Betoniranje temeljnih traka u iskop

Betoniranje u iskop ima smisla tamo gdje stijenke kanala same drže oblik. To su najčešće glinena i ilovasta tla, vezani šljunci i pijesci s primjesom gline ili trošna stijena. U takvom tlu bager iskopa kanal žlicom širine buduće trake, a beton se u njega lijeva bez oplate.

Zašto se oplata ne radi uvijek? Oplata u kanalu znači kopati šire, postaviti i skinuti daske, a zatim prostor oko trake zatrpati i nabiti. U vezanom tlu to ništa ne poboljšava, samo produži posao. Beton izliven u tlo uz to dobro naliježe na okolni teren.

Oplata je potrebna ako se stijenke iskopa obrušavaju, primjerice u suhom pijesku, ili ako je gornji dio trake iznad terena. Često se radi kombinacija: donji dio trake lijeva se u tlo, a zadnjih nekoliko desetaka centimetara se oplati, kako bi gornji rub bio ravan i na pravoj visini.

Dimenzije trake, dakle širinu, dubinu i eventualnu armaturu, određuje projektant konstrukcije u projektu, prema opterećenju i nosivosti tla. Dubina temeljenja mora biti ispod dubine smrzavanja. U kontinentalnom dijelu Hrvatske to je obično oko 0,8 m ispod terena, u gorskim krajevima više, a u priobalju često manje. Konačnu dubinu ipak određuje projekt. Za gradnju kuće potrebni su akti prema važećim propisima o gradnji. Koji dokument trebate za svoju građevinu, provjerite u nadležnom upravnom tijelu prije početka zemljanih radova.

Samo betoniranje kod obiteljske kuće u pravilu traje jedan dan. No o tome hoće li uspjeti odlučuje se u danima prije. Kad auto-mješalica stoji na gradilištu, više nema vremena ništa dorađivati.

Iskop i temeljna ploha

Kanali moraju imati dimenzije iz projekta i dno na visini koju je odredio projekt ili geodet. Dno treba biti ravno, bez rastresite zemlje, blata i stajaće vode. Dno kanala na koje će beton nalijegati zove se temeljna ploha. Ako se na njoj pojavi nešto drugo od onoga što je projekt predvidio, na primjer nasip, meka glina ili izvorska voda, trebao bi je pregledati statičar ili geomehaničar. U praksi se često dogodi da na dijelu parcele treba kopati dublje dok se ne dođe do nosivog sloja.

Uzemljenje

U temeljne trake polaže se temeljni uzemljivač, najčešće pocinčana čelična traka s izvodima iznad terena. Na nju se kasnije spajaju električna instalacija i gromobran. Polaganje i spajanje projektira i kontrolira ovlašteni električar. Traka se postavlja tako da je sa svih strana obavijena betonom, a prije betoniranja dobro ju je fotografirati.

Prodori za instalacije

Kanalizacija, vodovodni priključak, električni priključak i eventualno cijevi za dizalicu topline moraju negdje proći kroz temelj ili ispod njega. Na ta mjesta prije betoniranja ugrađuju se zaštitne cijevi većeg promjera kroz koje se kasnije provuče cijev ili kabel. Položaj prodora treba uskladiti s projektom vodovoda i kanalizacije te s projektom elektroinstalacija. Naknadno bušenje ili štemanje kroz svjež temelj skupo je i slabi ga.

Armatura, ako je projekt predviđa

Kod jednostavnih građevina na dobrom tlu traka je često od nearmiranog betona. Na lošijem tlu, kod većeg opterećenja ili na kosini statičar propisuje armaturne koševe. Oni moraju stajati na distancerima, a ne izravno na zemlji, kako bi ih beton obavio sa svih strana.

Pristup i narudžba

Auto-mješalica je teško vozilo. Treba joj čvrst pristup što bliže iskopu i prostor za okretanje. Ako ne može prići dovoljno blizu, naručuje se pumpa za beton. Količina betona izračuna se iz dimenzija iskopa i doda se rezerva, jer je stvarni kanal gotovo uvijek nešto širi nego na nacrtu.

Razred i konzistencija betona

Razred betona određuje projekt. Za temeljne trake obiteljskih kuća obično se predviđa beton razreda C16/20 ili C20/25, u zahtjevnijim uvjetima i viši. Ako u tlu ima agresivne podzemne vode, statičar propisuje i razred izloženosti prema HRN EN normama, što utječe na sastav betona. Pri narudžbi u betonari navedite razred čvrstoće, razred izloženosti, najveće zrno agregata i konzistenciju.

Konzistencija pokazuje koliko lako beton teče. Za iskope se obično naručuje mekša konzistencija, na primjer S3, kod pumpanja ili guste armature češće S4. Važno je da beton ima potrebnu tečnost već iz betonare. Dolijevanje vode na gradilištu, da bi se beton lakše lijevao, smanjuje mu čvrstoću.

Nearmirana ili armirana traka

Nearmirani beton dobro podnosi tlak, ali vlak loše. Ako tlo nije svugdje jednako nosivo, traka se može malo saviti i nearmirani beton pukne. Armatura preuzima te vlačne sile. Odluka zato pripada statičaru, a ne izvođaču ni susjedu koji je „uvijek tako radio“.

