Rezanje dilatacionih fuga u betonu

Svjež beton sadrži više vode nego što cementu treba da očvrsne. Višak vode postepeno izlazi i ploča se skuplja. Pri tome je odozdo drži podloga, a po obodu zidovi i stubovi. Nastaje zatezanje, a beton u zatezanju podnosi malo, pa se negdje mora pocijepati. Rez u gornjem dijelu ploče oslabi je baš na tom mjestu, pa pukotina nastane ispod reza, pravo i skriveno.

Rezana fuga nije isto što i dilataciona fuga

U svakodnevnom govoru sve fuge u betonu zovu se dilatacione. Stručnjaci razlikuju tri vrste i korisno ih je poznavati kada razgovarate s izvođačem:

• kontrakcione fuge (fuge skupljanja) prave se rezanjem u svjež beton do dijela debljine ploče i o njima govori ovaj tekst,
• dilatacione (pokretne) fuge odvajaju ploču cijelom debljinom od zidova, stubova, stepeništa ili drugog dijela objekta; prave se postavljanjem trake od polietilenske pjene ili dilatacionog profila prije betoniranja, a ne rezanjem,
• radne fuge nastaju tamo gdje je betoniranje prekinuto i nastavljeno sljedećeg dana.

Stavka u cjenovniku odnosi se na rezove u tek očvrsli beton i obračunava se po dužnom metru reza. Obodna dilatacija uz zidove, postavljanje profila i kasnije popunjavanje fuga kitom posebni su poslovi.

Raspored fuga trebalo bi da odredi projekat, a kod industrijskih podova i nosivih ploča uvijek statičar. Za garažu, terasu ili dvorište polazi se od nekoliko provjerenih pravila koja iskusni betonirci dobro znaju.

Veličina i oblik polja

• polje između fuga treba da bude što bliže kvadratu; odnos stranica po pravilu ne bi trebalo da pređe otprilike 1 : 1,5, jer dugi uski pojasevi pucaju poprijeko,
• što je ploča tanja, polja su manja; orijentaciono se uzima dužina stranice polja od približno 25 do 30 debljina ploče, pa kod ploče od 15 cm polja izlaze oko 4 m,
• spoljne površine izložene suncu i mrazu dijele se na manja polja nego podovi u unutrašnjosti,
• beton s čeličnim ili sintetičkim vlaknima i gusto armirane ploče dozvoljavaju veća polja, ali uvijek prema projektu ili preporuci dobavljača betona.

Mjesta gdje fuga ne smije da izostane

Zašto pod skoro uvijek pukne od ugla stuba ili od loma zida? U svakom unutrašnjem uglu skuplja se napon. Zato fuga treba da polazi iz uglova stubova, iz lomova osnove u obliku slova L ili T, od uglova šahtova, slivnika i kanala za odvodnjavanje i od ivica vratnih otvora. Oko stubova se polja obično okreću u romb, kako bi fuge išle prema uglovima.

Fuge treba da se nadovezuju jedna na drugu. Rez koji se završava na sredini polja i ne nastavlja dalje pukotina će sama produžiti. Kod poda na koji dolaze pločice korisno je uskladiti raspored rezova s dimenzijama pločica, kako bi se fuga iz podloge kasnije mogla prenijeti u fugu između pločica.

Kod rezanja fuga ne odlučuje datum, nego sat. Ako se reže prerano, disk čupa zrna agregata i ivice fuge se krune. Ako se reže kasno, beton je u međuvremenu već pukao po svom i rez je uzaludan. U praksi se često dešava da ploča betonirana po vrelom ljetnjem danu ima prve pukotine tanke kao dlaka još prije jutra.

Od čega zavisi kada rezati

• temperatura vazduha i podloge: ljeti se prozor otvara mnogo ranije, po hladnom vremenu pomjera se za mnogo sati,
• vrsta cementa i recept betona, dodaci koji ubrzavaju ili usporavaju vezivanje,
• vjetar i sunce, koji isušuju površinu,
• debljina ploče i način njege poslije betoniranja.

