Mašinski iskop građevinske jame

Građevinska jama je široki iskop koji obično zahvata cijelu osnovu objekta ili njen veći dio. Rovovi za temeljne trake i rovovi za priključke su posebne stavke i rade se drugim kašikama i drugim postupkom. Jama vam treba naročito u ovim slučajevima:

• porodična kuća sa podrumom ili djelimično ukopanim suterenom,
• kuća na placu u padini, gdje se dio etaže usijeca u teren, što je u Crnoj Gori vrlo čest slučaj,
• temeljna ploča, kod koje treba ukloniti lošu zemlju i zamijeniti je nabijenim šljunkom,
• bazen, septička jama, mali prečistač otpadnih voda, cistijerna za kišnicu ili podzemna garaža,
• dogradnja sa podrumom uz postojeću kuću.

Zašto se jama kopa mašinom i kod manjih objekata? Ručno bi se nekoliko desetina kubika kopalo sedmicama, a strane bi se u međuvremenu obrušavale od kiše. Bager isti posao završi za dan ili dva, a dobar rukovalac može dno izravnati sa tačnošću od nekoliko centimetara.

Kako se računa zapremina u kubnim metrima

Iskop se mjeri u sraslom stanju, odnosno u zapremini koju je zemlja zauzimala u terenu prije kopanja. U zapreminu ulaze osnova objekta, radni prostor oko nje i zapremina kosina. Radni prostor je pojas oko budućih zidova koji je potreban zidarima i izolaterima da urade hidroizolaciju i termoizolaciju podruma. Po pravilu je širok otprilike od pola metra do metra, zavisno od projekta.

Kod odvoza imajte na umu da se iskopana zemlja rastresa i zauzima veću zapreminu nego u terenu. Kod pjeskovite zemlje razlika je manja, kod glinovite i kamenite veća, često za petinu do trećinu. Zato se broj kamiona ne može dobiti samo množenjem dimenzija jame. Kada upoređujete ponude, pogledajte da li firma računa zapreminu po projektu, po stvarnom snimanju ili po broju kamiona.

Projekat i iskolčenje objekta

Prije iskopa geometar treba da iskolči objekat prema projektu i postavi nanosne skele ili tačke van buduće jame, da ih bager ne bi uništio. Uz to se obilježava i visinski reper, od kojeg se mjeri dubina. Bez iskolčenja lako se desi da kuća završi nekoliko desetina centimetara pomjerena u odnosu na projekat ili preblizu granici placa, a to se poslije ne može vratiti.

Instalacije u zemlji

Ispod trave mogu prolaziti električni kablovi, vodovod, kanalizacija, telekomunikacioni vodovi, a negdje i cijevi od ukopanog rezervoara za plin. Njihov položaj treba unaprijed saznati od nadležnih preduzeća, za struju od elektrodistribucije, za vodu od lokalnog vodovoda, i obilježiti ga u terenu. U blizini obilježenih instalacija ne kopa se kašikom, nego ručno ili vrlo pažljivo, prema uputstvima onoga ko upravlja mrežom.

Ako bager ošteti plinsku cijev ili osjetite miris plina, odmah zaustavite mašinu, udaljite se, ne puštajte nikoga blizu i pozovite 112. Ne palite vatru i ne dirajte prekidače. Ako se ošteti električni kabl, niko ga ne smije dirati. Popravka je isključivo posao elektrodistribucije i stručno osposobljenog električara.

Geomehaničko ispitivanje tla

Kod kuće sa podrumom ili na padini isplati se geomehaničko ispitivanje. Stručnjak utvrdi kakvo je tlo u nivou temelja, ima li podzemne vode i koji nagib kosina je bezbjedan. U Crnoj Gori se na kratkom rastojanju smjenjuju vrlo različita tla: krš i stijena u brdskim i primorskim krajevima, šljunak i pijesak u ravnicama oko rijeka, glina i nasipi na pojedinim placevima. Bez tih podataka nagib strana i odvodnjavanje određuju se tek u toku kopanja, često poslije prvog obrušavanja.

Pristup, prostor i odvoz

• prilazni put mora izdržati bager i kamione, a raskvašen teren poslije kiše može ih ne izdržati,
• na placu treba mjesto za privremenu deponiju zemlje koja će se koristiti za zatrpavanje,
• u blizini ne smiju smetati drveće, nadzemni vodovi i ograda koje bi mašina mogla oštetiti,
• na uskim primorskim i brdskim putevima unaprijed provjerite da li kamion može da priđe i da se okrene,
• dogovorite unaprijed kuda se odvozi višak zemlje i ko obezbjeđuje deponiju ili dalje korišćenje.

Ako su u blizini susjedni objekti, pametno je prije početka radova fotografisati njihovo stanje. Ako se kasnije pojavi pukotina, moći ćete pokazati da li je postojala ranije.

