Polaganje i vezivanje armaturnih mreža 150×150

Beton dobro podnosi pritisak, ali je slab na zatezanje. Dok se ploča suši, ona se skuplja. Kad je optereti auto, regal ili mraz ispod nje, u njoj nastaju vlačna naprezanja. Bez armature se to vidi kao pukotine koje se s vremenom šire. Mreža ta naprezanja raspoređuje na veću površinu, pa su pukotine manje, a ploča ostaje cijela.

Mreže 150×150 se najčešće ugrađuju u:

• podložne betone i podove na tlu u porodičnim kućama,
• podove garaža, radionica i pomoćnih objekata,
• betonske ploče terasa, staza i dvorišta,
• temeljne ploče i međuspratne konstrukcije, ako ih tako predvidi statičar,
• estrihe s podnim grijanjem, gdje mreža ujedno drži cijevi.

Važno je razlikovati dvije situacije. Kod poda na tlu ili terase mreža uglavnom sprečava pucanje. Kod ploče između spratova, temeljne ploče ili nosivog zida armatura je dio nosive konstrukcije. Tada prečnik šipki, položaj, preklope i zaštitni sloj određuje projekat. Na gradilištu niko ne bi smio samovoljno mijenjati armaturu niti "za svaki slučaj" dodavati neku drugu mrežu.

Mreža 150×150

Žice su jedna od druge udaljene 150 mm u oba smjera. Uobičajeni prečnici žice su približno od 4 do 8 mm. Za podove u kućama i garažama najčešće se koristi žica od 6 mm. U Bosni i Hercegovini se mreže uglavnom prodaju u tablama od približno 2,15×6 m, a neki trgovci nude i manje formate. To je univerzalan izbor za podove, ploče i dvorišta s uobičajenim opterećenjem. Polaže se brzo, jer po kvadratnom metru ima manje tabli, a preklopi se prave lako.

Mreža 100×100

Gušće okno se bira kod tanjih slojeva i tamo gdje sitne pukotine treba bolje držati pod kontrolom. To su na primjer tanji estrisi, podno grijanje s manjim razmakom cijevi ili dekorativne i vidljive površine. Žica je obično tanja. Polaganje traje nešto duže, mreža se teže reže, a beton s krupnijim agregatom kroz nju teže prolazi. Zato treba paziti na veličinu zrna u betonu i na dobro vibriranje.

Vezivanje armature od šipki

Kod temeljnih traka, serklaža, nadvoja, stubova i ploča često se umjesto mreža veže armatura od pojedinačnih šipki, prema armaturnom planu. Šipke se postavljaju na propisanom razmaku, a ukrštanja se vežu žicom, sva ili dio njih. To je zahtjevnije od mreže, jer ekipa mijenja prečnike, pravi uzengije, savija šipke i izvodi sidrenja. Zauzvrat se armatura može tačno postaviti tamo gdje je konstrukcija najviše opterećena. Na istom gradilištu se obje tehnike redovno kombinuju: površina ploče u mrežama, a ivice i otvori dopunjeni šipkama.

U praksi se dešava da neko zamijeni mrežu 150×150 mrežom 100×100 s tanjom žicom, misleći da je gušće ujedno i jače. To ne mora biti tako. Odlučuje površina čelika po metru širine, dakle kombinacija prečnika i razmaka. Ako je armaturu projektovao statičar, svaku zamjenu dogovorite s njim.

Mreža se polaže tek na gotovu podlogu. Ako ekipa dođe, a podloga nije završena, gubi se vrijeme i rezultat je obično lošiji. Prije polaganja bi trebalo biti gotovo:

• nabijena šljunčana podloga ili podložni beton na pravoj visini,
• termoizolacija i hidroizolacija ili razdjelna PE folija, ako su u slojevima poda, sa zalijepljenim spojevima,
• oplata po obodu i na mjestima radnih i dilatacijskih spojnica,
• prodori za kanalizaciju, vodu, struju i odzračivanje koji prolaze kroz ploču,
• označena visina gornje ivice betona, na primjer na oplati ili laserom.

Važan je i pristup. Tabla mreže od 6 mm na uobičajenom formatu teška je približno četrdesetak kilograma i nose je dvojica. Deblje mreže su još teže. Ako se mreže moraju nositi preko bašte ili niz stepenice, posao se znatno produžava. Mreže bi trebalo složiti na drvene gredice, a ne direktno u blato, i čuvati ih od ulja i maziva.

Kod gradnje kuće trebate imati projekat s armaturnim planom i znati ko će armaturu pregledati prije betoniranja. Dogovorite to unaprijed, a ne onog jutra kad je mikser već naručen.

