Betoniranje stepenica s oplatom

Monolitno stubište između etaža

Riječ je o armiranobetonskoj ploči sa stepenicama koja se betonira izravno na gradilištu u oplatu. Ploča se oslanja na stropove, podeste ili nosive zidove. To je nosiva konstrukcija, zato o debljini ploče, armaturi i oslanjanju odlučuje statičar u projektu. Debljina ploče kraka obično je otprilike 12 do 18 cm, ovisno o rasponu i opterećenju. Armatura nije stvar procjene niti onoga "kako se to inače radi".

Vanjske stepenice na terenu

Ulazne stepenice pred kućom ili stepenice u vrtu leže na zbijenoj podlozi ili na temeljnim trakama. Ne nose se u zraku, pa su statički jednostavnije. Vani, međutim, beton mora izdržati mraz, vodu i sol. U kontinentalnoj Hrvatskoj i u Gorskom kotaru zime znaju biti oštre, a na obali beton napadaju posolica i jaka bura. Ključni su zato odgovarajući razred betona, pad gazišta i odvajanje od pročelja kuće.

Stepenice na zidićima ili na kosoj ploči

Kod viših vanjskih stepenica često se ozidaju bočni zidići ili se izbetonira kosa ploča, a stepenice se dobetoniraju na nju. Ispod stepenica tako nastaje šupalj prostor, štedi se beton, a stepenice ne opterećuju podlogu cijelom masom. Na obali se takav prostor nerijetko iskoristi kao mala ostava za vrtni alat.

Većina problema sa stepenicama ne nastaje pri betoniranju, nego pri pripremi. Prije dolaska izvođača trebali biste imati razjašnjeno sljedeće:

• Projekt i statika: kod unutarnjeg stubišta crtež s brojem stepenica, visinom i širinom gazišta, položajem podesta i armaturom prema statičaru.
• Visine gotovih podova: ovo je najčešći izvor grešaka. Stepenice se mjere od gotovog poda dolje do gotovog poda gore. Treba znati sastav podova na oba kraja (estrih, izolacija, keramika ili parket) i debljinu buduće obloge stepenica.
• Završna obrada: hoće li na stepenice ići kamen, keramika, drvo ili će ostati vidljivi beton. O tome ovisi koliko niže se betonira.
• Sidrenje ograde i instalacije: sidri li se ograda bočno ili odozgo i treba li u stepenicama biti rasvjeta. Zaštitne cijevi za kabele treba postaviti prije betoniranja.
• Pristup za beton: može li automiješalica doći do kuće, treba li pumpa za beton ili će se beton nositi kantama i kolicima.
• Voda i struja na gradilištu za miješalicu, pervibrator i njegu betona.

Kod novogradnje stubište je dio projekta građevine. Ako stepenice dodajete postojećoj kući, mijenjate ulaz ili zadirete u nosive konstrukcije, provjerite u nadležnom upravnom tijelu što vaš zahvat zahtijeva prema važećim propisima o gradnji. Nemojte pretpostaviti da za to ništa nije potrebno. U stambenoj zgradi stepenice u zajedničkim dijelovima ili kod ulaza uvijek se dogovaraju s upraviteljem zgrade i suvlasnicima.

Izračun i iscrtavanje stepenica

Najprije se ukupna visina između gotovih podova podijeli tako da sve stepenice ispadnu jednake. U obiteljskim kućama visina stepenice u pravilu je oko 15 do 18 cm. Širina gazišta izračuna se prema poznatom pravilu: dvostruka visina plus širina gazišta trebala bi dati otprilike 60 do 65 cm, što odgovara duljini uobičajenog koraka. Zašto je to važno? Ako je zbroj premali ili prevelik, hod po stepenicama postaje neprirodan i umarajući. Profil stepenica zatim se nacrta izravno na zid ili na bočnu stranicu oplate. Iskusan majstor svaku stepenicu još jednom izmjeri od gotovih visina, ne samo od grube gradnje.

Oplata

Kod stubišta između etaža najprije se postavlja kosa donja oplata, odnosno podgled kraka. Podupire se podupiračima i nosačima koji moraju podnijeti težinu svježeg betona bez progiba. Zatim se postavljaju bočne stranice s nazubljenim profilom i čelne daske stepenica. Čela se u pravilu malo zakose na donjem rubu kako bi se beton ispod njih mogao zagladiti i kako bi iz njega izašao zrak. Oplata mora biti zabrtvljena, inače kroz fuge iscuri cementno mlijeko i na površini ostanu gnijezda šljunka. Prije betoniranja oplata se premaže sredstvom za odvajanje, najčešće oplatnim uljem.

Armatura

U oplatu se polaže armatura prema statičaru: glavne šipke uzduž kraka, razdjelne poprečno, a kod većih stepenica i armatura samih stepenica. Armatura mora stajati na distancerima kako bi je beton obavio sa svih strana. Zaštitni sloj betona iznad armature unutra je otprilike 2 do 3 cm, vani više. Spoj sa stropom ili podestom rješava se usidrenim šipkama. Ako se spoj izostavi, krak nije pravilno oslonjen.

