Ručni iskop tla kategorije 1 do 4

Ručni iskop se u cjeniku obračunava u kubnim metrima. Mjeri se volumen tla u sraslom stanju, dakle onako kako je ležalo u zemlji prije kopanja. Ako je rov dug 10 m, širok 0,4 m i dubok 0,8 m, to je 3,2 m³ iskopa. Iskopana zemlja se ipak rastrese i na hrpi zauzme veći volumen, ovisno o vrsti tla obično otprilike desetinu do trećinu više. O tome treba voditi računa kad naručujete kontejner ili planirate gdje ćete odložiti zemlju.

Sama stavka iskopa znači razbijanje i otkopavanje tla, izbacivanje ili iznošenje zemlje na rub iskopa i grubo poravnanje dna. Ostali radovi se u troškovnicima obično navode zasebno:

• prijevoz zemlje tačkama na udaljenije mjesto na parceli,
• utovar i odvoz zemlje s gradilišta,
• razupiranje, odnosno osiguranje stijenki iskopa,
• crpljenje vode iz iskopa,
• zatrpavanje i nabijanje u slojevima,
• skidanje humusa, ako se odlaže odvojeno.

Kad uspoređujete ponude, provjerite uspoređujete li stvarno isto. Jedna ekipa može u cijenu uključiti i prijenos zemlje iza kuće, a druga je ostavi pokraj ruba rova.

Ručno ili strojem?

Mini bager iskopa za sat otprilike koliko dva čovjeka za dan. Ručni rad ipak ima svoje mjesto. Precizniji je, ne trese okolinu, ne uništava travnjak ni popločenje prilaznim putem stroja, a uz instalacije je često jedino razumno rješenje. U praksi se obje metode kombiniraju: stroj iskopa glavninu, a ručno se dorađuju kutovi, dno i mjesta uz cijevi i kabele.

U troškovnicima se tlo razvrstava po kategorijama prema tome koliko se teško kopa. Oznake se razlikuju od troškovnika do troškovnika, pa je dobro da vam izvođač jasno kaže što koja kategorija znači. Načelo je uvijek isto: što je kategorija viša, tlo se teže razbija i radnik ga dnevno iskopa manje. Na ovoj stranici nalaze se tri varijante: glavna stavka za tlo kategorije 1 do 2 te dvije varijante za iskop do dubine 1 m u tlu kategorije 3 i kategorije 4.

Kategorija 1 do 2: lako tlo

Ovdje spadaju humus, pijesak, rastresita i blago vezana tla te lagane ilovače bez većeg kamenja. Kopa se lopatom, a krampa treba tek povremeno. Posao ide brzo, ali se stijenke iskopa u suhom pijesku lako obruše. Kod lakog tla zato ne smijete podcijeniti osiguranje stijenki, iako samo kopanje izgleda jednostavno.

Kategorija 3: srednje teško tlo

Tipično su to vezane ilovače, glinovita tla, šljunak s pijeskom i sitnijim kamenjem te slegnuta zemlja oko starijih kuća. Bez krampa se ne može, lopata ulazi tek s naporom. Učinak znatno pada i radnik se brže umara. Pazite na mokru glinu: lijepi se za alat, pa tlo koje bi se po suhom kopalo kao kategorija 3 u kišnom razdoblju postaje vrlo spor posao.

Kategorija 4: teško tlo

Tvrde, isušene gline, šljunak s oblucima, tla s puno kamenja i stari nasipi sa šutom i ostacima betona. Kopa se krampom i pajserom, a ponekad pomaže električni čekić. Svaki veći kamen treba razbiti i izvaditi. U kamenitim dijelovima primorja i Dalmacije često se ispod tankog sloja zemlje odmah nailazi na kamen, a tada se više ne radi o običnom iskopu zemlje. Učinak je u odnosu na lako tlo višestruko manji.

Kako odrediti kategoriju prije početka

Najpouzdanija je probna sonda. Iskopajte na jednom ili dva mjesta jamu do planirane dubine i pogledajte što izlazi. Pomoći može i geotehnički elaborat, ako ga imate uz projekt kuće, ili iskustvo susjeda. Često se događa da je gornji sloj lagan, a od dubine otprilike pola metra dolazi tvrda glina ili šljunak s kamenjem. Kod dogovora s ekipom dobro je unaprijed reći kako će se postupiti ako se kategorija tla tijekom rada promijeni.

Podzemne instalacije

Ovo je najvažnija točka cijelog posla. Prije nego što se zabije prva lopata, morate znati što je pod zemljom. Zatražite od nadležnih distributera (struja, plin, voda i odvodnja, telekomunikacije) podatke o položaju instalacija, a po potrebi i iskolčenje na samoj parceli. Na vlastitoj parceli sjetite se i vlastitih vodova: cijevi do bunara, kabela do garaže, sustava za navodnjavanje, drenaže, septičke jame ili upojnog bunara.