Raspoređivanje i rezanje mreža

Ekipa najprije rasporedi table tako da bude što manje otpada i da preklopi ispadnu razumno. Mreže se polažu u redovima, obično sa smaknutim spojevima, da se na jednom mjestu ne sastanu četiri ugla. Gdje treba, mreže se režu makazama za armaturu ili brusilicom. Kod brusilice pazite na varnice, jer progore izolaciju i foliju ispod mreže.

Preklopi

Susjedne mreže moraju se preklapati. Kod podova na tlu obično se pravi preklop od najmanje jednog okna, često od dva. Kod mreže 150×150 to je približno od 150 do 300 mm. Kod nosivih konstrukcija preklop određuje projekat i obično je veći. Preklop se pravi tako da se preklapaju poprečne žice, a ne samo krajevi žica. Prekratak preklop je jedan od najčešćih razloga pukotine tačno u liniji spoja mreža.

Podmetanje i zaštitni sloj

Mreža ne smije ležati na zemlji, na foliji ni na izolaciji. Ako leži na dnu, u betonu je praktično beskorisna i još hrđa. Podmeće se plastičnim distancerima, takozvanim stolicama ili kolutovima, ili betonskim kockama. Visina distancera daje zaštitni sloj betona. Kod podova je on obično približno od 20 do 40 mm, a napolju i u agresivnijoj sredini više. Distanceri se postavljaju u pravilnom rasporedu, otprilike na svakih 60 do 100 cm, da se mreža između njih ne ugiba. Kamenje, cigle i komadi dasaka nisu dobri, jer se pomjeraju i ispod betona stvaraju slaba mjesta.

Vezivanje

Preklopi se vežu žarenom žicom za vezivanje, ručno klještima ili kukom, a na većim površinama i pištoljem za vezivanje armature. Veže se na razmaku koji drži mreže na mjestu dok se po njima hoda i betonira. Kod preklopa je to obično na svakih nekoliko desetina centimetara, a uvijek na krajevima. Krajevi žice se savijaju prema unutra, a ne prema površini, da ne vire iz betona i ne hrđaju. Zavarivanje mreža na gradilištu se u pravilu ne radi, jer može oslabiti čelik.

Dvostruka mreža i dopunska armatura

Kod debljih ploča postoje donja i gornja mreža. Gornja se podupire distancerskim korpama ili čeličnim podupiračima, koji moraju izdržati hodanje radnika pri betoniranju. Oko prodora, uglova otvora i unutrašnjih uglova ploče dodaju se kratke kose šipke, jer tu pukotine nastaju najčešće. Na dilatacijskim spojnicama mreža se prekida, inače spojnica ne bi radila.

Isti kvadratni metar ne traži uvijek isto vrijeme i trud. Jednostavnije i brže je:

• pravougaona površina bez prodora, gdje se mreže gotovo ne režu,
• jedan sloj mreže na ravnoj, čvrstoj podlozi,
• prilaz kamionom ili hidrauličnom rukom do same površine,
• gotova podloga i oplata u trenutku kad ekipa dođe.

Posao je, naprotiv, zahtjevniji kod:

• razuđene osnove, lukova, kosih zidova i mnogo uglova,
• mnogo prodora, slivnika i kanalica, oko kojih se mreža reže i dopunjava,
• dvostruke mreže s podupiračima ili kombinacije mreža i šipki,
• gušće mreže 100×100 ili deblje žice, koja se teže reže i savija,
• rada na ploči između spratova ili na teško dostupnom mjestu, kuda se mreže nose ručno,
• polaganja cijevi podnog grijanja na mrežu, ako to radi ista ekipa.

Provjerite da li ponuda uključuje i materijal, distancere i žicu ili samo rad. Na NUMIQ su rad i materijal prikazani posebno, iznad ovog teksta.

Armatura je između dvije faze koje zavise jedna od druge. Prije nje vodoinstalater i električar moraju završiti sve što ide u ploču ili ispod nje. Naknadno štemanje otvora u gotovoj ploči znači presijecanje armature, a to kod nosive konstrukcije bez saglasnosti statičara nije dopušteno.

Ako u podu ide grijanje, dogovorite unaprijed da li se cijevi vežu direktno na mrežu ili se koristi sistemska ploča s čepovima. Kod vezivanja na mrežu ona mora biti ravna i dobro podmetnuta. Inače će cijevi biti na različitim visinama, a estrih iznad njih mjestimično pretanak.