Uobičajenom mašinom za rezanje podova reže se po pravilu otprilike 6 do 24 sata poslije betoniranja, po toplom vremenu bliže donjoj granici. Postoje i lake mašine za takozvano rano rezanje, koje rade na betonu već poslije nekoliko sati, ali prave plići rez i nema ih svaki izvođač.

Kako se prozor prepoznaje na licu mjesta

Iskusan majstor se ne oslanja na sat. Prvo zagrebe površinu ekserom ili ključem: ako ogrebotina ostane plitka i zrna se ne čupaju, beton je spreman. Zatim napravi kratak probni rez na ivici površine. Kada su ivice čiste i disk ne izvlači kamenčiće, može da nastavi. Zato je važno da izvođač zna tačno vrijeme betoniranja i da bude spreman da dođe i uveče, noću ili vikendom.

Šta treba da bude spremno prije dolaska majstora

• šema rasporeda fuga, najbolje ucrtana u osnovu s kotama,
• kod podnog grijanja crtež razvoda ili bar fotografije cijevi s mjerama snimljene prije betoniranja,
• podatak o debljini ploče i položaju armature,
• slobodan prilaz za mašinu, bez prepreka i s praznim ivicama uz zidove,
• izvor vode za hlađenje diska i mjesto gdje mulj može da oteče,
• kod električne mašine u zatvorenom priključak struje s odgovarajućim osiguračem,
• osvjetljenje, ako će se rezati poslije mraka.

Postupak korak po korak

1. Majstor provjeri stanje betona grebanjem i probnim rezom.
2. Linije fuga prenesu se na površinu zidarskim koncem s bojom, a kod podnog grijanja obilježe se i trase cijevi.
3. Na mašini se podesi dubina reza prema debljini ploče.
4. Reže se ravnomjerno cijelom dužinom linije, bez zaustavljanja na sredini, da rez ne bi imao stepenike i da se ivice ne bi krunile.
5. Uz zidove, gdje velika mašina ne dopire, rez se dovrši ručnom mašinom ili ugaonom brusilicom s dijamantskim diskom.
6. Mulj od mokrog rezanja odmah se spere ili usisa. Ako se osuši na površini, ostavi fleke i zapuši fugu.
7. Poslije rezanja ploča se i dalje njeguje kvašenjem ili pokrivanjem folijom, jer rez ništa ne mijenja na tome da betonu treba vlaga.

Mokro ili suvo rezanje

Većina mašina za podove radi s vodenim hlađenjem. Voda štiti disk i, što je još važnije, vezuje prašinu. Suvo rezanje s industrijskim usisivačem bira se u enterijeru, gdje bi voda i mulj pravili problem, na primjer pri rezanju postojećeg poda u kući u kojoj se živi. Betonska prašina sadrži sitnu kvarcnu prašinu koja oštećuje pluća, pa se bez usisavanja ili vode ne reže. Benzinskim mašinama nije mjesto u zatvorenim prostorijama, jer su izduvni gasovi opasni.

Koliko duboko rezati

Rez mora da oslabi ploču toliko da pukne baš u njemu. Kod betonskih ploča po pravilu se reže do dubine od otprilike trećine debljine, a kod ranog rezanja lakom mašinom rez može biti plići, ako to dozvoljavaju proizvođač mašine i projekat. Kod cementnih i anhidritnih estriha takođe se računa s približno trećinom debljine. Preplitak rez je najčešći razlog zašto pukotina nastane nekoliko centimetara pored fuge.

Kod armirane ploče treba znati položaj mreže. Armaturna mreža treba da leži u donjem ili srednjem dijelu ploče i rez je po pravilu ne dodiruje. Ako je mreža postavljena previsoko, disk je zakači, a to je znak da armatura nije pravilno položena. O prekidanju armature u fugama odlučuje statičar, ne majstor koji reže.

Širina reza

Osnovni rez diskom širok je po pravilu otprilike 3 do 5 mm. Ako će se fuga kasnije popunjavati trajno elastičnim kitom, često se poslije nekoliko sedmica proširi drugim rezom, kako bi kit imao dovoljno prostora i mogao da radi. Odnos širine i dubine ispune određuje proizvođač kita.