Postupak zavisi od veličine jame, ali osnovni koraci su skoro uvijek isti:

1. Provjeriti iskolčenje, visinski reper i položaj obilježenih instalacija.
2. Skinuti humus, odnosno gornji plodni sloj, i odložiti ga posebno na ivicu placa.
3. Obilježiti obris jame sa radnim prostorom i gornjom ivicom kosina.
4. Kopati u slojevima od jedne strane, zemlju tovariti direktno u kamione ili na privremenu deponiju.
5. Usput oblikovati kosine prema zadatom nagibu ili postavljati podgradu.
6. Kontrolisati dubinu nivelirom ili laserom u odnosu na visinski reper.
7. Posljednjih nekoliko centimetara iznad temeljne spojnice očistiti ravnom kašikom bez zuba ili ručno.
8. Napraviti šaht za crpljenje i odvodnjavanje dna ako se pojavi voda.
9. Predati jamu na pregled temeljne spojnice statičaru ili geomehaničaru, ako to projekat traži.

Humus se odvaja zato što se vraća u baštu. Ako se izmiješa sa glinom i šljunkom iz dubine, više nije upotrebljiv, a uz to nepotrebno povećava količinu za odvoz.

Posljednji korak kopanja je važniji nego što izgleda. Zubi kašike rastresaju zemlju ispod dna, a ako se jama prekopa pa zatrpa rastresitom zemljom, nastaje meko mjesto koje se slegne. Iskusan rukovalac zato kopa malo iznad zadate kote i dno dovodi na mjeru kosim potezom ravne kašike.

Koliko traje

Jama za uobičajenu porodičnu kuću sa podrumom, uz dobar pristup i lako tlo, obično se iskopa za jedan do tri dana. Više vremena traže stjenovita podloga, skučen prostor, spor odvoz ili podzemna voda. Jama ne bi trebalo da ostane otvorena duže nego što je potrebno. Kiša i mraz slabe nosivost dna, zato je dobro da se što prije nastavi podložnim betonom ili šljunčanom posteljicom. Tako štitite gotovo dno.

Kosine ili podgrada

Vertikalna strana iskopa bez osiguranja je u običnom tlu bezbjedna samo do male dubine, po pravilu otprilike do 1,25 metra, i to samo u vezanom i suvom tlu. Dublje jame treba iskopati u kosinama ili podgraditi. Obrušena strana može zatrpati čovjeka i kada izgleda čvrsto.

Kosine su najjednostavnije rješenje kada na placu ima dovoljno mjesta. Strane se kopaju koso, sa nagibom prema vrsti tla. Rastresit pijesak traži blažu kosinu, čvrsta glina strmiju. Mana je veća zapremina iskopa, a kasnije i veće zatrpavanje.

Podgrada se koristi gdje kosina nije moguća, na primjer uz granicu placa, uz susjednu kuću ili uz put. Koriste se čelične talpe, berlinska podgrada sa drvenim ili betonskim ispunama, podgradne kutije ili šipovi. Podgradu projektuje statičar i to je posebna stavka. Kada birate firmu, pitajte da li može da je obezbijedi ili sa kim sarađuje.

Iskop uz susjedni objekat

Ako jama ide dublje od temelja susjedne kuće i blizu je nje, zemlja ispod tih temelja može izgubiti oslonac. To rješenje mora dati statičar. Uobičajeni postupci su kopanje u kratkim kampadama, podbetoniranje temelja ili podgrada. Bez projektovanog rješenja nemojte kopati, ni kada se čini da je u pitanju samo kratak dio.

Podzemna i kišna voda

Voda u jami raskvasi dno i smanjuje stabilnost kosina. Kod malog dotoka dovoljan je šaht u najnižem uglu i potopna pumpa za muljevitu vodu. Kada je nivo podzemne vode visok, što se često dešava u ravnicama uz rijeke i jezero, treba ga sniziti, na primjer crpljenjem iz bunara ili iglofiltera, a to projektuje stručnjak. Kišnicu sa okolnog terena dobro je odvesti od ivice jame da se ne sliva niz kosine.

Ako ispitivanje pokaže visok nivo podzemne vode, to utiče i na projekat podruma. Vjerovatno će biti potreban vodonepropusni beton ili hidroizolacija otporna na pritisak vode, a to je bolje znati prije kopanja nego poslije.

Za manje jame i skučene placeve koriste se mini bageri i kombinovane mašine, u narodu poznate kao "skip" ili "JCB". Za veće jame koriste se gusjeničari ili bageri na točkovima sa dužim dohvatom, koji tovare direktno u kamione. Veća mašina je brža, ali traži čvrst prilaz i prostor za okretanje. Kada dobijete ponudu, pitajte koju mašinu firma planira i kako će doći do placa.

Težinu, a time i cijenu iskopa, najviše određuju ove okolnosti:

• vrsta tla: pijesak i zemlja se kopaju lako, tvrda glina i zbijen šljunak teže, a stijena i krš često traže hidraulični čekić,
• dubina jame i potreba za kosinama ili podgradom,
• pristup placu, širina kapije, nagib terena i udaljenost od puta,
• instalacije u zemlji koje traže ručno kopanje,
• podzemna voda i potreba za crpljenjem,
• udaljenost deponije i način utovara zemlje,
• stari temelji, beton, korijenje drveća ili građevinski otpad u zemlji,
• zahtjevi za tačnost dna i čišćenje puta poslije izlaska kamiona.

