odvoz ili podzemna voda. Sama jama ne bi trebala ostati otvorena duže nego što je potrebno. Kiša i mraz smanjuju nosivost dna, pa je dobro što prije nastaviti podložnim betonom ili šljunčanom posteljicom. Tako štitite gotovo dno.

Kosine ili podgrađivanje

Vertikalna stranica iskopa bez osiguranja je u običnom tlu sigurna samo do male dubine, obično otprilike do 1,25 metra, i to samo u vezanom i suhom tlu. Dublje jame treba ili iskopati s kosinama, ili podgraditi. Odron stranice može zatrpati čovjeka i onda kada stranica izgleda čvrsto.

Kosine su najjednostavnije rješenje ako na parceli ima dovoljno mjesta. Stranice se kopaju koso, s nagibom prema vrsti tla. Rastresit pijesak traži blaži nagib, čvrsta glina strmiji. Nedostatak je veća zapremina iskopa, a kasnije i veće zatrpavanje.

Podgrađivanje se koristi tamo gdje kosina nije moguća, na primjer uz granicu parcele, uz susjednu kuću ili uz cestu. Koriste se čelične talpe, berlinski zid s drvenom ili betonskom ispunom, oplatni boksovi za rovove ili šipovi. Podgrađivanje projektuje statičar i to je posebna stavka. Kada birate firmu, pitajte da li ga može sama izvesti ili s kim sarađuje.

Iskop uz susjedni objekat

Ako jama treba ići dublje od temelja susjedne kuće i blizu je nje, zemlja ispod tih temelja može izgubiti oslonac. Rješenje mora dati statičar. Tipični postupci su kopanje u kratkim kampadama, podbetoniranje temelja ili podgrađivanje. Bez proračuna ne kopajte, ni kada se čini da je riječ o kratkoj dionici.

Podzemna i oborinska voda

Voda u jami raskvasi dno i smanjuje stabilnost kosina. Kod malog dotoka dovoljan je pumpni šaht u najnižem uglu i potopna pumpa za muljevitu vodu. Kod višeg nivoa podzemne vode treba sniziti nivo, na primjer crpljenjem iz bunara ili iglofiltera, a to projektuje stručnjak. U ravnicama uz Savu, Bosnu, Neretvu i druge rijeke visok nivo podzemne vode nije rijetkost, posebno u proljeće. Kišnicu s okolnog terena dobro je skrenuti od ivice jame da ne bi tekla niz kosine.

Ako geolog utvrdi visok nivo podzemne vode, to utiče i na rješenje podruma. Vjerovatno će trebati vodonepropusni beton ili hidroizolacija na pritisak vode, a to je bolje znati prije kopanja nego poslije.

Za manje jame i skučene parcele koriste se mini bageri i rovokopač-utovarivači, koje mnogi zovu po proizvođaču, na primjer JCB. Za veće jame koriste se gusjeničari ili bageri na točkovima s dužim dohvatom, koji utovaruju direktno u kamione. Veća mašina je brža, ali joj treba čvrst pristup i prostor za okretanje. Kod preuzimanja ponude vrijedi pitati koju mašinu firma planira i kako će doći do parcele.

Zahtjevnost, a time i cijenu iskopa najviše određuju ove okolnosti:

• vrsta tla: pijesak i ilovača se kopaju lako, tvrda glina i šljunak teže, a stijena može tražiti hidraulični čekić,
• dubina jame i potreba za kosinama ili podgrađivanjem,
• pristup parceli, širina kapije, nagib terena i udaljenost od ceste,
• instalacije u zemlji koje traže ručno kopanje,
• podzemna voda i potreba za crpljenjem,
• udaljenost deponije i način utovara zemlje,
• stari temelji, beton, korijenje drveća ili građevinski otpad u zemlji,
• zahtjevi za tačnost dna i čišćenje ceste nakon izlaska kamiona.

Na starijim parcelama u naseljima u praksi se često desi da se ispod travnjaka nađu ostaci stare kuće, bunari, septičke jame ili zatrpan otpad. Takvi nalazi produžavaju posao, a ponekad treba riješiti i njihovo zbrinjavanje. Ako znate za nešto takvo, recite firmi unaprijed.