Kako beton dolazi u iskop

• Izravno iz žlijeba auto-mješalice: najjednostavnije i najbrže, ako vozilo žlijebom dohvaća sve kanale.
• Pumpom za beton: kad je iskop daleko od prilaza, iza kuće ili na kosini. Krak pumpe dohvaća i udaljena mjesta, a beton se ugrađuje ravnomjerno.
• Kolicima ili damperom: kod malih količina, na primjer za trake ispod ograde. Sporije je i traži više ljudi.

Ravne i stepenaste trake

Na ravnoj parceli trake imaju dno na jednoj visini. Na kosini se dno izvodi stepenasto. Visinu i duljinu stepenica određuje projekt. Betonira se od najniže točke prema gore, pazeći da se beton na stepenicama ne pomiješa sa zemljom.

Postupak je na većini gradilišta sličan. Iskusna ekipa ima ga uhodanog, ali svaki korak ima svoj razlog.

1. Provjeriti iskop: dimenzije, visinu dna, čistoću dna, stajaću vodu i obrušenu zemlju.
2. Preuzeti temeljnu plohu i upisati je u građevinski dnevnik, ako to traži projekt ili nadzorni inženjer.
3. Provjeriti položaj uzemljivača, zaštitnih cijevi i armature te sve fotografirati.
4. Označiti gornji rub trake, na primjer kolčićima s niveliranom visinom ili letvama, da bude jasno do kuda se betonira.
5. Preuzeti otpremnicu prve auto-mješalice i provjeriti razred betona, konzistenciju i vrijeme proizvodnje.
6. Ugrađivati beton postupno u slojevima, obično debljine do 0,3 do 0,5 m, i ne puštati ga da pada s velike visine na jedno mjesto.
7. Zbiti svaki sloj pervibratorom dok iz betona ne prestanu izlaziti mjehurići zraka.
8. Nastaviti bez prekida, da se novi sloj spoji s još svježim prethodnim i da ne nastane neželjeni radni spoj.
9. Izravnati gornju plohu do oznaka, povući je letvom i dotjerati gladilicom.
10. Ako se na traku izravno zida ili postavljaju blokovi za izgubljenu oplatu, utisnuti u svjež beton spojne šipke prema projektu.
11. Pokriti beton i njegovati ga prema vremenskim uvjetima.

Najvažnije je kontinuirano betoniranje. Ako se rad prekine na nekoliko sati, donji sloj počne vezati i novi se s njim ne spoji potpuno. Ako se prekid ne može izbjeći, na primjer kod vrlo dugih traka, radni spoj se postavlja tamo gdje ga statičar dopusti, a ne slučajno, onda kad je nestalo betona.

Cijena po kubiku u praksi ovisi o uvjetima na gradilištu. Dobro je znati koji su to uvjeti, kako biste razumjeli ponude i mogli pripremiti gradilište.

Olakšava

• Dobar pristup za auto-mješalicu do samog iskopa, bez potrebe za pumpom.
• Vezano tlo koje drži stijenke kanala ravnima.
• Suh iskop bez podzemne vode.
• Veća kontinuirana količina betona ugrađena odjednom, bez pauza.
• Trake od nearmiranog betona ili s jednostavnom armaturom.
• Umjereno vrijeme, bez mraza i bez velike vrućine.

Otežava

• Uzak ili neučvršćen pristup koji traži pumpu ili ručni transport.
• Rastresito tlo, kad gornji dio treba oplatiti ili stijenke kanala stalno čistiti.
• Voda u iskopu koju treba crpiti prije i tijekom betoniranja.
• Kosina i stepenasto dno traka.
• Gusta armatura koja usporava ugradnju i zbijanje.
• Male količine raspoređene na više mjesta, na primjer odvojeno trake za ogradu i za dogradnju.
• Betoniranje zimi, kad treba beton s dodacima, pokrivanje i dulja njega.

Imajte na umu i to da se obračunava stvarno ugrađeni beton. Ako bager iskopa širi kanal ili se stijenke obrušavaju, potrošnja raste u odnosu na izračun s nacrta.

Temeljne trake su sredina lanca radova koji se nadovezuju jedan na drugi. Tko taj lanac dobro uskladi, štedi na popravcima i čekanju.

• Geodet iskolčuje građevinu prije iskopa i može provjeriti visinu dna i gornjeg ruba traka.
• Zemljani radovi trebaju biti završeni kratko prije betoniranja. Iskop ostavljen nekoliko dana na kiši ili mrazu gubi kvalitetu dna.
• Statičar ili geomehaničar pregledava temeljnu plohu ako se razlikuje od pretpostavki.
• Električar rješava temeljni uzemljivač i njegove izvode.
• Vodoinstalater određuje položaj i promjer zaštitnih cijevi za kanalizaciju i vodu.
• Zidari nakon betoniranja izvode temeljni zid, najčešće od blokova za izgubljenu oplatu, a zatim podložni beton.
• Izolateri kasnije rade hidroizolaciju, čija kvaliteta ovisi i o ravnosti i čistoći površine temelja.

