Mašinski iskop temeljnih traka i temelja samaca

Riječ je o kopanju rovova ili jama za temelje mašinom. Najčešće se koristi mini bager, kombinirka (rovokopač-utovarivač) ili bager guseničar. Ručno se radi samo čišćenje dna i mjesta do kojih mašina ne može doći ili gdje prolaze instalacije.

Temeljne trake (širina od 50 cm)

Temeljne trake su neprekinuti rovovi ispod nosivih zidova. Kod porodične kuće čine zatvoren obris, uz nekoliko unutrašnjih linija ispod nosivih pregradnih zidova. Širinu određuje projekat, prema opterećenju i nosivosti tla. Kod uobičajenih kuća obično je oko 50 do 60 cm, a kod težih zidova ili slabijeg tla i više. Stavka „od 50 cm“ znači da se kopa kašikom odgovarajuće širine. Uži rovovi se ovim načinom ne rade.

Temelji samci (širina od 80 cm)

Temelji samci, poznati i kao temeljne stope, su pojedinačne jame ispod stubova. Rade se, na primjer, ispod nadstrešnice za auto, natkrivene terase, montažnog objekta, čelične hale ili stubova ograde. Osnova im je obično kvadratna ili pravougaona. Najčešće su dublji i masivniji od traka, jer primaju koncentrisano opterećenje iz jedne tačke. Kod samaca mašina kopa mnogo malih jama i poslije svake mora da se pomjeri i ponovo tačno namjesti. Zato je ovaj posao, preračunato po kubiku, obično zahtjevniji od neprekinute trake.

Kako se računaju kubici

Cijena u cjenovniku je po kubnom metru iskopane zemlje. Zapremina se računa iz mjera u projektu: dužina puta širina puta dubina. Kod traka se saberu sve dionice. Kod samaca se zapremina jedne jame pomnoži brojem jama. Unaprijed se dogovorite da li se plaća po projektovanim mjerama ili po stvarno iskopanoj zapremini. U praksi je iskop obično nešto širi, naročito u rastresitom tlu, a razlika može biti osjetna.

Obratite pažnju i na razliku između zemlje u prirodnom stanju i rastresite zemlje. Iskopana zemlja poveća zapreminu, kod ilovače i gline obično za nekoliko desetina procenata. Kad naručujete odvoz, računajte zato sa većom količinom nego što pokazuje proračun iskopa.

Kod gradnje u nizu ili kod iskopa tik uz susjednu kuću mislite unaprijed na susjede i njihove temelje. Razgovor prije početka radova uštedi mnogo nesporazuma. Prije dolaska mašine treba da bude spremno sljedeće:

• projektna dokumentacija sa crtežom temelja, mjerama, dubinama i visinskim kotama,
• iskolčenje objekta koje radi geodeta, najbolje sa nanosnim skelama (klupicama) izvan zone iskopa, da ih mašina ne uništi tokom rada,
• obilježene podzemne instalacije koje pokažu njihovi vlasnici, dakle distributer struje, lokalni vodovod i kanalizacija i telekomunikacione kompanije, sa oznakama direktno na terenu,
• skinut humus, odnosno gornji plodni sloj, koji se odloži sa strane i kasnije koristi za uređenje dvorišta,
• pristupni put za mašinu i kamion, dovoljno širok i nosiv, bez niskih žica i grana,
• mjesto za odlaganje zemlje ili dogovoren odvoz i deponija,
• očišćen plac bez samoniklog rastinja, šuta i starih objekata, ako njihovo uklanjanje nije dio posla.

Obilježavanje instalacija ljudi nekad potcijene, jer „tu nikad ništa nije bilo“. Na starijim placevima i tamo gdje je srušena stara kuća često se pojave priključci za koje niko nije znao. Gasna mreža u Crnoj Gori nije raširena, ali na nekim placevima ima podzemnih rezervoara ili cijevi za tečni gas. Ako se tokom iskopa ošteti cijev za gas ili osjetite miris gasa, odmah prekinite rad, ugasite mašinu, udaljite se na bezbjednu udaljenost i pozovite hitni broj 112. Oštećen električni kabl prepustite električaru i distributeru struje i nikad ga ne dirajte rukama.

Postupak zavisi od mašine i terena, ali je u glavnim crtama sličan:

1. Preuzeti od geodete iskolčenje i provjeriti nanosne skele, ose i visinsku tačku od koje se mjeri dubina.
2. Obilježiti obris iskopa na terenu, najčešće sprejom ili krečom duž zategnutih kanapa.
3. Provjeriti položaj instalacija i u njihovoj blizini kopati ručno ili vrlo pažljivo.
4. Namjestiti mašinu i izabrati kašiku odgovarajuće širine. Za čišćenje dna dobro dođe kašika bez zuba.
5. Kopati rov u slojevima i stalno kontrolisati dubinu nivelirom ili laserom.
6. Zemlju odlagati na stranu gdje neće smetati daljem radu i dovoljno daleko od ivice, da ne opterećuje zidove iskopa. Po potrebi je odmah tovariti na kamion.
7. Posljednjih nekoliko centimetara skinuti pažljivo, a dno ručno očistiti da na njemu ne ostane rastresita zemlja.
8. Kod temelja samaca provjeriti položaj svake jame u odnosu na ose i međusobne razmake.
9. Provjeriti mjere, dubine i stanje dna iskopa i predati iskop statičaru ili rukovodiocu radova na pregled.