Gdje sa zemljom

Dio zemlje se obično ostavi na parceli za zatrpavanje i uređenje terena. Ostatak se odvozi. Iskopana zemlja koju ne iskoristite na gradilištu postaje višak koji mora završiti na mjestu koje je smije primiti, a ne pored puta ili u potoku. Dogovorite unaprijed da li odvoz i odlaganje organizuje firma za iskop ili to rješavate sami. Zemlju zagađenu uljem, građevinskim šutom ili starim otpadom ne možete jednostavno razgrnuti po vrtu.

Iskop je samo početak lanca radova, a svaka karika treba nešto od prethodne:

• geometar iskolčava objekat prije iskopa, a kod većih objekata snima i gotovu jamu,
• geolog ili statičar pregleda temeljnu spojnicu, odnosno provjerava da li tlo na dnu odgovara pretpostavkama projekta,
• betonirci trebaju jamu odmah nakon predaje, da dno ne pokisne i ne smrzne se,
• vodoinstalater treba znati gdje će biti prodori kanalizacije i priključaka kroz temelje,
• izolateri trebaju dovoljno radnog prostora oko zidova podruma,
• zatrpavanje se radi tek nakon hidroizolacije, zaštite izolacije i drenaže, u slojevima i uz zbijanje.

Zašto je raspored toliko važan? Ako betonirci dođu tek za dvije sedmice, jama nakon kiše može izgledati potpuno drugačije. Raskvašeno dno treba očistiti, nekad i produbiti i zamijeniti šljunkom. Zato se termin iskopa planira prema terminu betoniranja, a ne obrnuto.

• prekopano dno zatrpano rastresitom zemljom: ispod temelja nastane meko mjesto, kuća se neravnomjerno slegne i u zidovima se pojave pukotine,
• nedostaje radni prostor: izolateri nemaju gdje raditi, hidroizolacija se radi na brzinu i podrum kasnije vlaži,
• prestrme kosine: stranice se obruše u jamu, ugroze ljude i zatrpaju već očišćeno dno,
• zemlja odložena tik uz ivicu: optereti kosinu i povećava rizik od odrona, pa se obično odlaže najmanje metar od ivice, kod dubljih jama i dalje,
• neriješena voda: raskvašeno dno gubi nosivost i ispod betona ostane mulj,
• pomiješan humus i podloga: vrt nema kvalitetan gornji sloj, a odvoz je bespotrebno veći,
• kopanje bez obilježenih instalacija: oštećena cijev ili kabl, prekid radova i rizik od povrede,
• jama predugo otvorena: kiša i mraz pokvare dno, kosine se postepeno osipaju.

Mnoge od ovih grešaka se ne vide odmah. Meko mjesto ispod temelja pokaže se tek nakon nekoliko godina, kada je kuća završena i popravka je vrlo zahtjevna. Zato se pregled dna isplati i na manjim objektima.

Sigurnost na gradilištu

Otvorena jama je opasna naročito za djecu i za ljude koji na gradilište dođu uveče. Ivicu jame treba ograditi ili jasno označiti. Dok mašina radi, niko ne smije stajati u dohvatu kraka ni ispod kamiona koji se utovaruje. U jamu se ne ulazi dok bagerista ne završi i dok nije sigurno da su kosine stabilne. Za silazak i izlazak služe ljestve ili izvedena rampa, a ne skakanje sa stranice.

Kod preuzimanja uzmite projekat i polako prođite jamu s bageristom ili šefom gradilišta. Dubinu neka provjere nivelirom u odnosu na visinski repér, a ne odokativno. Ako projekat traži da temeljnu spojnicu preuzme geolog ili statičar, zapisnik sačuvajte, dobro će doći i kasnije.

• dimenzije jame odgovaraju projektu, uključujući radni prostor,
• dubina dna odgovara projektu u razumnoj toleranciji i provjerena je instrumentom,
• dno je ravno, bez raskvašenih mjesta, rastresite zemlje i tragova zuba kašike,
• kosine imaju dogovoreni nagib i nemaju pukotine ni odlamanja,
• podgrađivanje je, ako je bilo potrebno, postavljeno prema proračunu statičara,
• pumpni šaht i odvodnja rade i voda ne stoji na dnu,
• obilježene instalacije su neoštećene i vidljivo označene,
• humus i zemlja za zatrpavanje su odloženi odvojeno i dalje od ivice jame,
• iskolčne letve i visinski repér su ostali netaknuti,
• pristupni put i javna cesta su očišćeni,
• ivica jame je osigurana od pada,
• dogovoreno je kada dolaze betonirci, a do tada je dno zaštićeno.