Ručni iskop zemlje klase 1 do 4

Ručni iskop se u cjenovniku obračunava u kubnim metrima. Mjeri se zapremina zemlje u sraslom stanju, dakle onako kako je ležala u tlu prije kopanja. Ako je kanal dug 10 m, širok 0,4 m i dubok 0,8 m, to je 3,2 m³ iskopa. Iskopana zemlja se, međutim, rastrese i na gomili zauzima veći prostor, zavisno od vrste tla obično otprilike za desetinu do trećinu više. Na to treba misliti kada naručujete kontejner ili planirate gdje će zemlja stajati.

Sama stavka iskopa znači razbijanje i odvajanje zemlje, njeno izbacivanje ili iznošenje na rub iskopa i grubo ravnanje dna. Ostali poslovi se u predračunima uglavnom navode posebno:

• prevoz zemlje tačkama na udaljenije mjesto na placu,
• utovar i odvoz zemlje s gradilišta,
• razupiranje, odnosno osiguranje stranica iskopa,
• crpljenje vode iz iskopa,
• zatrpavanje i nabijanje u slojevima,
• skidanje humusa, ako se odlaže odvojeno.

Kada poredite ponude, provjerite porede li se zaista iste stvari. Jedna ekipa može u cijenu uračunati i prenošenje zemlje iza kuće, a druga je ostavi da leži uz rub kanala.

Ručno ili mašinom?

Mini bager za sat vremena iskopa koliko dvojica ljudi za cijeli dan. Ipak, ručni rad ima svoje mjesto. Precizniji je, ne trese okolinu, ne gazi travnjak ni popločanje prilazom mašine, a uz instalacije je često jedino razumno rješenje. U praksi se obje metode kombinuju: mašina iskopa glavnu količinu, a ručno se dočiste uglovi, dno i mjesta uz cijevi i kablove.

U predračunima se zemljište razvrstava po tome koliko se teško kopa. Što je klasa viša, zemlja se teže razbija i radnik je dnevno iskopa manje. Na ovoj stranici nalaze se tri varijante: glavna stavka za zemljište klase 1 do 2 i dvije varijante za iskop do dubine od 1 m u zemljištu klase 3 i klase 4. Lokalni majstori ponekad govore o kategorijama tla, ali smisao je isti: koliko truda traži jedan kubik.

Klasa 1 do 2: lako zemljište

Ovdje spadaju humus, pijesak, rastresita i blago vezana tla, lagane zemlje bez većeg kamenja. Kopa se lopatom, a kramp zatreba tek povremeno. Posao ide brzo, ali se stranice iskopa u suhom pijesku lako obrušavaju. Zato kod laganog zemljišta ne treba potcijeniti osiguranje stranica, iako samo kopanje izgleda jednostavno.

Klasa 3: srednje teško zemljište

Tipično su to vezane zemlje, glinovita tla, šljunak s pijeskom i sitnijim kamenjem, slegnuta zemlja oko starijih kuća. Bez krampa se ovdje ne može, lopata ulazi tek uz napor. Učinak znatno pada, a radnik se brže umara. Pazite na mokru glinu: lijepi se za alat, pa zemlja koja bi se po suhom kopala kao klasa 3 u kišnom periodu postaje vrlo spor posao.

Klasa 4: teško zemljište

Tvrde, isušene gline, šljunak s oblucima, tla puna kamenja, stari nasipi sa šutom i ostacima betona. Kopa se krampom, pajserom, ponekad pomaže električni čekić, štemarica. Svaki veći kamen treba izlomiti i izvaditi. Učinak je u odnosu na lako zemljište višestruko manji. U brdovitim krajevima Bosne i Hercegovine nije rijetkost da se već na maloj dubini naiđe na raspucalu stijenu ili krečnjak, a to je posao koji prelazi i klasu 4.

Kako utvrditi klasu prije početka

Najsigurnija je probna sonda. Na jednom ili dva mjesta iskopajte jamu do planirane dubine i pogledajte šta izlazi. Pomaže i geotehnički nalaz, ako ga imate uz projekat kuće, kao i iskustvo komšija. Često se dešava da je gornji sloj lagan, a da otprilike od pola metra dubine dolazi tvrda glina ili šljunak s kamenjem. Prilikom dogovora s ekipom dobro je unaprijed reći kako će se postupiti ako se klasa zemljišta tokom rada promijeni.

Podzemne instalacije

Ovo je najvažnija tačka cijelog posla. Prije nego što se zabije prva lopata, morate znati šta je pod zemljom. Obratite se distributerima (gas, struja, voda i kanalizacija, telekomunikacije) i zatražite podatke o položaju njihovih vodova, a po mogućnosti i obilježavanje na samom terenu. Na svom placu sjetite se i vlastitih vodova: cijevi do bunara, kabla do garaže, navodnjavanja, drenaže, septičke jame ili upojnog bunara.