Na starijim placevima u selima i predgrađima u praksi se često desi da se ispod trave nađu ostaci stare kuće, bunar, septička jama ili zatrpan otpad. Takvi nalazi produžavaju posao, a ponekad treba riješiti i njihovo uklanjanje. Ako znate za nešto slično, recite firmi unaprijed.

Kuda sa zemljom

Dio zemlje obično ostaje na placu za zatrpavanje i uređenje terena. Ostatak se odvozi. Iskopana zemlja koju ne iskoristite na gradilištu može postati otpad i treba da završi na mjestu koje je smije primiti. Dogovorite unaprijed da li odvoz i deponovanje obezbjeđuje firma koja kopa ili to rješavate sami. Zemlju zaprljanu uljem, šutom ili starim otpadom ne možete samo razgrnuti po bašti. Kamen iz iskopa u kršu, s druge strane, često je koristan za suhozide, potporne zidove ili nasipanje puta, pa vrijedi razmisliti da ga zadržite.

Iskop je samo početak lanca radova, a svaka karika treba nešto od prethodne:

• geometar iskolčava objekat prije iskopa, a kod većih objekata snima i gotovu jamu,
• geomehaničar ili statičar pregleda temeljnu spojnicu, odnosno provjerava da li tlo na dnu odgovara pretpostavkama projekta,
• betonirci trebaju jamu odmah poslije predaje, da dno ne pokisne i ne smrzne se,
• vodoinstalater mora znati gdje će biti prodori kanalizacije i priključaka kroz temelje,
• izolateri trebaju dovoljno radnog prostora oko zidova podruma,
• zatrpavanje se radi tek poslije hidroizolacije, njene zaštite i drenaže, u slojevima i uz nabijanje.

Zašto je raspored toliko važan? Ako betonirci dođu tek za dvije sedmice, jama poslije kiše može izgledati potpuno drugačije. Raskvašeno dno treba očistiti, nekad i produbiti i zamijeniti šljunkom. Zato se termin iskopa planira prema terminu betoniranja, a ne obrnuto.

• prekopano dno zatrpano rastresitom zemljom: ispod temelja nastaje meko mjesto, kuća se neravnomjerno sliježe i u zidovima se pojavljuju pukotine,
• nedostaje radni prostor: izolateri nemaju gdje da rade, hidroizolacija se radi na brzinu i podrum kasnije vlaži,
• prestrme kosine: strane se obrušavaju u jamu, ugrožavaju ljude i zatrpavaju već gotovo dno,
• zemlja odložena tik uz ivicu: opterećuje kosinu i povećava rizik od obrušavanja, pa se po pravilu odlaže najmanje metar od ivice, kod dubljih jama i dalje,
• neriješena voda: raskvašeno dno gubi nosivost i ispod betona ostaje mulj,
• izmiješan humus i podloga: bašta ostaje bez kvalitetnog gornjeg sloja, a odvoz je nepotrebno veći,
• kopanje bez obilježenih instalacija: oštećena cijev ili kabl, prekid radova i opasnost od povrede,
• jama predugo otvorena: kiša i mraz kvare dno, a kosine se postepeno osipaju.

Mnoge od ovih grešaka ne vide se odmah. Meko mjesto ispod temelja pokaže se tek poslije nekoliko godina, kada je kuća završena i popravka je vrlo zahtjevna. Zato se pregled dna isplati i kod manjih objekata.

Bezbjednost na gradilištu

Otvorena jama je opasna naročito za djecu i za ljude koji dolaze na gradilište uveče. Ivicu jame treba ograditi ili jasno obilježiti. Dok mašina radi, niko ne smije stajati u dohvatu kraka ni ispod kamiona koji se tovari. U jamu se ne ulazi dok rukovalac ne završi i dok nije sigurno da su kosine stabilne. Za silazak i izlazak koriste se merdevine ili blaga rampa, a ne skakanje sa strane.

Kada preuzimate jamu, uzmite projekat i polako je obiđite sa rukovaocem ili šefom gradilišta. Dubinu neka provjere nivelirom u odnosu na visinski reper, a ne odokativno. Ako projekat traži da temeljnu spojnicu preuzme geomehaničar ili statičar, sačuvajte zapisnik, trebaće vam i kasnije.

• dimenzije jame odgovaraju projektu, uključujući radni prostor,
• dubina dna se poklapa sa projektom u razumnoj toleranciji i provjerena je instrumentom,
• dno je ravno, bez raskvašenih mjesta, rastresite zemlje i tragova zuba kašike,
• kosine imaju dogovoreni nagib i nema na njima pukotina ni odronjavanja,
• podgrada, ako je bila potrebna, postavljena je prema rješenju statičara,
• šaht za crpljenje i odvodnjavanje rade i voda ne stoji na dnu,
• obilježene instalacije su neoštećene i vidljivo označene,
• humus i zemlja za zatrpavanje odloženi su odvojeno i dalje od ivice jame,
• nanosne skele i visinski reper su netaknuti,
• prilazni put i javni put su očišćeni,
• ivica jame je osigurana od pada,
• dogovoreno je kada dolaze betonirci, a dno je do tada zaštićeno.