Strojni iskop temeljnih traka i temelja samaca

Riječ je o kopanju rovova ili jama za temelje strojem, najčešće mini bagerom, kombiniranim strojem (rovokopač-utovarivač) ili bagerom gusjeničarom. Ručno se radi samo završno čišćenje dna i mjesta do kojih stroj ne može doći ili gdje prolaze instalacije.

Temeljne trake (širina od 50 cm)

Temeljne trake su neprekinuti rovovi ispod nosivih zidova. Kod obiteljske kuće čine zatvoreni obris, a uz njega i nekoliko unutarnjih linija ispod nosivih pregradnih zidova. Širinu određuje projekt prema opterećenju i nosivosti tla. Kod uobičajenih kuća obično je oko 50 do 60 cm, kod težih zidova ili slabijeg tla i više. Oznaka „od 50 cm“ znači da se iskop radi žlicom odgovarajuće širine. Uži rovovi ovom stavkom nisu obuhvaćeni.

Temelji samci (širina od 80 cm)

Temelji samci, često zvani i temeljne stope, samostalne su jame ispod stupova. Trebaju vam, primjerice, za nadstrešnicu za automobil, natkrivenu terasu, drvenu kuću na stopama, čeličnu halu ili stupove ograde. Tlocrt im je najčešće kvadratni ili pravokutni. Obično su dublji i masivniji od traka jer cijelo opterećenje stupa prenose na tlo u jednoj točki. Kod stopa stroj kopa mnogo malih jama i nakon svake se mora pomaknuti i ponovno precizno namjestiti. Zato je ovaj posao, preračunato po kubiku, obično zahtjevniji od neprekinute trake.

Kako se računaju kubici

Stavka se obračunava po kubnom metru iskopanog tla. Volumen se računa iz dimenzija u projektu: duljina puta širina puta dubina. Kod traka se zbrajaju sve dionice. Kod stopa se volumen jedne jame množi s brojem stopa. Unaprijed dogovorite plaća li se prema projektnim dimenzijama ili prema stvarno iskopanom volumenu. U praksi je iskop često nešto širi, osobito u rastresitom tlu, pa razlika može biti osjetna.

Pazite i na razliku između sraslog i rastresitog tla. Iskopano tlo poveća volumen, kod glina i ilovača obično za nekoliko desetaka posto. Kad naručujete odvoz, računajte zato s većim volumenom nego što pokazuje projekt iskopa.

Iskop temelja dio je gradnje, pa smije početi tek kad su riješeni svi uvjeti za gradnju. Koji akt vaša građevina treba i što morate prijaviti prije početka radova, provjerite prema važećim propisima o gradnji u nadležnom upravnom tijelu. Ne oslanjajte se na pretpostavku da je riječ o jednostavnoj građevini za koju ništa ne treba. Kod gradnje u nizu ili iskopa tik uz susjednu kuću mislite i na susjede i njihove temelje. Ako se gradi uz zgradu sa stanovima, o radovima na vrijeme obavijestite upravitelja i suvlasnike.

Prije dolaska stroja trebalo bi biti spremno sljedeće:

• projektna dokumentacija s nacrtom temelja, dimenzijama, dubinama i visinskim položajem,
• iskolčenje građevine koje radi geodet, najbolje s drvenim nanosnim skelama izvan zone iskopa, kako stroj ne bi uništio oznake,
• označene instalacije koje na terenu pokažu njihovi upravitelji (plin, struja, voda, odvodnja, telekomunikacije),
• skinut humus, odnosno gornji plodni sloj tla, odložen sa strane za kasnije uređenje okućnice,
• pristupni put za stroj i kamion, dovoljno širok i nosiv, bez niskih žica i grana,
• mjesto za odlaganje zemlje ili dogovoren odvoz i odlagalište,
• očišćena parcela bez samoniklog raslinja, građevinskog otpada i starih konstrukcija, ako njihovo uklanjanje nije dio ugovora.

Obilježavanje instalacija ljudi ponekad podcjenjuju jer „tu nikad ništa nije bilo“. Na starijim parcelama i na mjestu srušenih kuća često se pojave priključci za koje nitko nije znao. Ako se pri iskopu ošteti plinska cijev ili osjetite miris plina, odmah prekinite rad, ugasite stroj, udaljite se na sigurnu udaljenost i nazovite dežurnu službu svog distributera plina ili hitni broj 112. Oštećeni električni kabel prepustite ovlaštenom električaru i upravitelju mreže i nikad ga ne dirajte.

