Rezanje dilatacionih fuga u betonu

Svježi beton sadrži više vode nego što cementu treba da se stvrdne. Višak vode postepeno izlazi i ploča se skuplja. Odozdo je pritom drži podloga, a po obodu zidovi i stubovi. Nastaje vlačni napon, a beton na vlak podnosi malo, pa negdje pukne. Rez u gornjem dijelu ploče je na tom mjestu oslabi, tako da pukotina nastane baš ispod reza, ravno i skriveno.

Rezana fuga nije isto što i dilataciona fuga

U svakodnevnom govoru sve fuge u betonu zovu se dilatacije. Stručnjaci razlikuju tri vrste i dobro ih je poznavati kad razgovarate s izvođačem:

• fuge skupljanja (kontrakcione fuge) režu se u svježi beton do dijela debljine ploče, o njima govori ovaj tekst,
• dilatacione (pokretne) fuge odvajaju ploču po cijeloj debljini od zidova, stubova, stepenica ili drugog dijela objekta; prave se tako što se prije betoniranja postavi traka od pjenastog polietilena ili dilatacioni profil, a ne rezanjem,
• radne fuge nastaju tamo gdje je betoniranje prekinuto i nastavljeno sutradan.

Stavka u cjenovniku odnosi se na rezove u tek stvrdnut beton i obračunava se po dužnom metru reza. Rubna dilatacija uz zidove, ugradnja profila i kasnije popunjavanje fuga kitom posebni su poslovi.

Raspored fuga trebao bi odrediti projekat, a kod industrijskih podova i nosivih ploča uvijek statičar. Za garažu, terasu ili dvorište polazi se od nekoliko provjerenih pravila koja iskusni betonirci dobro znaju.

Veličina i oblik polja

• polje između fuga treba biti što bliže kvadratu; odnos stranica u pravilu ne bi trebao prelaziti otprilike 1 : 1,5, jer dugi uski pojasevi pucaju poprijeko,
• što je ploča tanja, to su polja manja; orijentaciono se uzima dužina stranice polja od otprilike 25 do 30 debljina ploče, pa kod ploče od 15 cm polja izlaze oko 4 m,
• vanjske površine izložene suncu i mrazu dijele se na manja polja nego podovi u zatvorenom, što je kod naših vrućih ljeta i hladnih zima posebno važno,
• beton s čeličnim ili sintetičkim vlaknima i gusto armirane ploče dozvoljavaju veća polja, ali uvijek prema projektu ili preporuci dobavljača betona.

Mjesta gdje fuga ne smije izostati

Zašto pod gotovo uvijek pukne od ugla stuba ili od loma zida? U svakom unutrašnjem uglu skuplja se napon. Zato fuga treba polaziti iz uglova stubova, iz lomova tlocrta u obliku slova L ili T, od uglova šahtova, slivnika i odvodnih kanala i od rubova vrata. Oko stubova se polja obično zakreću u romb, tako da fuge idu prema uglovima.

Fuge se trebaju nastavljati jedna na drugu. Rez koji završi nasred polja i ne ide dalje pukotina će sama produžiti. Kod poda na koji dolaze pločice korisno je uskladiti raspored rezova s dimenzijama pločica, kako bi se fuga iz podloge kasnije mogla prenijeti u fugu između pločica.

Kod rezanja fuga ne odlučuje datum, nego sat. Ako se reže prerano, disk čupa zrna agregata i ivice fuge se krune. Ako se reže kasno, beton je u međuvremenu već pukao svojim putem i rez je uzaludan. U praksi se često dešava da ploča betonirana po vrelom julskom danu ima prve sitne pukotine još prije jutra.

Od čega zavisi kada rezati

• temperatura zraka i podloge: ljeti se prozor otvara mnogo ranije, po hladnom vremenu pomjera se za mnogo sati,
• vrsta cementa i receptura betona, dodaci koji ubrzavaju ili usporavaju vezivanje,
• vjetar i sunce, koji isušuju površinu,
• debljina ploče i način njege nakon betoniranja.

Običnom mašinom za rezanje podova u pravilu se reže otprilike 6 do 24 sata nakon betoniranja, po toplom vremenu bliže donjoj granici. Postoje i lake mašine za takozvano rano rezanje, koje rade na betonu već nakon nekoliko sati, ali prave plići rez i nema ih svaki izvođač.

Kako se prozor prepozna na licu mjesta

Iskusan majstor se ne oslanja na sat. Prvo zagrebe površinu ekserom ili ključem: ako ogrebotina ostane plitka i zrna se ne čupaju, beton je spreman. Zatim napravi kratak probni rez na rubu površine. Kad su ivice čiste i disk ne izvlači kamenčiće, može se nastaviti. Zato je važno da izvođač zna tačno vrijeme betoniranja i da je spreman doći i navečer, noću ili za vikend.