Čime popuniti fuge

• poliuretanski ili hibridni kit uobičajen je izbor za garaže, terase i dvorišta; elastično prati pomjeranje i štiti fugu od vode i prljavštine,
• polukruta epoksidna ili poliurea ispuna koristi se u halama i skladištima gdje voze viljuškari s tvrdim točkovima; mekan kit ispod njih ne bi podupirao ivice i one bi se odlamale,
• bez ispune ostavljaju se fuge ispod estriha i podloga koje se dalje prekrivaju, ali se rez mora prenijeti u završni sloj.

Prije kitovanja u dublju fugu stavlja se pjenasta podložna vrpca, da kit ne bi bio zalijepljen za dno i da bi mogao slobodno da se isteže. Ivice se premažu prajmerom prema uputstvu proizvođača. Popunjava se tek kada beton prođe veći dio skupljanja, po pravilu najranije poslije nekoliko sedmica. Prerano popunjena fuga se i dalje širi i kit se odvoji od ivice.

Faktori koji određuju zahtjevnost

• ukupna dužina rezova i debljina ploče, jer dublji rez znači sporiji rad i veće trošenje diska,
• tvrdoća agregata, jer se beton s tvrdim riječnim šljunkom ili čeličnim vlaknima reže sporije od betona s mekšim krečnjačkim agregatom,
• termin, jer je rezanje noću, vikendom ili uz kratku najavu za izvođača zahtjevnije,
• razuđenost površine, jer mnogo kratkih rezova, uglova i dorezivanja uz zidove traje duže od nekoliko dugih pravih linija,
• pristup i uslovi rada, na primjer enterijer bez oticanja vode, potreba za suvim rezanjem s usisavanjem ili nošenje mašine uz stepenice,
• rezanje postojećeg starog betona, koje je sporije i često se radi tek kada se pukotine već pojave,
• podno grijanje u ploči, koje traži precizno obilježavanje i oprez.

Usklađivanje s betoncima

Majstor koji reže mora znati kada počinje i kada se završava betoniranje i kada se završava gletovanje površine. Praktično je dogovoriti ga u isto vrijeme kad i ekipu za betoniranje, ili provjeriti da li betonirci sami rade i rezanje. Ako se betonira u više faza, svaka faza ima svoj prozor za rezanje.

Podno grijanje

Kod estriha s podnim grijanjem fuge se planiraju zajedno s krugovima grijanja. Granice krugova, prolazi kroz vrata i velike površine odvajaju se dilatacionim profilom već pri betoniranju. Rezom se prave samo dopunske kontrakcione fuge, i to samo na mjestima gdje ne prolazi cijev. Presječena cijev grijanja znači štemovanje estriha i komplikovanu popravku, zato se bez pouzdano obilježenih trasa iznad grijanja ne reže.

Podopolagači i keramičari

Fuga u podlozi mora se pojaviti i u završnom podu. Kod lijepljenih pločica iznad reza ostavlja se elastična fuga ispunjena silikonom ili se ugrađuje dilatacioni profil. Ako keramičar položi pločice preko fuge u cijeloj površini, pukotina iz podloge prije ili kasnije pređe u pločice. Kod plivajućih podova fuge u podlozi rješavaju se prema uputstvu proizvođača poda, a kod lijepljenog drvenog poda ponekad se prije lijepljenja stabilizuju smolom, ali uvijek tek kada je jasno da se više ne pomjeraju.

Stanovi i stambene zgrade

Rezanje postojećeg betona u stanu ili u zajedničkim prostorijama bučno je i prašnjavo. Termin je dobro dogovoriti s upravnikom zgrade ili etažnim vlasnicima i unaprijed obavijestiti komšije. Uobičajeno rezanje fuga u novom podu nije zahvat u nosivu konstrukciju. Ako bi se ipak rezalo u međuspratnu ili drugu nosivu ploču, odluku donosi statičar.

