Mašinski iskop temeljnih traka i stopa

Radi se o kopanju rovova ili jama za temelje pomoću mašine, najčešće mini bagera, rovokopača-utovarivača (u narodu često zvanog "skip" ili "kombinirka") ili bagera na gusjenicama. Ručno se pri ovom poslu radi samo čišćenje dna i mjesta do kojih mašina ne može doći ili kuda prolaze podzemne instalacije.

Temeljne trake (širina od 50 cm)

Temeljne trake su neprekinuti rovovi ispod nosivih zidova. Kod porodične kuće čine zatvoren obris, uz nekoliko unutrašnjih linija ispod nosivih pregradnih zidova. Širinu određuje projekat prema opterećenju i nosivosti tla. Kod uobičajenih kuća obično je oko 50 do 60 cm, kod težih zidova ili slabijeg tla i više. Stavka "od 50 cm" znači da se iskop radi kašikom odgovarajuće širine, a uži rovovi se ovim načinom ne rade.

Temeljne stope ili temelji samci (širina od 80 cm)

Stope su pojedinačne jame ispod stubova, na primjer ispod nadstrešnice za auto, natkrivene terase, drvene kuće na stopama, čelične hale ili stubova ograde. Obično imaju kvadratni ili pravougaoni tlocrt i dublje su i masivnije od traka, jer prenose koncentrisano opterećenje iz jedne tačke. Kod stopa mašina kopa mnogo malih jama i nakon svake se mora pomjeriti i ponovo tačno namjestiti. Zato je ovaj posao, preračunato na kubik, obično zahtjevniji od neprekinute trake.

Kako se računaju kubici

Stavka u cjenovniku se obračunava po kubnom metru iskopane zemlje. Zapremina se računa iz mjera u projektu: dužina puta širina puta dubina. Kod traka se saberu svi dijelovi, a kod stopa se zapremina jedne jame pomnoži brojem jama. Unaprijed se dogovorite da li se obračunava po projektnim mjerama ili po stvarno iskopanoj zapremini. U praksi je iskop često nešto širi, naročito u rastresitoj zemlji, i razlika zna biti primjetna.

Pazite i na razliku između zemlje u prirodnom stanju i iskopane, rastresite zemlje. Iskopana zemlja poveća zapreminu, kod ilovače i gline obično za nekoliko desetina procenata. Kada naručujete odvoz, računajte s većom količinom nego što pokazuje proračun iskopa.

Bager na gradilištu je skup sat ako mora čekati. Zato je dobro da sve oko iskopa bude riješeno prije nego što mašina stigne. Kod gusto izgrađenih ulica ili iskopa tik uz susjednu kuću mislite i na susjede i njihove temelje: razgovarajte s njima na vrijeme i pustite statičara da procijeni situaciju.

Prije dolaska mašine trebalo bi imati:

• projektnu dokumentaciju s crtežom temelja, mjerama, dubinama i visinskim položajem objekta,
• iskolčenje objekta koje je uradio geometar, idealno s nanosnim skelama (letvama) izvan zone iskopa, da ih mašina ne bi uništila,
• označene podzemne instalacije (gas, struja, voda, kanalizacija, telekomunikacije), koje su na terenu obilježili njihovi vlasnici ili distributeri,
• skinut humus, odnosno gornji plodni sloj zemlje, koji se odloži sa strane i kasnije koristi za uređenje okućnice,
• pristupni put za mašinu i kamion, dovoljno širok i nosiv, bez niskih žica i grana,
• mjesto za odlaganje zemlje ili dogovoren odvoz i deponiju,
• očišćenu parcelu bez samoniklog rastinja, šuta i starih konstrukcija, ako njihovo uklanjanje nije dio posla.

Obilježavanje instalacija ljudi nekad potcjenjuju, jer "tu nikad ništa nije bilo". Na starijim parcelama i nakon rušenja kuća često se pojave priključci za koje niko nije znao. Ako se tokom iskopa ošteti gasna cijev ili osjetite miris gasa, odmah prekinite rad, ugasite mašinu, udaljite se na sigurnu udaljenost i pozovite 112 ili dežurnu službu lokalnog distributera gasa. Oštećen električni kabl prepustite električaru i distributeru struje i nikad ga ne dirajte.

Postupak se razlikuje zavisno od mašine i terena, ali je u glavnim crtama sličan:

1. Preuzeti iskolčenje od geometra i provjeriti nanosne skele, osi i visinsku tačku od koje se mjeri dubina.
2. Označiti obris iskopa na terenu, najčešće sprejem ili krečom duž zategnutih kanapa.
3. Provjeriti položaj instalacija i u njihovoj blizini kopati ručno ili vrlo oprezno.
4. Postaviti mašinu i odabrati kašiku odgovarajuće širine. Za čišćenje dna dobra je kašika bez zuba, takozvana planirka.
5. Kopati rov u slojevima i stalno kontrolisati dubinu nivelirom ili laserom.
6. Odlagati zemlju na stranu koja neće smetati daljem radu i dovoljno daleko od ivice, da ne opterećuje stranice iskopa, ili je odmah utovarivati u kamion.
7. Posljednjih nekoliko centimetara skinuti pažljivo i dno ručno očistiti, da na njemu ne ostane rastresita zemlja.
8. Kod stopa provjeriti položaj svake jame u odnosu na osi i međusobne razmake.
9. Provjeriti mjere, dubine i stanje dna iskopa i pozvati statičara ili odgovornog izvođača da pogleda dno prije betoniranja.