Postupak se razlikuje ovisno o stroju i terenu, no u glavnim crtama izgleda ovako:

1. Preuzeti iskolčenje od geodeta i provjeriti nanosne skele, osi i visinsku točku od koje se mjeri dubina.
2. Označiti obris iskopa na terenu, najčešće sprejem ili vapnom uz napete špage.
3. Provjeriti položaj instalacija i u njihovoj blizini kopati ručno ili vrlo oprezno.
4. Namjestiti stroj i odabrati žlicu odgovarajuće širine. Za čišćenje dna dobro dođe žlica bez zubi.
5. Kopati rov u slojevima i stalno kontrolirati dubinu nivelirom ili laserom.
6. Odlagati zemlju na stranu na kojoj neće smetati daljnjem radu i dovoljno daleko od ruba, kako ne bi opterećivala stijenke iskopa. Po potrebi je odmah utovarivati na kamion.
7. Zadnjih nekoliko centimetara skinuti oprezno, a dno ručno očistiti tako da na njemu ne ostane rastresita zemlja.
8. Kod temelja samaca provjeriti položaj svake jame u odnosu na osi i njihove međusobne razmake.
9. Provjeriti dimenzije, dubine i stanje dna te iskop predati na preuzimanje nadzornom inženjeru, statičaru ili voditelju gradilišta.

Dno iskopa mjesto je gdje temelj dodiruje sraslo tlo. Mora biti čvrsto, ravno i neporemećeno. Ako se na dnu pojavi drukčije tlo nego što je projekt predvidio, primjerice nasip, meka glina ili izvor vode, to treba riješiti sa statičarom prije betoniranja.

Koliko traje i kada betonirati

Kod uobičajene obiteljske kuće u dobrom tlu strojni iskop traka često je gotov za jedan do dva dana. Stope za nadstrešnicu ili terasu obično su gotove za nekoliko sati. Vrijeme produžuju kamenje, voda, instalacije, težak pristup i odvoz zemlje ako kamion ne stigne odvoziti.

Najbolje je betonirati isti ili sljedeći dan nakon preuzimanja iskopa. Ako prijeti duža stanka, zadnji sloj može se skinuti tek neposredno prije betoniranja. Druga mogućnost je zaštititi dno podložnim betonom, ako to projekt dopušta. Zimi treba spriječiti smrzavanje dna, jer se na smrznuto tlo ne betonira.

Vrsta tla

Koherentna tla, dakle ilovače i gline, dobro se kopaju i stijenke uskog rova u njima obično dulje drže. Osjetljiva su, međutim, na vodu: nakon kiše dno omekša i izgubi nosivost. Pijesak i šljunak kopaju se lako, ali se stijenke osipaju, iskop se širi i volumen raste. Kamenita podloga, česta u priobalju i na kršu, ili veliko kamenje mogu zahtijevati hidraulički čekić, što rad znatno usporava. Nasipi, stari podrumi i ostaci temelja donose iznenađenja koja na početku nitko ne vidi.

Ako za parcelu imate geotehnički elaborat ili rezultate istražnih radova, dajte ih izvođaču iskopa unaprijed. Tako ćete izbjeći dogovaranje na licu mjesta.

Izbor stroja i žlice

Za obiteljsku kuću najčešće se koristi mini bager ili kombinirani stroj. Mini bager dođe i na skučenu parcelu i manje oštećuje okolinu, no kod većeg volumena ili tvrđeg tla sporiji je. Veći bager kopa brže i dublje, ali traži više mjesta i nosiv pristup. Širina žlice treba odgovarati širini trake. Ako se traka kopa preširokom žlicom, izvadi se nepotrebno mnogo zemlje, a kasnije se ugradi i nepotrebno mnogo betona.

Dubina temeljenja

Dno temelja mora biti ispod dubine smrzavanja, kako voda koja se zimi smrzava u tlu ne bi podizala temelje. U kontinentalnom dijelu Hrvatske ta je dubina obično oko 80 do 100 cm ispod uređenog terena, u gorskim krajevima i više, a u priobalju manje. Konkretnu dubinu uvijek određuje projekt. Ako je nosivi sloj dublje, kopa se do njega. Na kosoj parceli trake se često izvode stepenasto, kako se ne bi cijelom duljinom kopalo nepotrebno duboko.

Uz isti broj kubika iskop jednom može biti jednostavan posao od jednog dana, a drugi put zahtjevan posao od nekoliko dana. Rad je jednostavniji kada:

• je parcela ravna, suha i stroj do nje dolazi bez prepreka,
• je tlo koherentno, bez kamenja i korijenja,
• okolo ima dovoljno mjesta za odlaganje zemlje,
• se kopaju neprekinute trake bez čestog premještanja stroja,
• su instalacije točno označene i izvan iskopa.

Zahtjevniji i skuplji je, naprotiv, kada:

• je pristup uzak, preko susjedne parcele ili kroz vrt koji treba zaštititi,
• se naiđe na stijenu, beton, stare temelje ili panjeve,
• u rovu stoji podzemna voda koju treba crpiti,
• kroz iskop ili uz njega prolaze instalacije pa se dio mora kopati ručno,
• je iskop dubok i stijenke treba osigurati podgradom ili kosim pokosima,
• je volumen malen, primjerice nekoliko stopa, a stroj ipak treba dovesti,
• zemlju nema gdje odložiti pa se sve mora odmah odvoziti.

Odvoz zemlje, odlaganje na odlagalištu, ručno čišćenje, crpljenje vode i razbijanje stijene u cjenicima su obično zasebne stavke. Pitajte izvođača što je točno uključeno u iskop, a što se naplaćuje posebno.