Dno iskopa, takozvana temeljna spojnica, je mjesto gdje se temelj spaja sa prirodnim, nenarušenim tlom. Mora biti čvrsto, ravno i netaknuto. Ako se na dnu pokaže drugačije tlo od onog koje je projekat predvidio, na primjer nasip, meka glina ili izvor vode, to treba riješiti sa statičarem prije betoniranja.

Vrsta tla

Vezana tla, dakle ilovača i glina, dobro se kopaju i zidovi uskog rova u njima obično duže drže. Osjetljiva su, međutim, na vodu: poslije kiše dno omekša i izgubi nosivost. Pijesak i šljunak se lako kopaju, ali se zidovi osipaju, iskop se širi i zapremina raste. U Crnoj Gori je čest krečnjački, kraški teren. Stijena tik ispod površine ili veliko kamenje znače da je potreban hidraulični čekić (pikamer), što posao znatno usporava. Kod kamenitog tla se često dešava i da dno ne bude ravno, pa se izravnava podložnim betonom. Nasipi, stari podrumi i ostaci temelja su iznenađenja koja na početku niko ne vidi.

Ako za plac imate geotehnički izvještaj, unaprijed ga dajte izvođaču iskopa. To uštedi pregovaranje na licu mjesta.

Izbor mašine i kašike

Za porodičnu kuću najčešće se koristi mini bager ili kombinirka. Mini bager prolazi i na skučenom placu i manje oštećuje okolinu, ali je kod veće količine ili tvrđeg tla sporiji. Veći bager kopa brže i dublje, ali traži više prostora i nosiv pristup. Na strmim placevima, kakvih ima mnogo i na primorju i u unutrašnjosti, pristup često odlučuje o izboru mašine. Širina kašike treba da odgovara širini trake. Ako se traka kopa širokom kašikom, iskopa se nepotrebno mnogo zemlje, a kasnije se nepotrebno troši i beton.

Dubina fundiranja

Dno temelja mora biti ispod dubine smrzavanja, da voda koja se u tlu ledi ne podiže temelje. U Crnoj Gori se ta dubina dosta razlikuje po krajevima. Na primorju je mala, dok je na sjeveru, u Pljevljima, Žabljaku ili Kolašinu, znatno veća i obično iznosi oko jednog metra ili više ispod uređenog terena. Konkretnu dubinu uvijek određuje projekat. Ako je nosivi sloj dublje, kopa se do njega. Kod placa u nagibu trake se često rade stepenasto, da se ne kopa nepotrebno duboko cijelom dužinom.

Pri istom broju kubika iskop jednom može biti jednostavan posao za jedan dan, a drugi put zahtjevan posao za više dana. Posao je jednostavniji kada:

• je plac ravan, suv i mašina mu prilazi bez prepreka,
• je tlo vezano, bez kamenja i korijenja,
• ima dovoljno prostora za odlaganje zemlje,
• se radi o neprekinutim trakama bez čestog pomjeranja mašine,
• su instalacije tačno obilježene i van iskopa.

Zahtjevniji i skuplji je, naprotiv, kada:

• je pristup uzak, preko susjednog placa ili preko bašte koju treba čuvati,
• se naiđe na stijenu, beton, stare temelje ili panjeve,
• u rovu stoji podzemna voda i treba je ispumpavati,
• kroz iskop ili pored njega prolaze instalacije, pa dio treba kopati ručno,
• je iskop dubok i zidove treba osigurati razupiranjem ili kopanjem u kosini,
• se radi o maloj količini, na primjer nekoliko temelja samaca, a mašinu ipak treba dovesti,
• zemlju nema gdje odložiti, pa sve mora odmah da se odvozi.

Odvoz zemlje, deponovanje, ručno čišćenje, ispumpavanje vode ili razbijanje stijene obično su u cjenovnicima posebne stavke. Pitajte izvođača šta tačno ulazi u iskop, a šta se naplaćuje posebno.

Iskop temelja nije samostalan posao, nego prva karika u lancu. Prije njega su geodeta i obilježavanje instalacija, a poslije njega dolaze armiranje i betoniranje. Što su ovi koraci bolje usklađeni, to kraće rov ostaje otvoren.