Na gradilištu s nadzornim inženjerom ili voditeljem građenja preuzimanje temeljne plohe i armature upisuje se u građevinski dnevnik. Kod gradnje u vlastitoj režiji isplati se imati barem fotodokumentaciju na kojoj se jasno vide dimenzije.

Greške u temeljima ne uklanjaju se lako. Većina se pokaže tek nakon nekoliko godina, kad su zidovi već ožbukani i podovi gotovi.

• Betoniranje u vodu i blato. Beton se pomiješa sa zemljom, izgubi čvrstoću i traka na dnu ima slab sloj. Kasnije se to može pokazati neravnomjernim slijeganjem i pukotinama u zidovima.
• Obrušena zemlja na dnu. Rastresita zemlja se pod opterećenjem stisne. Kuća se na jednom mjestu slegne više nego na drugom.
• Premala dubina temeljenja. Traku iznad dubine smrzavanja mraz u tlu može podizati. Tipičan znak su kose pukotine u kutovima zidova i uz otvore.
• Armatura položena na zemlju. Bez zaštitnog sloja betona čelik korodira i armatura gubi učinak.
• Dolivena voda u beton. Beton se lakše lijeva, ali je slabiji i više se skuplja.
• Nezbijen beton. U traci ostaju šupljine i gnijezda agregata, osobito oko armature i uz stijenke kanala.
• Zaboravljeni prodori i uzemljenje. Naknadno bušenje krunom slabi temelj, a uzemljenje se mora rješavati zamjenskim načinom.
• Neravna gornja ploha. Prvi red blokova tada se ravna debelim slojevima morta i cijeli temeljni zid često je kriv.
• Izostala njega betona. Površina se na vrućini prebrzo osuši, ispuca i ostane prašnjava i meka.

Samo betoniranje traka za uobičajenu obiteljsku kuću ekipa u pravilu završi u jednom radnom danu, kod manjih građevina i za nekoliko sati. Priprema armature, prodora i uzemljenja obično traje od jednog do nekoliko dana, ovisno o opsegu.

Beton počinje vezati nekoliko sati nakon miješanja, ovisno o temperaturi i sastavu. Nakon dovoza treba ga ugraditi što prije, a mjerodavno je vrijeme navedeno na otpremnici i preporuka betonare.

Po trakama se oprezno može hodati obično sljedeći dan. Zidanje prvog reda blokova ljeti uglavnom počinje nakon nekoliko dana, po hladnom vremenu kasnije. Beton postiže projektiranu čvrstoću otprilike nakon 28 dana, ali to obično ne priječi nastavak zidanja ako ga odobri voditelj građenja ili statičar.

Kako njegovati beton

Zašto polijevati beton kad je već izliven? Cementu treba voda da bi očvrsnuo. Ako se gornja ploha prebrzo osuši, ostaje slaba i puca. Ljeti se zato površina pokrije folijom ili geotekstilom i nekoliko dana polijeva, obično otprilike tjedan dana. Kod betona u tlu to je lakše, jer su bočne stranice u vlažnoj zemlji.

Pri temperaturama oko +5 °C i nižima beton treba zaštititi od mraza. Betonara isporučuje beton s dodacima za hladno vrijeme, a svježa površina pokriva se izolacijskim prostirkama ili folijom s toplinskom izolacijom. U smrznuti iskop ili na dno pod snijegom ne betonira se.

Sigurnost uz iskop

U dublje kanale s nestabilnim stijenkama ne ulazite. Stijenke se mogu urušiti i kad izgledaju čvrsto, osobito nakon kiše ili uz teško vozilo. Kod rada s pumpom pazite na električne vodove iznad parcele i nitko ne smije stajati ispod kraka pumpe.

Kontrola se isplati već tijekom betoniranja, ne tek poslije. Većinu grešaka vidite isti dan, dok se još mogu ispraviti. Pri preuzimanju zatražite dokumente i obiđite cijeli obod traka.

• otpremnice za svaku auto-mješalicu s ispravnim razredom betona, konzistencijom i količinom,
• zbroj isporučenog betona uspoređen s izračunom i s fakturiranom količinom,
• upis o preuzimanju temeljne plohe i armature u građevinski dnevnik, ako se vodi,
• fotodokumentacija iskopa, armature, uzemljivača i zaštitnih cijevi prije betoniranja,
• izvodi uzemljivača na mjestima prema projektu elektroinstalacija,
• zaštitne cijevi za instalacije na pravim mjestima, prohodne i nezačepljene betonom,
• gornja ploha traka na projektiranoj visini, ravna, bez većih neravnina,
• širina i tok traka prema nacrtu, kutovi i križanja bez suženja,
• površina bez gnijezda agregata, rupa i otkrivene armature,
• bez pukotina i bez rastresite, prašnjave površine nakon prvih dana,
• zapis o njezi betona, osobito po vrućini ili hladnom vremenu,
• informacija kada se može početi zidati temeljni zid.