Šta treba biti spremno prije dolaska ekipe

• shema rasporeda fuga, najbolje ucrtana u tlocrt s kotama,
• kod podnog grijanja crtež razvoda ili barem fotografije cijevi s mjerama snimljene prije betoniranja,
• podatak o debljini ploče i položaju armature,
• slobodan pristup za mašinu, bez prepreka, s oslobođenim rubovima uz zidove,
• izvor vode za hlađenje diska i mjesto gdje može oteći mulj,
• kod električne mašine u zatvorenom priključak struje s dovoljno jakim osiguračem,
• rasvjeta, ako će se rezati po mraku.

Postupak korak po korak

1. Majstor provjeri stanje betona grebanjem i probnim rezom.
2. Linije fuga prenesu se na površinu špagom s bojom, a kod podnog grijanja označe se i trase cijevi.
3. Na mašini se podesi dubina reza prema debljini ploče.
4. Reže se ravnomjerno cijelom dužinom linije, bez zaustavljanja na sredini, da rez nema stepenica i da se ivice ne krune.
5. Uz zidove, gdje velika mašina ne dosegne, rez se završi ručnom mašinom ili ugaonom brusilicom s dijamantskim diskom.
6. Mulj od mokrog rezanja odmah se ispere ili usisa. Ako se osuši na površini, ostavlja mrlje i začepi fugu.
7. Nakon rezanja ploča se i dalje njeguje kvašenjem ili pokrivanjem folijom, jer rez ne mijenja to da betonu treba vlaga.

Mokro ili suho rezanje

Većina mašina za rezanje podova radi s vodenim hlađenjem. Voda štiti disk i, što je najvažnije, veže prašinu. Suho rezanje s industrijskim usisivačem bira se u zatvorenom prostoru gdje bi voda i mulj pravili problem, na primjer kod rezanja postojećeg poda u kući u kojoj se živi. Betonska prašina sadrži sitni kvarc koji oštećuje pluća, zato se bez usisavanja ili vode ne reže. Benzinske mašine u zatvorenim prostorima ne smiju raditi, jer su izduvni gasovi opasni.

Koliko duboko rezati

Rez mora oslabiti ploču toliko da pukne baš u njemu. Kod betonskih ploča u pravilu se reže do dubine od otprilike trećine debljine. Kod ranog rezanja lakom mašinom rez može biti plići, ako to dozvoljavaju proizvođač mašine i projekat. Kod cementnih i anhidritnih estriha također se računa s otprilike trećinom debljine. Preplitak rez je najčešći razlog zašto pukotina nastane nekoliko centimetara pored fuge.

Kod armirane ploče treba znati položaj mreže. Armaturna mreža treba ležati u donjem ili srednjem dijelu ploče i rez je u pravilu ne dotiče. Ako je mreža postavljena previsoko, disk je zakači, a to je znak da armatura nije pravilno položena. O prekidu armature u fugama odlučuje statičar, ne majstor koji reže.

Širina reza

Osnovni rez diskom širok je u pravilu otprilike 3 do 5 mm. Ako će se fuga kasnije puniti trajnoelastičnim kitom, često se nakon nekoliko sedmica proširi drugim rezom, da kit ima dovoljno prostora i da može raditi. Odnos širine i dubine ispune određuje proizvođač kita.

Čime popuniti fuge

• poliuretanski ili hibridni kit uobičajen je izbor za garaže, terase i dvorišta; elastično prati pomake i štiti fugu od vode i nečistoće,
• polukruta epoksidna ili poliurea ispuna koristi se u halama i skladištima gdje voze viljuškari s tvrdim točkovima; mekani kit pod njima ne bi podupirao ivice i one bi se odlamale,
• bez ispune ostaju fuge u estrisima i podlogama koje će se dalje prekriti; rez se, međutim, mora prenijeti u završni sloj.

Prije kitanja u dublju fugu ulaže se pjenasti podložni kordon, da kit ne bude zalijepljen za dno i da se može slobodno istezati. Ivice se premažu prajmerom prema uputstvu proizvođača. Fuga se puni tek kad beton prođe većinu skupljanja, u pravilu najranije nakon nekoliko sedmica. Prerano popunjena fuga se i dalje širi i kit se odvoji od ivice.

