Zamjena termostatskog ventila

Ventil se rijetko pokvari preko noći. Obično se javi nekim od ovih znakova:

• radijator grije punom snagom iako je glava okrenuta na minimum,
• radijator ostaje hladan, a ostali u stanu griju,
• okretanje glave ne mijenja temperaturu radijatora,
• oko ventila se pojavljuje vlaga, kapljice ili zelene i hrđave naslage,
• na radijatoru je stara ručna slavina bez termostatske regulacije.

Zašto radijator nakon ljeta ponekad uopće ne grije? Često se samo zaglavi zatik u ventilu na koji pritišće glava. Kada skinete glavu, zatik možete nekoliko puta oprezno pritisnuti i pustiti. Ako se ne pomiče ili pokraj njega curi voda, uložak ventila je istrošen. Ako pomogne druga, ispravna glava, ventil je u redu i dovoljno je zamijeniti samo glavu.

Na jednom radijatoru zamjena je kratak zahvat. Instalater grijanja obično radi ovim redom:

1. Pregledati stanje radijatora, cijevi i navoja te utvrditi treba li zamijeniti samo glavu, uložak ventila ili cijelo kućište ventila.
2. Zatvoriti radijator. U obiteljskoj kući često se može zatvoriti zaporni ventil na povratu, inače se sustav djelomično isprazni. U stambenoj zgradi to treba dogovoriti s upraviteljem i suvlasnicima.
3. Skinuti stari ventil tako da se ne oštete navoj radijatora ni cijev. Na starim instalacijama očistiti koroziju i nečistoće.
4. Ugraditi novi ventil s pravilno brtvljenim navojem. Strelica na kućištu mora pokazivati u smjeru protoka vode.
5. Namjestiti predpodešenje ventila, ako ga ventil ima, i nataknuti odgovarajuću glavu.
6. Napuniti sustav i dići tlak, odzračiti radijator i provjeriti brtvljenje svih spojeva.
7. Provjeriti reagira li radijator na okretanje glave.

U zgradama s centralnim ili daljinskim grijanjem zamjena se uglavnom radi izvan sezone grijanja, kada je vertikala prazna ili se lako zatvara. Zimi to znači ispuštanje vode iz dijela zgrade, što upravitelj nerado odobrava i što smeta i susjedima. Ako je na radijatoru razdjelnik topline, ne skidajte ga i ne pomičite sami: o tome se dogovara s upraviteljem ili tvrtkom koja očitava potrošnju.

Ventil se bira prema načinu spajanja radijatora, a ne prema izgledu.

• kutni ventil odgovara kada cijev izlazi iz zida ili poda i skreće u radijator,
• ravni ventil koristi se kada cijev ide ravno u bok radijatora,
• aksijalni ili troosni ventil omogućuje da glavu okrenete tamo gdje ima dovoljno mjesta i gdje nije skrivena iza namještaja,
• ventilski uložak mijenja se na radijatorima s donjim priključkom koji imaju ventil ugrađen u samo tijelo radijatora, tada se ne mijenja cijeli ventil, nego samo uložak.

U stambenim zgradama važno je predpodešenje. To je malo podešavanje na ventilu koje ograničava najveći protok. Nakon hidrauličkog uravnoteženja zgrade svaki radijator ima svoju vrijednost. Ako novi ventil dobije drugu, radijator može susjedima „krasti” toplinu ili, obrnuto, slabo grijati. Izvornu vrijednost najbolje je saznati od upravitelja ili iz projekta uravnoteženja.

Glave mogu biti mehaničke, s tekućinom ili voskom, i elektroničke. Elektronička ili pametna glava grije prema vremenskom programu, primjerice ujutro i navečer jače, a preko dana slabije. Većina uobičajenih ventila ima navoj za glavu M30 x 1,5, a za druge vrste postoje adapteri. Ako planirate pametnu regulaciju, provjerite kompatibilnost prije kupnje ventila, tako da kasnije samo zamijenite glavu.

Zahtjevnost, a time i vrijeme instalatera, ovisi ponajprije o stanju sustava:

• posao olakšava zaporni ventil na povratu kojim se jedan radijator može isključiti bez ispuštanja vode,
• pomaže i dobar pristup ventilu te očuvani navoji bez hrđe,
• otežava ga zarastao ili korodiran stari ventil koji se ne može otpustiti bez rizika da se ošteti cijev,
• dodatna komplikacija je potreba da se isprazni dio sustava ili cijeli sustav, osobito u zgradi,
• vrijeme produljuje i nestandardni razmak ili druga dimenzija priključka, kada treba prilagoditi cijevi,
• zamjenu više ventila odjednom isplati se spojiti s odzračivanjem i pregledom cijelog grijanja.

Zamjenu kućišta ventila prepustite instalateru grijanja, jer je to zahvat u sustav pod tlakom i pogreška može poplaviti vaš stan i stan ispod. Samu glavu možete zamijeniti i sami, voda pritom ne izlazi.

1. Okrenuti staru glavu na najveći broj kako ne bi pritiskala zatik.
2. Otpustiti maticu ili kopču i skinuti glavu.
3. Provjeriti pomiče li se zatik ventila slobodno i curi li voda oko njega.
4. Provjeriti odgovara li nova glava ventilu, po potrebi postaviti adapter.
5. Nataknuti novu glavu u položaju potpuno otvoreno i maticu zategnuti rukom.
6. Namjestiti željeni stupanj i nakon nekoliko sati provjeriti reagira li radijator.

Ako se zatik ne pomiče ili pokraj njega curi voda, pozovite instalatera grijanja.

• ventil ugrađen suprotno smjeru protoka, pa radijator šumi ili loše regulira,
• zaboravljeno ili pogrešno namješteno predpodešenje u stambenoj zgradi,
• prejako zategnut spoj koji ošteti navoj radijatora,
• glava postavljena okomito tik iznad radijatora, gdje je zagrijava topli zrak koji se diže,
• glava prekrivena zavjesom ili namještajem, pa mjeri pogrešnu temperaturu,
• nekompatibilna glava koja ne može potpuno zatvoriti ventil.

• spojevi ventila i povratnog ventila suhi su i nakon nekoliko sati grijanja,
• strelica na ventilu pokazuje u smjeru protoka vode,
• radijator se zagrije kada glavu okrenete na viši stupanj, a na minimumu se postupno ohladi,
• glava je vodoravna, slobodno dostupna i nije prekrivena,
• predpodešenje odgovara vrijednosti od upravitelja ili iz projekta,
• radijator je odzračen, a tlak u sustavu u rasponu koji navodi proizvođač kotla,
• razdjelnik topline, ako postoji, ostao je na svom mjestu i neoštećen,
• instalater vam je ostavio podatke o vrsti ventila i glave za kasnije servisiranje.