Betoniranje

Betonira se odozdo prema gore, stepenicu po stepenicu. Beton se zbija pervibratorom, a kod manjih stepenica lupkanjem po oplati i probadanjem. Prerijedak beton dobro teče, no curi ispod čela i gubi čvrstoću. Pregust beton pak ne ispuni kutove. Vodoravne plohe stepenica izravnaju se letvom i zagladeznjuju gladilicom. Vani se na gazištima ostavlja blagi pad prema naprijed kako na njima ne bi stajala voda.

Njega betona i skidanje oplate

Svježi beton treba zaštititi od sunca, vjetra i mraza te ga održavati vlažnim. U pravilu se polijeva vodom ili prekrije folijom otprilike 5 do 7 dana. Ljeti, osobito na jugu, to je ključno: na suncu i buri površina se osuši za nekoliko sati. Čela stepenica i bočne stranice mogu se skinuti ranije, često nakon jednog do tri dana. Donja oplata i podupirači ispod samonosivog kraka ostaju dulje, obično dva do četiri tjedna, ovisno o temperaturi i uputama statičara. Punu čvrstoću beton postiže otprilike nakon 28 dana.

Koliko to traje

Oplata i armatura ravnog kraka u obiteljskoj kući obično traju jedan do tri dana. Kod zavojitih stepenica ili onih s podestom potrebno je više. Samo betoniranje pitanje je sati. Najdulje traje čekanje: oprezno se po stepenicama u pravilu može hodati nakon nekoliko dana, a opterećivati ih materijalom i skidati podupirače tek kasnije. Keramika ili kamen polažu se tek kad je beton dovoljno suh, prema zahtjevima proizvođača ljepila.

Vrste oplate

• Oplata od daske: jeftin materijal, može se prilagoditi bilo kojem obliku, no površina betona je hrapavija i s tragovima dasaka. Prikladna je kad će stepenice biti obložene.
• Filmska šperploča: glatka površina i oštri rubovi. Bira se kad beton treba ostati vidljiv ili kad želite uštedjeti na naknadnom gletanju.
• Sustavna oplata i podupirači: brže i čvršće podupiranje, posebno kod većih visina i duljih krakova.
• Izgubljena oplata: kod vanjskih stepenica bočne se strane ponekad ozidaju od oplatnih blokova ili rubnjaka, koji ostaju dio stepenica.

Beton

Kod nosivog stubišta razred betona propisuje projekt, a u obiteljskim kućama često ćete naići na razred C25/30. Vanjske stepenice trebaju beton otporan na mraz i soli za odmrzavanje, što se pri narudžbi iz betonare rješava razredom izloženosti prema HRN EN 206. Pri narudžbi je dovoljno reći da se radi o vanjskim stepenicama izloženima mrazu i soli, odnosno na obali posolici, i betonara će predložiti odgovarajući beton. Beton iz automiješalice ima ujednačenu kvalitetu. Miješanje u miješalici na gradilištu isplati se kod malih vanjskih stepenica, no treba poštovati omjer sastojaka i ne dodavati vodu "od oka".

Armatura

Nosivo stubište armira se šipkama od betonskog čelika prema nacrtu armature. Kod stepenica na terenu često je dovoljna armaturna mreža ili nekoliko šipki protiv pukotina, no odlučujuće je rješenje prilagođeno konkretnoj situaciji. Bez armature rade se samo vrlo male stepenice na čvrstoj podlozi.

Zahtjevnost, a time i cijena betoniranja stepenica, može se znatno razlikovati. Posao olakšava:

• ravan krak bez podesta i s jednostavnim oslanjanjem,
• dobar pristup za automiješalicu ili pumpu,
• točno zadane visine podova i gotov nacrt,
• stepenice koje će se kasnije obložiti, pa površina ne mora biti savršena.

Posao, naprotiv, otežava:

• zavojito, zakrivljeno ili lomljeno stubište s klinastim stepenicama, gdje je svaka stepenica drukčija,
• velika visina podupiranja i skučen prostor u gruboj gradnji,
• ručno nošenje betona kroz kuću ili po skeli, što je čest slučaj u uskim uličicama starih primorskih mjesta,
• vidljivi beton, kod kojeg oplata mora biti savršeno čista, zabrtvljena i s preciznim rubovima,
• betoniranje po hladnoći ili velikoj vrućini, koje zahtijeva zaštitu betona,
• naknadne stepenice uz postojeću kuću, gdje treba bušiti sidra u staru konstrukciju i rješavati spoj.

Stepenice su raskrižje više zanata. Ako se sve ne uskladi na vrijeme, poslije se često štemaju gotove stepenice.