Dno iskopa, takozvana temeljna spojnica, je mjesto gdje se temelj susreće sa zdravim tlom. Mora biti čvrsto, ravno i neporemećeno. Ako se na dnu pokaže drugačije tlo nego što je projekat predvidio, na primjer nasip, meka glina ili izvor vode, to treba riješiti sa statičarem prije betoniranja.

Vrsta tla

Vezana tla, odnosno ilovače i gline, dobro se kopaju i stranice uskog rova u njima obično duže drže. Ali su osjetljiva na vodu: nakon kiše dno omekša i izgubi nosivost. Pijesak i šljunak se kopaju lako, ali se stranice osipaju, iskop se širi i zapremina raste. Kamenita podloga ili veliko kamenje, što u brdovitim dijelovima Bosne i Hercegovine i u Hercegovini nije rijetkost, može zahtijevati hidraulični čekić, što posao znatno usporava. Nasipi, stari podrumi i ostaci temelja znače iznenađenja koja na početku niko ne vidi.

Ako za parcelu imate geotehnički elaborat, dajte ga izvođaču iskopa unaprijed. To štedi natezanje na licu mjesta.

Izbor mašine i kašike

Za porodičnu kuću se najčešće koristi mini bager ili rovokopač-utovarivač. Mini bager se može uvući i na skučenu parcelu i manje oštećuje okolinu, ali je kod veće količine ili tvrđeg tla sporiji. Veći bager kopa brže i dublje, ali mu treba više prostora i nosiv pristup. Širina kašike treba odgovarati širini trake. Kopati traku preširokom kašikom znači bespotrebno mnogo zemlje, a kasnije i bespotrebno mnogo betona.

Dubina temeljenja

Dno temelja mora biti ispod dubine smrzavanja, da voda koja se u tlu smrzava ne bi podizala temelje. U nizinskim krajevima to je obično približno 80 cm ispod uređenog terena, a u brdskim i planinskim krajevima i više, često preko jednog metra. Tačnu dubinu uvijek određuje projekat. Ako je nosivi sloj dublje, kopa se do njega. Na kosoj parceli se trake često izvode stepenasto, da se ne bi cijelom dužinom kopalo nepotrebno duboko.

Uz isti broj kubika, iskop jednom može biti jednostavan posao za jedan dan, a drugi put zahtjevan posao za više dana. Lakše je kada:

• je parcela ravna, suha i mašina joj prilazi bez prepreka,
• je tlo vezano, bez kamenja i korijenja,
• okolo ima dovoljno mjesta za odlaganje zemlje,
• se radi o neprekinutim trakama bez čestog pomjeranja mašine,
• su instalacije tačno obilježene i izvan iskopa.

Zahtjevnije i skuplje je kada:

• je pristup uzak, preko susjedne parcele ili kroz baštu koju treba zaštititi,
• se naiđe na stijenu, beton, stare temelje ili panjeve,
• u rovu stoji podzemna voda i treba je ispumpavati,
• kroz iskop ili pored njega prolaze instalacije i dio se mora kopati ručno,
• je iskop dubok i stranice treba osigurati razupiranjem ili kosim iskopom,
• se radi o maloj količini, na primjer nekoliko stopa, a mašinu ipak treba dovesti,
• zemlju nema gdje odložiti i sve se mora odmah odvoziti.

Odvoz zemlje, odlaganje na deponiju, ručno čišćenje, ispumpavanje vode i razbijanje stijene u cjenovnicima su obično posebne stavke. Pitajte izvođača šta tačno ulazi u stavku iskopa, a šta se obračunava odvojeno.

Iskop temelja nije samostalan posao, nego prva karika u lancu. Prije njega su geometar i obilježavanje instalacija, a poslije njega slijede armiranje i betoniranje. Što su ti koraci bolje usklađeni, to kraće rov ostaje otvoren.

• Geometar bi trebao biti dostupan i tokom iskopa, ako se nanosne skele oštete ili se pojavi sumnja u položaj.
• Električar u iskop postavlja traku za temeljni uzemljivač. To mora uraditi prije betoniranja i prema projektu, da bi se kasnije moglo izmjeriti i provjeriti.
• Priključci i prodori za vodu, kanalizaciju, struju i eventualno gas rješavaju se zaštitnim cijevima kroz temelj. Njihov položaj treba znati unaprijed, jer je naknadno bušenje temelja nepotreban posao.
• Statičar bi trebao pogledati dno iskopa prije betoniranja.
• Betonara i pumpa se naručuju tako da se betonira što prije nakon završetka iskopa.