• Geodeta treba da bude dostupan i tokom iskopa, ako se nanosne skele oštete ili se pojavi sumnja u položaj.
• Električar u iskop postavlja traku za temeljni uzemljivač. To mora uraditi prije betoniranja i prema projektu, da bi se uzemljenje kasnije moglo izmjeriti i provjeriti.
• Priključci i prodori za vodu, kanalizaciju, struju i eventualno gas rješavaju se zaštitnim cijevima kroz temelj. Njihov položaj treba znati unaprijed, jer je naknadno bušenje temelja nepotreban posao.
• Statičar ili rukovodilac radova treba da pregleda dno iskopa prije betoniranja.
• Betonara i pumpa se naručuju tako da se betonira što prije poslije završetka iskopa.

U praksi se često dešava da je iskop gotov, a beton se čeka sedmicu dana. U međuvremenu padne kiša, zidovi se obruše, a dno raskvasi. Onda se mora čistiti, a nekad i dokopavati.

• Neprecizno iskolčenje ili pomjerene nanosne skele. Kuća onda ne stoji kako treba na placu, zidovi nisu pod pravim uglom ili se ne poštuju propisani razmaci. Takva greška se poslije betoniranja gotovo ne može ispraviti.
• Prekopano dno zatrpano nazad zemljom. Rastresita zemlja se pod opterećenjem slegne i temelj se spusti. Prekopani dio treba popuniti betonom, ne zemljom.
• Kopanje kašikom sa zubima sve do dna. Dno ostane izrovano i neravno. Posljednji sloj treba skinuti kašikom bez zuba i ručno očistiti.
• Nedovoljna dubina. Temelj u zoni smrzavanja zima može da podiže, pa se u zidovima pojave pukotine koje se vide tek poslije nekoliko godina.
• Zemlja odložena tik uz ivicu. Težina zemlje pritiska zidove, oni se obruše u rov i nastaje opasnost za ljude u njemu.
• Iskop predugo otvoren. Kiša, mraz ili isušivanje oštete dno iskopa. Raskvašeni sloj treba ukloniti prije betoniranja.
• Zanemareno drugačije tlo na dnu. Ako se pojavi nasip ili mek sloj, a betonira se bez konsultacije sa statičarem, temelj može neravnomjerno da se sliježe.
• Potkopavanje susjednih temelja. Kod iskopa tik uz postojeći objekat, naročito dubljeg od njegovih temelja, prijeti oštećenje tog objekta. Takvu situaciju unaprijed mora procijeniti statičar.

Kod dubljih iskopa mislite i na bezbjednost. Ljudi u rovu ne smiju raditi ispod neosiguranih zidova, a iskop koji ostaje otvoren preko noći treba ograditi da niko u njega ne upadne, naročito djeca i životinje. Zato ni za samogradnju ovaj posao nije pogodan: rad u rovovima i rukovanje mašinom pored instalacija treba prepustiti iskusnom bageristi.

Kod uobičajene porodične kuće u dobrom tlu mašinski iskop traka često se završi za jedan do dva dana. Temelji samci za nadstrešnicu ili terasu obično su gotovi za nekoliko sati. Vrijeme produžavaju kamen i stijena, voda, instalacije, težak pristup i odvoz zemlje ako kamion ne stiže da odvozi.

Najbolje je betonirati isti ili sljedeći dan poslije pregleda iskopa. Ako prijeti duža pauza, posljednji sloj se može skinuti tek neposredno prije betoniranja. Druga mogućnost je da se dno zaštiti podložnim betonom, ako to projekat dozvoljava. Zimi, naročito na sjeveru, treba spriječiti da se dno zaledi, jer se na smrznuto tlo ne betonira. Ljeti na jugu, pri velikim vrućinama, glinovito dno se isuši i ispuca, pa ga ne treba ostavljati dugo otvorenim ni tada.

Prije betoniranja obiđite iskop zajedno sa izvođačem, najbolje i sa statičarem ili rukovodiocem radova. Jednostavno mjerenje metrom i nivelirom otkrije većinu problema. Posebno obratite pažnju na sljedeće:

• položaj traka i temelja samaca odgovara iskolčenju i projektu,
• širina rovova i mjere jama nisu manje od projektovanih,
• dubina je ispoštovana cijelom dužinom, mjereno od dogovorene visinske tačke,
• dno je ravno, čvrsto i bez rastresite zemlje, blata i vode,
• na dnu nema korijenja, kamenja ni ostataka starih objekata,
• zidovi su stabilni, bez obrušavanja i nadvisa,
• zemlja je odložena na bezbjednoj udaljenosti od ivice ili je odvezena,
• instalacije nisu oštećene, a njihovi prelazi su obilježeni,
• stepenice kod terena u nagibu odgovaraju projektu,
• dno iskopa je pregledao statičar ili rukovodilac radova i to je upisano u građevinski dnevnik,
• zapremina za obračun je usaglašena prema dogovorenom načinu mjerenja.