Penetracija zidova i stropa

Zašto boja bez penetracije često izgleda mrljavo? Žbuka, kit i gipskarton različito upijaju vodu. Na jednom mjestu boja se upije više, na drugom manje, pa se na zidu vide razlike u tonu i sjaju. Penetracija te razlike izjednači, boja se suši ravnomjerno i troši je se manje.

Druga zadaća je učvršćivanje. Stare vapnene žbuke i zidovi s kojih je sastrugana stara boja često se mrve i prašе. Dubinska penetracija poveže te sitne čestice, pa novi sloj leži na čvrstoj podlozi i ne ljušti se.

Penetraciju se isplati nanijeti posebno:

• na novu žbuku, gipskarton, beton i porobeton,
• nakon struganja stare boje ili brušenja zida,
• na mjesta popravljena kitom ili gipsom,
• prije gletanja, tapeciranja, dekorativne žbuke i lijepljenja zidnih ili podnih pločica,
• prije samonivelirajuće mase ili lijepljenja podne obloge.

Načelo je isto, razlikuju se podloga, ono što dolazi nakon penetracije i udobnost rada.

Zidovi i strop najčešće se penetriraju prije ličenja. Strop je zahtjevniji jer se radi iznad glave, premaz kaplje i teško se vidi je li neko mjesto ostalo preskočeno. Dobro prekrijte pod i namještaj, zaštitite oči i radite sa stabilnih ljestava ili niske skele. Na stropovima su češće i mrlje od prokišnjavanja, a njih obična penetracija ne prekriva.

Zidovi i pod penetriraju se prije pločica, samonivelirajuće mase ili lijepljene obloge poput vinila ili tepiha. Na podu je važno temeljito usisati prašinu, ne ostavljati lokve i raditi tako da završite kod vrata, kako ne biste morali gaziti po svježem premazu. Betonski ili anhidritni estrih mora biti dovoljno zreo i suh. Za anhidrit proizvođači obično traže brušenje površine i posebnu vrstu penetracije, zato to provjerite u tehničkom listu.

Dubinska penetracija

Najčešća vrsta, obično akrilna disperzija. Pogodna je za žbuku, beton, gipskarton i porobeton. Učvršćuje upojnu i prašnjavu podlogu, a koristi se prije ličenja, gletanja i tapeciranja.

Penetracija za gipskarton

Gipskarton je gladak, a karton upija drukčije od kitanih spojeva. Penetracija namijenjena gipskartonu izjednači karton i kit, pa se spojevi ne ocrtavaju kroz boju.

Kontaktni premaz

Na glatkim i neupojnim površinama, kao što su stare pločice, glazirana keramika ili vrlo gladak beton, obična penetracija nema kamo upiti. Tu se koristi kontaktni premaz, često s finim kvarcnim pijeskom, na koji ljepilo ili masa za gletanje bolje prianjaju.

Izolacijski temelj za mrlje

Za mrlje od vode, nikotina, čađe ili masnoće koristi se izolacijski premaz koji sprječava da mrlje probiju kroz novu boju. Obična penetracija ih ne prekriva.

Univerzalna penetracija

Kompromis za mješovite podloge. Neke su prikladne i za vanjske površine ili sadrže dodatke protiv plijesni. Pazite: penetracija nije hidroizolacija. U tušu i oko kade ispod pločica ide hidroizolacijski premaz, a dodatak protiv plijesni ne rješava uzrok ako je problem u vlazi ili toplinskom mostu.

Penetraciju možete napraviti i sami ako imate stabilne ljestve i malo strpljenja. Ključ je čista podloga i poštivanje uputa proizvođača.

1. Prekriti pod, namještaj, prozore i prekidače, rubove zalijepiti trakom.
2. Ukloniti labavu boju, žbuku koja otpada i masnoću, popravke kitom ostaviti da se potpuno osuše.
3. Očistiti površinu od prašine, pod temeljito usisati.
4. Provjeriti je li podloga suha i je li temperatura u prostoriji u rasponu koji navodi proizvođač, obično iznad +5 °C.
5. Promiješati penetraciju i po potrebi je razrijediti vodom prema tehničkom listu.
6. Kistom premazati kutove, uglove i područje oko dovratnika.
7. Valjkom nanijeti ravnomjeran tanak sloj, na stropu raditi od prozora prema unutrašnjosti prostorije, na podu od najudaljenijeg kuta prema vratima.
8. Ostaviti da se osuši, obično nekoliko sati ovisno o temperaturi i vlazi, i umjereno provjetravati bez propuha.
9. Na vrlo upojnoj podlozi nanijeti drugi sloj i tek onda nastaviti s radom.
10. Alat odmah oprati vodom.

Najbrže ide velika ravna površina u praznoj prostoriji s čvrstom i čistom podlogom. Posao se produžuje u malim i razvedenim prostorima kao što su kupaonice, hodnici i niše, uz puno kutova i špaleta, ispod visokih stropova za koje treba skela te u namještenoj prostoriji koju treba prekrivati. Vremena oduzima i podloga koju prvo treba ostrugati, usisati ili popraviti, kao i vrlo upojna nova žbuka ili porobeton, koji često traže dva sloja. Posebni proizvodi poput kontaktnog premaza ili izolacijskog temelja dodatni su korak. Kad dobijete ponudu ličioca, provjerite je li penetracija uključena u ličenje ili je navedena kao zasebna stavka.

• Penetriranje vlažne ili prašnjave površine. Premaz se ne upije, samo zalijepi prašinu na površini.
• Predebeo sloj. Nastaje sjajan, sklizak film na kojem boja ni ljepilo dobro ne drže. Penetracija se nanosi, ne izlijeva.
• Pogrešno razrjeđivanje. Gusta penetracija se ne upije, prerijetka ne učvršćuje. Omjer se drži prema uputama proizvođača.
• Preskočen gipskarton ili popravljena mjesta. Kitani spojevi se tada vide kroz boju.
• Obična penetracija na neupojnoj podlozi. Na pločice i glazuru ide kontaktni premaz.
• Prerano ili prekasno nastavljanje. Ličenje preko mokre penetracije smanjuje prianjanje, a jednako tako i dugo čekanje, kad se na površinu u međuvremenu nahvata prašina.

Gotovu penetraciju lako je provjeriti: prijeđite dlanom po zidu i kapnite na njega malo vode. Na dobro penetriranoj površini voda se kratko zadrži i ne upije se odmah.

• površina je blago mat, bez sjajnih mrlja i curaka,
• nakon prelaska dlanom ne praši se i ne mrvi,
• kutovi, uglovi, špalete i područje oko dovratnika su premazani,
• popravljena mjesta i spojevi gipskartona penetrirani su zajedno s plohom,
• na podu nema lokvi ni ljepljivih mjesta,
• okolina je čista, zaštita uklonjena, a alat opran.