Iskop temelja nije samostalan posao, nego prva karika u lancu. Prije njega dolaze geodet i obilježavanje instalacija, a nakon njega armiranje i betoniranje. Što su ti koraci bolje usklađeni, to kraće rov ostaje otvoren.

• Geodet bi trebao biti dostupan i tijekom iskopa, za slučaj da se nanosne skele oštete ili se pojavi sumnja u položaj.
• Električar u iskop polaže traku temeljnog uzemljivača. To mora napraviti prije betoniranja i prema projektu, kako bi se kasnije mogla provjeriti pri ispitivanju električne instalacije.
• Priključci i prodori za vodu, odvodnju, struju i eventualno plin izvode se zaštitnim cijevima kroz temelj. Njihov položaj treba znati unaprijed, jer je naknadno bušenje temelja nepotreban posao.
• Statičar ili nadzorni inženjer trebao bi prije betoniranja preuzeti dno iskopa.
• Betonara i pumpa naručuju se tako da se betonira što prije nakon završetka iskopa.

U praksi se često dogodi da je iskop gotov, a beton se čeka tjedan dana. U međuvremenu padne kiša, stijenke se uruše, a dno se raskvasi. Tada ga treba čistiti, a ponekad i dodatno kopati.

• Netočno iskolčenje ili pomaknute nanosne skele. Kuća tada ne stoji ondje gdje treba, zidovi nisu pod pravim kutom ili nisu poštovane udaljenosti od međe. Takvu grešku nakon betoniranja gotovo je nemoguće ispraviti.
• Preduboko dno zatrpano natrag zemljom. Rastresita zemlja pod opterećenjem se slegne i temelj se slegne s njom. Prekopani dio treba popuniti betonom, a ne zemljom.
• Kopanje žlicom sa zubima do samog dna. Dno ostaje razrovano i neravno. Zadnji sloj treba skinuti žlicom bez zubi i ručno očistiti.
• Premala dubina. Temelj u zoni smrzavanja zima može podizati, a u zidovima nastaju pukotine koje se pokažu tek nakon nekoliko godina.
• Zemlja odložena tik uz rub. Težina zemlje gura stijenke, one se uruše u rov i ugrožavaju ljude koji u njemu rade.
• Predugo otvoren iskop. Kiša, mraz ili isušivanje oštete dno. Raskvašeni sloj prije betoniranja treba ukloniti.
• Zanemareno drukčije tlo na dnu. Ako se pojavi nasip ili meki sloj, a betonira se bez savjetovanja sa statičarom, temelj se može nejednoliko slijegati.
• Potkopavanje susjednih temelja. Kod iskopa tik uz postojeću građevinu, osobito dubljeg od njezinih temelja, prijeti joj oštećenje. Takvu situaciju unaprijed mora procijeniti statičar.

Kod dubljih iskopa mislite i na sigurnost. Ljudi u rovu ne smiju raditi ispod neosiguranih stijenki, a iskop koji ostaje otvoren preko noći treba ograditi kako nitko ne bi upao, osobito djeca i životinje.

Sam iskop temelja prepustite iskusnom strojaru. Rad u rovovima je opasan, a greška u položaju ili dubini teško se popravlja. Ipak, dio pripreme možete obaviti sami i tako skratiti boravak stroja na gradilištu:

1. Ukloniti s parcele grane, raslinje, staro smeće i sitni otpad koji bi smetao stroju.
2. Obrezati niske grane drveća uz pristupni put i provjeriti visinu žica iznad prolaza.
3. Dogovoriti mjesto za odlaganje humusa i zemlje te ga obilježiti, dovoljno daleko od budućih rovova.
4. Zaštititi daskama ili folijom dijelove vrta, staze i ograde koje kamion i stroj ne smiju oštetiti.
5. Prikupiti na jednom mjestu projekt temelja, geotehnički elaborat i podatke o instalacijama i dati ih izvođaču.
6. Paziti da nitko ne pomiče nanosne skele ni geodetske oznake i upozoriti na to sve koji ulaze na parcelu.
7. Pripremiti ogradnu traku ili privremenu ogradu kojom će se iskop zatvoriti preko noći.

Prije betoniranja obiđite iskop zajedno s izvođačem, najbolje i s nadzornim inženjerom. Jednostavno mjerenje metrom i nivelirom otkrit će većinu problema. Usredotočite se prije svega na ovo:

• položaj traka i stopa odgovara iskolčenju i projektu,
• širina rovova i dimenzije stopa nisu manje od projektiranih,
• dubina je postignuta cijelom duljinom, mjereno od dogovorene visinske točke,
• dno je ravno, čvrsto i bez rastresite zemlje, blata i vode,
• na dnu nema korijenja, kamenja ni ostataka starih konstrukcija,
• stijenke su stabilne, bez urušavanja i prepusta,
• zemlja je odložena na sigurnoj udaljenosti od ruba ili je odvezena,
• instalacije nisu oštećene, a njihovi prijelazi su označeni,
• stepenice na kosom terenu odgovaraju projektu,
• dno iskopa preuzeo je statičar ili nadzorni inženjer i to je upisano u građevinski dnevnik,
• volumen za obračun usuglašen je prema dogovorenom načinu mjerenja.