Kod uobičajene porodične kuće u dobrom tlu mašinski iskop traka se često završi za jedan do dva dana. Stope za nadstrešnicu ili terasu obično budu gotove za nekoliko sati. Vrijeme produžavaju kamenje, voda, instalacije, težak pristup i odvoz zemlje, ako kamion ne stiže odvoziti.

Idealno je betonirati isti ili sljedeći dan nakon pregleda iskopa. U praksi se često desi da je iskop gotov, a beton se čeka sedmicu. U međuvremenu padne kiša, stranice se obruše, dno se raskvasi i onda se mora čistiti, a nekad i dokopavati. Ako prijeti duža pauza, posljednji sloj se može skinuti tek neposredno prije betoniranja, ili se dno zaštiti slojem podložnog (mršavog) betona, ako projekat to dozvoljava. Zimi treba spriječiti smrzavanje dna, jer se na smrznuto tlo ne betonira.

• Netačno iskolčenje ili pomjerene nanosne skele. Kuća onda ne sjedi na parceli kako treba, zidovi nisu pod pravim uglom ili se ne poštuju razmaci od međe. Takvu grešku nakon betoniranja gotovo je nemoguće popraviti.
• Prekopano dno zatrpano nazad zemljom. Rastresita zemlja se pod opterećenjem slegne i temelj se slegne s njom. Prekopani dio treba ispuniti betonom, ne zemljom.
• Kopanje kašikom sa zubima do samog dna. Dno ostaje izrovano i neravno. Posljednji sloj treba skinuti kašikom bez zuba i ručno očistiti.
• Premala dubina. Temelj u zoni smrzavanja mraz može podizati, a u zidovima nastaju pukotine koje se pokažu tek nakon nekoliko godina.
• Zemlja odložena tik uz ivicu. Težina zemlje gura stranice, one se obruše u rov i nastaje opasnost za ljude u njemu.
• Predugo otvoren iskop. Kiša, mraz ili isušivanje oštete dno. Raskvašen sloj treba ukloniti prije betoniranja.
• Zanemareno drugačije tlo na dnu. Ako se pojavi nasip ili mekan sloj, a betonira se bez razgovora sa statičarem, temelj se može neravnomjerno slijegati.
• Potkopavanje susjednih temelja. Kod iskopa tik uz postojeći objekat, naročito dublje od njegovih temelja, prijeti njegovo oštećenje. Takvu situaciju unaprijed mora procijeniti statičar.

Kod dubljih iskopa mislite i na sigurnost. Ljudi u rovu ne smiju raditi ispod neosiguranih stranica, a iskop ostavljen preko noći treba ograditi, da niko ne upadne, naročito djeca i životinje.

Sam iskop temelja prepustite iskusnom bagerisu, jer je dio nosive konstrukcije, a rad u rovovima je opasan. Ipak, dosta toga oko pripreme možete uraditi sami i time ubrzati posao na dan iskopa:

1. Očistiti parcelu od šiblja, otpada i sitnog šuta.
2. Orezati niske grane i provjeriti visinu žica iznad pristupnog puta.
3. Dogovoriti sa susjedima prolaz mašine i kamiona, ako ide preko njihove zemlje.
4. Pozvati distributere instalacija i dogovoriti obilježavanje na terenu.
5. Zaštititi stabla, bunare i šahtove koje mašina ne smije oštetiti, na primjer daskama ili trakom.
6. Odrediti i označiti mjesto za humus i mjesto za ostalu zemlju.
7. Pripremiti kopiju crteža temelja za bagerista i geometra.
8. Uskladiti termine geometra, bagerista, električara, armirača i betonare.

Prije betoniranja prođite iskop zajedno s izvođačem, a idealno i sa statičarem. Jednostavno mjerenje metrom i nivelirom otkrije većinu problema. Obratite pažnju naročito na ovo:

• položaj traka i stopa odgovara iskolčenju i projektu,
• širina rovova i mjere stopa nisu manje nego u projektu,
• dubina je ispoštovana cijelom dužinom, mjereno od dogovorene visinske tačke,
• dno je ravno, čvrsto i bez rastresite zemlje, blata i vode,
• na dnu nema korijenja, kamenja ni ostataka starih konstrukcija,
• stranice su stabilne, bez obrušavanja i nadvisa,
• zemlja je odložena na sigurnoj udaljenosti od ivice ili je odvezena,
• instalacije nisu oštećene, a njihovi prelazi su označeni,
• stepenice na kosom terenu odgovaraju projektu,
• statičar je pogledao dno iskopa prije betoniranja,
• količina za obračun je usaglašena prema dogovorenom načinu mjerenja.