U blizini obilježenih instalacija kopa se pažljivo, ručno i bez štemarice. Ako naiđete na upozoravajuću traku ili pješčanu posteljicu, vod je blizu.

Obilježavanje i mjesto za zemlju

Obris iskopa treba označiti špagom, kočićima ili sprejom i odrediti dubinu od čvrste tačke, na primjer od praga kuće. Dogovorite se gdje ide zemlja. Iskopani materijal ne smije se odlagati tik uz rub, nego obično najmanje oko pola metra dalje, da ne opterećuje stranicu iskopa i ne pada nazad. Humus je pametno odložiti na posebnu gomilu, kasnije dobro dođe za uređenje terena. Ako se zemlja odvozi, kontejner treba naručiti na vrijeme i postaviti ga tako da do njega vodi razuman put s tačkama.

Ako kopate na zemljištu oko stambene zgrade, unaprijed se dogovorite s upraviteljem zgrade i etažnim vlasnicima gdje će stajati zemlja, kuda će se prolaziti i koliko će dugo iskop biti otvoren. Tako se izbjegnu nesuglasice i problemi s parkiranjem ili ulazom.

Šta treba biti spremno prije dolaska ekipe

• podaci distributera o instalacijama i obilježeni vodovi,
• označen obris i dubina iskopa,
• slobodan pristup, uklonjeno grmlje, popločanje ili ivičnjaci,
• dogovoreno mjesto za zemlju ili naručen kontejner,
• pristup vodi i struji, ako će trebati štemarica ili pumpa.

Iskusna ekipa počinje skidanjem humusa. On se skine ašovom i odloži sa strane. Zatim se kopa u slojevima, a ne u dubinu na jednom mjestu. Kod kanala se napreduje po dionicama, a kod temeljnih stopa jama se produbljuje ravnomjerno po cijeloj površini. Stranica se usput ravna lopatom, da bude vertikalna ili u dogovorenom nagibu.

Od dubine od otprilike 0,8 do 1 m zemlja se više ne može udobno izbaciti na rub. Kod dubljih iskopa zato se radi s međustepenikom, zemlja se prebacuje u dva navrata ili se iznosi kantama. I zbog toga su varijante za teža tla na ovoj stranici ograničene na dubinu do 1 m: s dubinom posao naglo usporava, a rizik raste.

Dubina se provjerava letvom i libelom, nivelirom ili laserom od čvrste tačke. Kod temelja za ogradu, nadstrešnicu ili dogradnju obično se kopa do dubine smrzavanja, koja je u većini krajeva Bosne i Hercegovine otprilike 0,8 do 1 m, a u planinskim predjelima i više. Tačnu vrijednost određuje projekat. Kod kanala za cijevi misli se na pad i na pješčanu posteljicu koja se još stavlja ispod cijevi.

Na kraju se dno dočisti. Rastresita zemlja se izbaci, dno se poravna i po njemu se više ne hoda bez potrebe. Kod temelja je dobro zadnjih nekoliko centimetara dočistiti tek neposredno prije betoniranja, da se dno ne raskvasi i ne promrzne.

Koliko traje

Vrijeme najviše zavisi od klase zemljišta, dubine, širine iskopa i od toga koliko daleko se zemlja nosi. U laganom zemljištu dobar radnik dnevno iskopa nekoliko kubika, u teškom s kamenjem obično tek dio toga. Uzak kanal je po kubiku sporiji od široke jame, jer se u njemu teže radi. Kišni dani posao dodatno produže, mokra zemlja je teža i lijepi se.

Obrušavanje stranice iskopa spada u najopasnije nesreće na gradilištu. Kubik zemlje teži otprilike dvije tone, a čovjeka u kanalu može zatrpati i relativno plitak iskop. Pravilo iz prakse je jednostavno: što je iskop dublji i zemlja rastresitija, to više stranice treba osigurati.

• iskopi dublji od otprilike 1,25 m po pravilu se moraju razupirati ili kopati u kosini, u rastresitom ili vodom zasićenom tlu i pliće,
• nagib kosine zavisi od zemljišta, pijesak drži lošije od vezane gline,
• iskopani materijal i građevinski materijal ne odlažu se na rub,
• poslije kiše ili mraza stranice treba pregledati prije ulaska,
• u dubljem kanalu niko ne bi smio raditi sam.

Kod instalacija važe stroga pravila. Ako oštetite gasnu cijev ili osjetite miris gasa, odmah napustite mjesto, ne koristite vatru ni električne uređaje i pozovite dežurnu službu vašeg distributera gasa ili broj za hitne slučajeve 112, odnosno vatrogasce na 123. Oštećeni električni kabl ne dirajte, udaljite se i pozovite elektrodistribuciju. Svaki rad na električnim vodovima smije izvoditi samo ovlašteni električar.

Oprez i kod iskopa tik uz postojeću kuću. Kopanje ispod nivoa njenih temelja ili ispod samih temelja može narušiti njihovu stabilnost. To više nije običan iskop, nego zahvat u nosivu konstrukciju, koji pripada statičaru i stručnoj firmi.