• kasno rezanje: nasumične pukotine nastale su prije nego što je stigla mašina, pa ploča ima i rezove i pukotine pored njih,
• prerano rezanje: okrunjene ivice s iščupanim agregatom, koje se pod opterećenjem dalje odlamaju,
• plitak rez: pukotina zaobiđe fugu i nastane nekoliko centimetara pored nje,
• prevelika ili izdužena polja: poprečne pukotine na sredini polja, tipično na dugim prilaznim putevima,
• nedostaje fuga iz unutrašnjeg ugla: kosa pukotina od ugla stuba, šahta ili loma zida,
• rez koji se završava nasred površine: pukotina nastavlja u pravcu reza sve do ivice,
• neispran mulj: sive fleke na površini i fuge zapušene osušenom kašom,
• prekinuta njega poslije rezanja: površina se isuši, nastane mreža sitnih pukotina i površina se praši,
• prerano kitovanje: kit se s vremenom odlijepi od jedne ivice i u fugu ulazi voda,
• pločice položene preko fuge: napukle pločice u pravoj liniji tačno iznad reza, često tek poslije prve grejne sezone.

Većina ovih grešaka ne može se potpuno popraviti. Pukotine se mogu zaliti smolom ili prorezati i popuniti kitom, ali ploča više ne izgleda tako uredno kao s dobro tempiranim rezovima.

Ako betonirate manju terasu, stazu ili pod u baštenskoj kućici, fuge možete isjeći sami iznajmljenom mašinom za rezanje podova s vodenim hlađenjem. Računajte s tim da vam termin određuje beton, a ne kalendar, i da mašinu morate obezbijediti unaprijed. Nosive ploče, podove s podnim grijanjem i velike površine prepustite izvođaču. Tokom rada koristite štitnike za uši, naočare, rukavice, čvrstu obuću i respirator.

1. Prije betoniranja nacrtati raspored fuga, s poljima što bližim kvadratu i fugama iz svakog unutrašnjeg ugla.
2. Rezervisati mašinu s dijamantskim diskom za svjež beton za dan betoniranja i sljedeći dan.
3. Na ivicama oplate obilježiti položaj svake fuge, da bi se linije poslije betoniranja brzo prenijele.
4. Poslije betoniranja i gletovanja pratiti površinu i nekoliko sati poslije vezivanja provjeravati je grebanjem.
5. Prenijeti linije zidarskim koncem s bojom između oznaka na oplati.
6. Podesiti dubinu reza na otprilike trećinu debljine ploče.
7. Napraviti kratak probni rez na ivici i provjeriti da li se ivice krune.
8. Pustiti vodu na disk i rezati svaku liniju ravnomjerno od ivice do ivice, bez zaustavljanja na sredini.
9. Voditi mašinu polako i pravo, bez guranja silom naprijed.
10. Dorezati mjesta uz ivice, gdje mašina ne dopire, ugaonom brusilicom s dijamantskim diskom uz vodeću letvu.
11. Odmah isprati mulj s površine i iz fuga.
12. Ploču ponovo pokriti folijom ili je kvasiti nekoliko dana, zavisno od vremena.
13. Poslije nekoliko sedmica očistiti fuge, postaviti podložnu vrpcu i popuniti ih elastičnim kitom prema uputstvu proizvođača.

Rez se može provjeriti odmah po završetku, ali pravi rezultat pokažu tek naredni dani. Kada se poslije nekog vremena ispod reza pojavi tanka pukotina, fuga radi tačno onako kako treba. Problem su pukotine van fuga. Pri preuzimanju posla isplati se proći cijelu površinu i provjeriti:

• raspored fuga odgovara dogovorenoj šemi ili projektu,
• fuge su prave, neprekinute i idu od ivice do ivice ili do druge fuge,
• iz svakog unutrašnjeg ugla, stuba, šahta i vratnog otvora polazi fuga,
• dubina reza izmjerena na nekoliko mjesta odgovara dogovoru,
• ivice rezova su čiste, bez iščupanog agregata i odlomljenih komadića,
• kod podnog grijanja cijevi nijesu oštećene, što potvrđuje proba pritiska ili provjera krugova,
• površina i fuge očišćene su od mulja i osušene kaše,
• na površini nema nasumičnih pukotina van fuga,
• ploča se i poslije rezanja njeguje,
• dogovoreno je ko će i kada popuniti fuge i kojim materijalom,
• za pod ispod pločica imate ucrtan položaj fuga za keramičara.