U blizini iskolčenih instalacija kopa se oprezno, ručno i bez električnog čekića. Ako naiđete na upozoravajuću traku ili pješčanu posteljicu, vod je blizu.

Dozvole i dogovori

Iskop je obično dio neke gradnje: ograde, dogradnje, priključka ili terase. Treba li za vaš zahvat akt za građenje, prijava ili ništa, ovisi o konkretnom slučaju i propisuje se prema važećim propisima o gradnji. Nemojte pretpostavljati da ništa ne treba, nego to provjerite u nadležnom upravnom tijelu. Ako kopate na zemljištu oko stambene zgrade, odlučuju suvlasnici, a radove treba dogovoriti i s upraviteljem. Za iskop na javnoj površini ili uz nogostup potrebna je suglasnost grada ili općine.

Iskolčenje i prostor za zemlju

Obris iskopa označite špagom, kolčićima ili sprejem, a dubinu odredite od čvrste točke, na primjer od praga kuće. Dogovorite gdje će ići zemlja. Iskopani materijal ne smije se odlagati tik uz rub, nego obično barem otprilike pola metra od njega, da ne opterećuje stijenku i ne pada natrag. Humus je pametno odložiti na zasebnu hrpu, kasnije dobro dođe za uređenje terena. Ako se zemlja odvozi, kontejner naručite na vrijeme i postavite ga tako da do njega vodi razuman put s tačkama.

Što treba biti spremno prije dolaska ekipe

• podaci distributera o instalacijama i iskolčeni vodovi,
• označen obris i dubina iskopa,
• slobodan pristup, uklonjeno grmlje, popločenje ili rubnjaci,
• dogovoreno mjesto za zemlju ili naručen kontejner,
• pristup vodi i struji, ako će trebati električni čekić ili pumpa.

Iskusna ekipa počinje skidanjem humusa. On se iskopa i odloži sa strane. Zatim se kopa u slojevima, a ne duboko na jednom mjestu. Kod rova se napreduje po dionicama, a kod temeljnih stopa jama se produbljuje ravnomjerno po cijeloj površini. Stijenka se usput poravnava lopatom da bude okomita ili u dogovorenom nagibu.

Od dubine otprilike 0,8 do 1 m zemlja se više ne može udobno izbaciti na rub. Kod dubljih iskopa zato se radi s međustepenicom, zemlja se prebacuje u više koraka ili se iznosi kantama. Zato su i varijante za teža tla na ovoj stranici ograničene na dubinu do 1 m: s većom dubinom rad naglo usporava, a rizik raste.

Dubina se kontrolira letvom i libelom, nivelirom ili laserom od čvrste točke. Kod temelja za ogradu, nadstrešnicu ili dogradnju obično se kopa do dubine smrzavanja. Ona se u Hrvatskoj jako razlikuje: u kontinentalnom dijelu obično je otprilike 0,8 do 1 m, u primorju manje. Točnu vrijednost određuje projekt. Kod rovova za cijevi misli se na pad i na pješčanu posteljicu koja se još stavlja ispod cijevi.

Na kraju se dno očisti. Rastresita zemlja se izbaci, dno se poravna i po njemu se više nepotrebno ne hoda. Kod temelja je dobro zadnjih nekoliko centimetara očistiti tek neposredno prije betoniranja, da se dno ne raskvasi ni ne smrzne.

Koliko to traje

Vrijeme ovisi najviše o kategoriji tla, dubini, širini iskopa i o tome koliko se daleko zemlja nosi. U lakom tlu snažan radnik dnevno iskopa nekoliko kubika, a u teškom s kamenjem obično tek djelić toga. Uski rov je po kubiku sporiji od široke jame jer se u njemu teže radi. Kišni dani dodatno produžuju posao, mokra zemlja je teža i lijepi se.

Obrušavanje stijenke iskopa jedna je od najopasnijih nezgoda na gradilištu. Kubik zemlje teži otprilike dvije tone, a čovjeka u rovu može zatrpati i razmjerno plitak iskop. Pravilo iz prakse je jednostavno: što je iskop dublji i tlo rastresitije, to više treba osigurati stijenke.

• iskopi dublji od otprilike 1,25 m obično se moraju razupirati ili kopati u pokosu, u rastresitom ili vodom zasićenom tlu i plići,
• nagib pokosa ovisi o tlu, pijesak drži lošije od vezane ilovače,
• iskopana zemlja i materijal ne odlažu se na rub,
• nakon kiše ili mraza stijenke treba pregledati prije ulaska,
• u dubljem rovu nitko ne smije raditi sam.

Kod instalacija vrijede stroga pravila. Ako oštetite plinsku cijev ili osjetite miris plina, odmah se udaljite s mjesta, ne koristite otvoreni plamen ni električne uređaje i nazovite 112 te dežurnu službu distributera plina. Oštećeni električni kabel ne dirajte, udaljite se i pozovite distributera električne energije. Sve radove na električnim vodovima smije izvoditi samo ovlašteni električar.