• Zidari i stropovi: spoj kraka sa stropom i podestom mora biti pripremljen već pri betoniranju stropa, na primjer ostavljenom armaturom koja viri.
• Zvučna izolacija: ako stubište treba biti tiho, odvaja se od zida i stropova elastičnom podloškom ili prekidom. Odluku treba donijeti prije betoniranja, kasnije to više nije moguće.
• Električar: zaštitne cijevi za rasvjetu stepenica ili prekidače postavljaju se u oplatu. Same električne instalacije i spajanje smije izvoditi samo osoba s odgovarajućom stručnom osposobljenošću.
• Bravar ili stolar: sidra ili zaštitne cijevi za ogradu se ubetoniraju, odnosno odredi se gdje se zbog armature ne smije bušiti.
• Keramičar, kamenoklesar, parketar: trebaju znati točnu visinu stepenica i ravninu. Kod drvenih gazišta stolar obično mjeri tek gotov beton.
• Izolateri: vanjske stepenice uz kuću odvajaju se od toplinske izolacije pročelja i hidroizolacije sokla tako da voda ne teče prema zidu.

• Nejednake stepenice: najčešće prva ili zadnja, jer se pri izračunu zaboravio sastav poda. Ljudi se na takvoj stepenici spotiču, a naknadni popravak je mukotrpan.
• Progibana oplata: slabi podupirači pod betonom popuste, podgled kraka je valovit, a stepenice se nakose.
• Armatura bez zaštitnog sloja: armatura koja leži na oplati kasnije hrđa, beton se ljušti, a na podgledu se pojave hrđave pruge.
• Nedovoljno zbijanje: gnijezda šljunka na rubovima i čelima stepenica koja treba popravljati.
• Prerano uklanjanje podupirača: pukotine u kraku ili njegov progib. Takvu grešku treba procijeniti statičar.
• Bez pada vani: na gazištima stoji voda, zimi se stvara led, a mraz postupno razara beton.
• Vanjske stepenice kruto spojene s kućom: kod slijeganja ili pomicanja tla stepenice se odvajaju od pročelja, a voda prodire prema soklu.
• Loša njega: beton na suncu prebrzo se osuši, površina se praši i pojave se pukotine nalik vlasima.

Nosivo stubište između etaža nije posao za laika. To je statička konstrukcija i pripada izvođaču koji radi prema projektu. Dvije do četiri stepenice u vrtu ili prema terasi na čvrstoj podlozi, koje ne nose nikakvu drugu konstrukciju, ipak možete napraviti sami. Postupak je otprilike ovakav:

1. Izmjeriti ukupnu visinsku razliku i podijeliti je na jednake stepenice, a širinu gazišta izračunati prema pravilu duljine koraka.
2. Iskopati zemlju do dubine smrzavanja, koja u kontinentalnom dijelu iznosi otprilike 60 do 80 cm, a na obali manje, ili barem ukloniti humus i pripremiti šljunčanu posteljicu koja se zbija u slojevima.
3. Postaviti bočne stranice od dasaka ili šperploče s nacrtanim profilom stepenica i dobro ih učvrstiti kolcima.
4. Postaviti čelne daske stepenica, provjeriti njihovu visinu i ostaviti na gazištima blagi pad prema naprijed.
5. Premazati oplatu oplatnim uljem i postaviti armaturnu mrežu na distancere.
6. Odvojiti stepenice od pročelja kuće dilatacijskom trakom.
7. Zamiješati ili naručiti beton otporan na mraz, pri miješanju poštovati omjer sastojaka i ne dodavati nepotrebno vodu.
8. Betonirati od najniže stepenice, beton probadati i lupkati po oplati kako bi izašao zrak.
9. Površinu gazišta izravnati letvom, zagladiti gladilicom i rubove zaobliti zaobljivačem rubova.
10. Beton prekriti folijom i nekoliko dana polijevati, štititi ga od mraza i izravnog sunca.
11. Bočne stranice i čela skinuti u pravilu nakon dva do tri dana, a stepenice jače opterećivati tek nakon nekoliko tjedana.

Pri betoniranju nosite rukavice i zaštitu za oči, jer cementno mlijeko nadražuje kožu.

Pri preuzimanju uzmite metar, libelu, a kod unutarnjeg stubišta i nacrt. Prođite svaku stepenicu, a ne samo ukupni dojam. Provjerite:

• jednaku visinu svih stepenica nakon uračunavanja budućeg poda i obloge,
• jednaku širinu gazišta i njihovu vodoravnost, a vani blagi pad prema naprijed,
• ravan podgled kraka bez progiba i bez vidljive armature,
• cjelovite rubove i čela bez gnijezda šljunka i većih rupa,
• da nema pukotina, posebno na spoju sa stropom i podestom,
• postavljene zaštitne cijevi, sidra ograde i dilatacije prema dogovoru,
• odvojenost vanjskih stepenica od pročelja i sokla,
• informaciju izvođača kada se smiju ukloniti podupirači i kada se može polagati obloga.