Poslije armiranja slijedi pregled armature i betoniranje. Ekipa koja betonira treba znati gdje je mreža slabije poduprta i hodati po daskama ili iznad distancera. Korisno je stanje armature fotografisati prije betoniranja, jer kasnije više nije vidljivo. Beton ne bi trebalo naručivati prije nego što je armatura pregledana, jer se dok mikser čeka greške više ne ispravljaju.

• mreža leži na dnu ili je ugažena pri betoniranju: ploča puca kao da armature nema, a na vlažnoj podlozi armatura korodira,
• mreža je preblizu površini: tanak zaštitni sloj, mrlje od hrđe i ljuštenje betona, naročito napolju, gdje djeluju mraz i so,
• prekratki preklopi ili nikakvi: ravne pukotine na pravilnom razmaku, tačno na mjestima spojeva tabli,
• nema dopunske armature kod prodora i uglova: kose pukotine koje izlaze iz uglova otvora,
• mreža prolazi kroz dilatacijsku spojnicu: ploča pukne pored spojnice, gdje to niko ne želi,
• masna, zablaćena ili jako korodirana mreža: beton se loše veže za nju, dok blaga površinska hrđa ne smeta,
• krajevi žice za vezivanje vire prema gore: tačkice hrđe na površini gotovog poda ili terase,
• hidroizolacija oštećena brusilicom ili oštrim krajevima mreže: problem s vlagom se pokaže tek nakon nekoliko godina.

Većina ovih grešaka vidi se pri pregledu prije betoniranja. Poslije betoniranja mogu se prepoznati samo po pukotinama, a njihova sanacija je komplikovana.

Kod jednostavnog poda garaže ili terase dvočlana ekipa polaganje i vezivanje obično završi za nekoliko sati. Površina cijelog prizemlja kuće s prodorima i dopunskom armaturom obično traje jedan dan, a kod dvostruke mreže ili ploče između spratova i duže. Armatura nema vrijeme sušenja, ali ne bi trebalo dugo da čeka betoniranje. Zaprlja se, izgazi, a distanceri se pomjere. Najbolje je armirati dan prije betoniranja ili istog dana ujutro.

Mrežu za pod na tlu, na primjer ispod baštenske kućice, terase ili poda garaže, može postaviti i spretan amater. Armaturu ploča između spratova, temeljnih ploča kuće, stepenica i drugih nosivih konstrukcija ne radite sami. Tu važi plan statičara i pregled armature od strane stručnjaka. Radite u rukavicama i sa zaštitnim naočalama, jer su krajevi žice oštri.

1. Provjeriti da li je podloga nabijena i ravna, a folija ili izolacija neoštećena.
2. Rasporediti table tako da preklopi imaju najmanje jedno do dva okna, a spojevi u susjednim redovima budu smaknuti.
3. Rezati mreže makazama za armaturu ili brusilicom van površine, da varnice ne oštete foliju.
4. Postaviti distancere otprilike na svakih 60 do 100 cm, s visinom prema potrebnom zaštitnom sloju.
5. Položiti mreže na distancere i od oboda držati najmanje debljinu zaštitnog sloja betona.
6. Vezati preklope žicom na pravilnom razmaku i na krajevima, a krajeve žice saviti prema dolje.
7. Dodati kratke kose šipke kod uglova i prodora.
8. Prekinuti mrežu na mjestu planirane dilatacijske spojnice.
9. Proći cijelu površinu i provjeriti da mreža nigdje ne leži na podlozi i da se ne klima.
10. Pri betoniranju hodati oprezno, a mrežu koja se utisne podići kukom nazad u položaj.

Prije dolaska miksera prođite cijelu površinu. Kod gradnje kuće armaturu bi trebao pregledati nadzorni inženjer ili statičar. Provjerite naročito:

• vrsta mreže, prečnik žice i veličina okna odgovaraju projektu ili dogovoru,
• mreže leže na distancerima i nigdje ne dodiruju podlogu,
• zaštitni sloj je ispoštovan i uz oplatu i po obodu,
• preklopi imaju traženu dužinu i vezani su,
• kod prodora i uglova postoji dopunska armatura,
• na dilatacijskim spojnicama mreža je prekinuta,
• gornja mreža kod dvostruke armature je čvrsto poduprta i ne klima se,
• armatura je čista, bez blata, ulja i ljuskave hrđe,
• krajevi žice nisu okrenuti prema površini, a izolacija ispod mreže nije oštećena,
• svi prodori i cijevi su postavljeni i osigurani od pomjeranja,
• stanje armature je fotografisano prije betoniranja.