Zahtjevnost, a time i cijena ručnog iskopa ne može se procijeniti samo po kubicima. Ista količina može biti jednostavan posao za pola dana ili iscrpljujući rad za cijelu sedmicu.

Posao olakšava:

• lagana, suha zemlja bez kamenja,
• slobodan prostor oko iskopa i kratak put za tačke,
• mogućnost da zemlja ostane na placu,
• iskop na jednoj dubini bez instalacija u blizini.

Posao otežava:

• tvrda glina, šljunak s oblucima ili stari nasip sa šutom,
• korijenje drveća koje treba presijecati,
• podzemna voda ili kiša koja poplavi kanal,
• uska mjesta, kopanje uz zid ili ispod strehe,
• instalacije uz koje se mora napredovati centimetar po centimetar,
• veća dubina, razupiranje i iznošenje zemlje kantama,
• dugo prenošenje zemlje preko bašte ili niz stepenice.

Kod stambenih zgrada i kuća u gusto izgrađenim naseljima posao često otežava i to što se zemlja ne smije zadržavati uz prolaz, pa se mora odvoziti tokom rada, a ne odjednom na kraju.

Prekopano dno. Kada se iskop produbi više nego što treba, pa se dno onda nasipa rastresitom zemljom, nastaje mekan sloj. Temelj ili cijev na njemu se sliježu. Produbljeno mjesto treba popuniti betonom ili nabijenim šljunkom, a ne zemljom s gomile.

Raskvašeno ili promrzlo dno. Ako iskop sedmicama stoji otvoren, dno se navlaži, pretvori u blato, a zimi promrzne. Takva zemlja gubi nosivost. Iskop za temelje trebao bi što prije ići pod beton.

Iskopani materijal na rubu. Gomila zemlje uz ivicu pritišće stranicu, ona se obruši i dio posla je uzaludan. Još je gore ako je u tom trenutku u kanalu čovjek.

Kopanje bez podataka o instalacijama. Presječen kabl ili oštećen gasni priključak znače opasnost, popravku o vlastitom trošku i zastoj cijele gradnje.

Pogrešan pad kanala. Kod kanalizacije ili drenaže pogrešan pad dna prenese se na cijev. Voda onda stoji, a cijev se začepljuje.

Zatrpavanje odjednom. Zemlja ubačena u kanal odjednom i bez nabijanja s vremenom se slegne. Na travnjaku nastane udubljenje, ispod popločanja propali trag. Zatrpava se u slojevima, a svaki sloj se nabije, ručnim nabijačem ili vibro pločom.

Plitak kanal za baštenski kabl u zaštitnoj cijevi, koji poslije priključi električar, drenažu ili stope za ogradu možete iskopati i sami, ako imate zdrava leđa i vremena. Dublje iskope, iskope u rastresitom tlu uz kuću i kopanje u blizini gasa ili električnih vodova prepustite stručnjacima.

1. Utvrditi položaj svih instalacija na placu i pribaviti podatke od distributera.
2. Označiti obris iskopa špagom i kočićima i odrediti čvrstu tačku za mjerenje dubine.
3. Pripremiti alat: ašov, lopatu, kramp, pajser, tačke, letvu, libelu, radne rukavice i čvrstu obuću.
4. Skinuti humus i odložiti ga na posebnu gomilu.
5. Kopati u slojevima, a iskopani materijal odlagati najmanje oko pola metra od ruba.
6. Uz obilježene instalacije kopati pažljivo, samo lopatom, bez krampa.
7. Usput mjeriti dubinu, a kod kanala provjeravati pad.
8. Dno poravnati, izbaciti rastresitu zemlju i po dnu više ne gaziti bez potrebe.
9. Prije ulaska u iskop poslije kiše provjeriti da li se stranice opuštaju.
10. Iskop što prije iskoristiti, dakle zabetonirati ili položiti cijev, pa zatrpati u slojevima uz nabijanje.

Kada se iskop zatrpa ili zabetonira, više se ne može provjeriti. Zato ga pregledajte prije sljedećeg posla, najbolje zajedno s onim ko će betonirati ili polagati cijevi.

• dimenzije i položaj iskopa odgovaraju projektu ili dogovoru,
• dubina je izmjerena od dogovorene čvrste tačke na više mjesta,
• dno je ravno, bez rastresite zemlje, blata i vode,
• kod kanala za cijevi dno ima ispravan pad,
• stranice su stabilne, a kod dubljeg iskopa osigurane,
• iskopani materijal leži na sigurnoj udaljenosti od ruba,
• instalacije u okolini su neoštećene, a otkriveni vodovi zaštićeni,
• humus je odložen posebno, ako je tako dogovoreno,
• okolina je očišćena, a odvoz zemlje riješen prema dogovoru,
• količina iskopa u kubicima zajednički je usaglašena prije izdavanja računa.