Oprez je potreban i kod iskopa tik uz postojeću kuću. Kopanje ispod razine njezinih temelja ili ispod njih može narušiti njihovu stabilnost. To više nije običan iskop, nego zahvat u nosivu konstrukciju koji spada u ruke statičara i stručne tvrtke.

Zahtjevnost, a time i cijena ručnog iskopa ne može se procijeniti samo po kubicima. Isti volumen može biti jednostavan posao za pola dana ili mukotrpan rad za cijeli tjedan.

Posao olakšava:

• lako, suho tlo bez kamenja,
• slobodan prostor oko iskopa i kratak put za tačke,
• mogućnost da zemlja ostane na parceli,
• iskop na jednoj dubini bez instalacija u blizini.

Posao otežava:

• tvrda glina, šljunak s oblucima, kamen ili stari nasip sa šutom,
• korijenje drveća koje treba presijecati,
• podzemna voda ili kiša koja poplavi rov,
• uska mjesta, kopanje uz zid ili ispod strehe,
• instalacije uz koje se mora napredovati centimetar po centimetar,
• veća dubina, razupiranje i iznošenje zemlje kantama,
• dugi prijenosi zemlje kroz vrt ili po stepenicama.

Prekopano dno. Kad se iskop produbi više nego što treba, pa se dno zatim nasipa rastresitom zemljom, nastaje mekani sloj. Temelj ili cijev na njemu se slegnu. Produbljeno mjesto treba ispuniti betonom ili nabijenim šljunkom, a ne zemljom s hrpe.

Raskvašeno ili smrznuto dno. Ako iskop tjednima stoji otvoren, dno se namoči, pretvori u blato i zimi smrzne. Takvo tlo gubi nosivost. Iskop za temelje treba što prije zabetonirati.

Zemlja na rubu. Hrpa zemlje uz rub pritišće stijenku, ona se obruši i dio posla je uzaludan. Još je gore ako je u tom trenutku u rovu čovjek.

Kopanje bez podataka o instalacijama. Prekinut kabel ili oštećen plinski priključak znače opasnost, popravak na vlastiti trošak i zastoj cijele gradnje.

Pogrešan pad rova. Kod odvodnje ili drenaže pogrešan pad dna prenosi se na cijev. Voda zatim stoji i cijev se začepljuje.

Zatrpavanje odjednom. Zemlja ubačena u rov odjednom i bez nabijanja s vremenom se slegne. Na travnjaku nastane udubina, a ispod popločenja propali trag. Zatrpava se u slojevima, a svaki se sloj nabije.

Plitak rov za vrtni kabel u zaštitnoj cijevi, koji zatim spaja električar, drenažu ili stope za ogradu možete iskopati i sami, ako imate zdrava leđa i vremena. Dublje iskope, iskope u rastresitom tlu uz kuću i kopanje blizu plinskih ili električnih vodova prepustite stručnjacima.

1. Utvrditi položaj svih instalacija na parceli i pribaviti podatke od distributera.
2. Provjeriti u nadležnom upravnom tijelu treba li zahvat za koji se kopa kakav akt ili prijavu.
3. Označiti obris iskopa špagom i kolčićima te odrediti čvrstu točku za mjerenje dubine.
4. Pripremiti alat: ašov, lopatu, kramp, pajser, tačke, letvu, libelu, radne rukavice i čvrstu obuću.
5. Skinuti humus i odložiti ga na zasebnu hrpu.
6. Kopati u slojevima, a zemlju odlagati barem otprilike pola metra od ruba.
7. Uz iskolčene instalacije kopati oprezno, samo lopatom, bez krampa.
8. Usput mjeriti dubinu, a kod rova provjeravati pad.
9. Poravnati dno, izbaciti rastresitu zemlju i više nepotrebno ne gaziti po dnu.
10. Prije ulaska u iskop nakon kiše provjeriti popuštaju li stijenke.
11. Iskop što prije iskoristiti, dakle zabetonirati ili položiti cijev, i zatrpati u slojevima uz nabijanje.

Nakon zatrpavanja ili betoniranja iskop se više ne može provjeriti. Zato ga pregledajte prije sljedećeg posla, najbolje zajedno s onim tko će betonirati ili polagati cijevi.

• dimenzije i položaj iskopa odgovaraju projektu ili dogovoru,
• dubina je izmjerena od dogovorene čvrste točke na više mjesta,
• dno je ravno, bez rastresite zemlje, blata i vode,
• kod rova za cijevi dno ima ispravan pad,
• stijenke su stabilne, a kod dubljeg iskopa osigurane,
• iskopana zemlja leži na sigurnoj udaljenosti od ruba,
• instalacije u okolici su neoštećene, a otkriveni vodovi zaštićeni,
• humus je odložen odvojeno, ako je tako dogovoreno,
• okolica je pospremljena, a odvoz zemlje riješen prema dogovoru,
• volumen iskopa u kubicima zajednički je usuglašen prije izdavanja računa.