Postavljanje palisada visine preko 50 cm

Niske palisade do 50 cm uglavnom služe kao rub: odvajaju stazu od travnjaka ili oblikuju nisku gredicu. Kod veće visine mijenja se njihova uloga. Zemlja iza njih gura, nakon kiše postaje teža, a palisada taj pritisak mora godinama podnositi bez naginjanja.

Visoke palisade najčešće se koriste u ovim situacijama:

• izravnavanje terena oko novogradnje na padini,
• terasiranje vrta u nekoliko ravnih ploha,
• učvršćivanje nasipa uz prilaznu cestu ili parkirno mjesto,
• povišene gredice i odvajanje dijela za odmor od korisnog dijela vrta.

U usporedbi s klasičnim betonskim zidom izgledaju lakše i prirodnije. No kad visina raste ili će iza zida voziti automobil, to više nisu obični vrtni radovi. Tada je pametno da rješenje pregleda statičar.

Betonske palisade

Za visine iznad 50 cm to je uobičajen izbor. Čvrste su, dobro podnose mraz i vlagu i gotovo ne trebaju održavanje. Proizvode se u raznim bojama i završnim obradama, često s imitacijom kamena ili drva, pa ih lako uskladite s betonskim opločnicima ili fasadom.

Palisade s čeličnom armaturom

Kod viših zidova i većeg pritiska zemlje koriste se armirani elementi. Armatura povećava nosivost i smanjuje opasnost da element pod pritiskom pukne. Trebate li ih, odredit će proizvođač u svojoj tehničkoj dokumentaciji ili statičar prema visini i opterećenju.

Drvene palisade

Izgledaju prirodno, ali pri većoj visini i stalnom dodiru sa zemljom traju znatno kraće i traže redovitu zaštitu. Prikladnije su za ukrasne dijelove vrta s manjim opterećenjem nego za glavni potporni zid.

Kod odabira ne odlučuje samo izgled. Važni su vrsta tla, visina skoka terena, količina vode u okolici i to hoće li iza zida biti samo travnjak ili i popločena površina. Ako proizvođač za određeni element navodi najveću visinu potpornog zida, držite se toga.

Da biste znali što se na vašem zemljištu događa, ovo je uobičajen postupak stručne ekipe:

1. Provjeriti položaj podzemnih instalacija i iskolčiti liniju palisada vrpcom i kolčićima.
2. Iskopati rov za temelj. Dubina ovisi o visini palisada, tlu i opterećenju. Proizvođači često navode da u temelj ide otprilike trećina duljine elementa.
3. Zbiti dno iskopa, po potrebi dodati i zbiti sloj šljunka.
4. Pripremiti betonsku podlogu i u svježi beton redom postavljati palisade.
5. Usput provjeravati visinu, ravninu i okomitost libelom i vrpcom, po potrebi nivelirom.
6. Zabetonirati i stražnju stranu kako bi palisade činile čvrstu cjelinu.
7. Pustiti beton da odstoji prema uputama proizvođača, obično nekoliko dana, i tek tada zasipati.
8. Iza zida položiti drenažnu cijev, geotekstil i zasip od šljunka koji se zbija u slojevima.
9. Spojiti okolne površine, primjerice popločenje, stube ili travnjak.

Ako se palisade nastavljaju na betonske opločnike, na kraju se još posipa pijesak i ubacuje metlom u fuge.

Zašto se visoke palisade ponekad nakon nekoliko godina nagnu? Gotovo uvijek iza toga stoji voda ili slab temelj. Zemlja natopljena kišom teža je i pritišće zid znatno jače od suhe. Ako voda nema kamo otjecati, pritisak dalje raste, a podloga se postupno raskvasi.

Zato se iza palisada ne zasipava obična iskopana zemlja. Koristi se šljunak ili drobljeni kamen koji propušta vodu, a pri dnu drenažna cijev izvedena onamo gdje voda može sigurno otjecati. Geotekstil odvaja šljunak od zemlje kako se s vremenom ne bi zamuljio. Teren iznad zida treba imati blagi pad od zida, a ne prema njemu.

Jednako je važno zbijanje u slojevima. Ako se zasip nasipa odjednom, kasnije se slegne, kiša raskvasi zemlju iza zida i palisade dobivaju neravnomjeran pritisak.

Zahtjevnost, a time i ukupan opseg radova, jako se razlikuje od zemljišta do zemljišta. Posao olakšavaju ravan i dobro pristupačan teren kamo može ući mini bager i dovesti se beton, čvrsto i stabilno tlo te kratka ravna linija.

Posao, s druge strane, otežavaju:

• strma padina i veća visina skoka terena,
• loš pristup, kad se materijal nosi ručno ili tačkama,
• mokro, glinasto ili nasuto tlo,
• lukovi, stube i spojevi s popločenjem ili zidovima,
• instalacije u blizini iskopa i velika količina zemlje za odvoz,
• opterećenje automobilom iza zida, koje traži robusnije rješenje.

Postavljanje u vlastitoj režiji kod ove visine se ne preporučuje. Riječ je o potpornoj konstrukciji, a pogreška se pokaže tek nakon nekoliko godina, kad se zid počne micati zajedno sa zemljom.

• plitak iskop ili premalo betona u temelju, pa se palisade kasnije naginju,
• izostanak drenaže i zasip zemljom umjesto šljunkom,
• zasipanje prije nego što beton odstoji,
• betoniranje po mrazu bez zaštite,
• neprecizna ugradnja koja loše izgleda i neravnomjerno opterećuje zid,
• podcjenjivanje pritiska zemlje pri visini koja već traži statičara,
• palisade namijenjene nižoj ugradnji postavljene u visok potporni zid.

Kod preuzimanja isplati se proći cijelom duljinom zida i pogledati ove točke:

• palisade su okomite, a gornji rub drži planiranu visinu ili ravnomjeran pad,
• linija je ravna, bez izbočenih ili utonulih elemenata,
• između palisada nema velikih razmaka kroz koje bi curila zemlja,
• beton u temelju je cjelovit, bez vidljivih šupljina,
• iza zida je šljunčani zasip i drenaža s jasnim izljevom,
• teren iznad zida ima pad od palisada,
• elementi nisu napukli ni oštećeni,
• spoj s popločenjem, stubama i travnjakom je uredan i stabilan,
• izvođač vam je predao podatke o ugrađenom materijalu i preporukama proizvođača.

Poslije je dovoljno zid povremeno pregledati, osobito nakon jakih kiša i zime: naginje li se, puca li i odvodi li drenaža vodu.