Faktori koji određuju zahtjevnost

• ukupna dužina rezova i debljina ploče, jer dublji rez znači sporiji rad i veće trošenje diska,
• tvrdoća agregata, beton s tvrdim riječnim šljunkom ili s čeličnim vlaknima reže se sporije od betona s mekšim krečnjačkim agregatom,
• termin, rezanje noću, za vikend ili uz kratku najavu izvođaču je zahtjevnije,
• razuđenost površine, mnogo kratkih rezova, uglova i dorezivanja uz zidove traje duže od nekoliko dugih ravnih linija,
• pristup i okruženje, zatvoren prostor bez odvoda vode, potreba za suhim rezanjem s usisavanjem, prenošenje mašine stepenicama,
• rezanje postojećeg starog betona, koje je sporije i često se radi tek nakon što su pukotine nastale,
• podno grijanje u ploči, koje traži precizno iskolčenje i oprez.

Usklađivanje s betoncima

Ekipa za rezanje mora znati kada počinje i završava betoniranje i kada se završava gletanje površine. Najjednostavnije je dogovoriti je zajedno s izvođačem betonskih radova ili provjeriti da li betonci sami režu fuge. Ako se betonira u više faza, što je kod kuća koje se grade postepeno čest slučaj, svaka faza ima svoj prozor za rezanje.

Podno grijanje

Kod estriha s podnim grijanjem fuge se planiraju zajedno s krugovima grijanja. Granice krugova, prolazi kroz vrata i velike površine odvajaju se dilatacionim profilom već pri betoniranju. Rezom se prave samo dodatne fuge skupljanja, i to samo tamo gdje ne prolaze cijevi. Prerezana cijev grijanja znači štemanje estriha i komplikovanu popravku, zato se bez pouzdanog iskolčenja trasa iznad grijanja ne reže.

Podopolagači i keramičari

Fuga u podlozi mora se pojaviti i u gotovom podu. Kod lijepljenih pločica iznad reza ostavlja se elastična fuga popunjena silikonom ili se ugrađuje dilatacioni profil. Ako keramičar položi pločice preko fuge u cijeloj površini, pukotina iz podloge prije ili kasnije prijeđe u pločice. Kod plivajućih podova fuge u podlozi rješavaju se prema uputstvu proizvođača poda. Kod lijepljenih drvenih podova ponekad se prije lijepljenja stabilizuju smolom, ali uvijek tek kad je jasno da se više ne pomjeraju.

Stanovi i stambene zgrade

Rezanje postojećeg betona u stanu ili zajedničkim prostorijama je bučno i prašnjavo. Termin je dobro dogovoriti s upraviteljem zgrade i etažnim vlasnicima i unaprijed obavijestiti komšije. Obično rezanje fuga u novi pod ne zadire u nosivu konstrukciju. Ako bi se ipak rezalo u međuspratnu ili drugu nosivu ploču, o tome odlučuje statičar.

• kasno rezanje: nasumične pukotine nastale su prije nego što je stigla mašina, pa ploča ima i rezove i pukotine pored njih,
• prerano rezanje: okrunjene ivice s iščupanim agregatom, koje se pod opterećenjem dalje odlamaju,
• preplitak rez: pukotina zaobiđe fugu i nastane nekoliko centimetara pored nje,
• prevelika ili izdužena polja: poprečne pukotine nasred polja, tipično na dugim prilazima kući,
• nema fuge iz unutrašnjeg ugla: kosa pukotina od ugla stuba, šahta ili loma zida,
• rez koji završava nasred površine: pukotina nastavlja u smjeru reza do ruba,
• neispran mulj: sive mrlje na površini i fuge začepljene osušenom kašom,
• prekinuta njega nakon rezanja: površina se isuši, nastane mreža sitnih pukotina i površina se praši,
• prerano kitanje: kit se nakon nekog vremena odlijepi od jedne ivice i u fugu ulazi voda,
• pločice položene preko fuge: napukle pločice u pravoj liniji tačno iznad reza, često tek nakon prve grejne sezone.

Većina ovih grešaka ne može se potpuno ispraviti. Pukotine se mogu zaliti smolom ili prerezati i popuniti kitom, ali ploča više ne izgleda tako uredno kao s dobro tempiranim rezovima.

Ako betonirate manju terasu, stazu ili pod u vrtnoj kućici, fuge možete izrezati sami iznajmljenom mašinom za rezanje podova s vodenim hlađenjem. Računajte s tim da vam termin određuje beton, a ne kalendar, i da mašinu morate obezbijediti unaprijed. Nosive ploče, podove s podnim grijanjem i velike površine prepustite izvođaču. Pri radu koristite zaštitu za uši, naočale, rukavice, čvrstu obuću i respirator.

1. Prije betoniranja nacrtati raspored fuga, s poljima što bližim kvadratu i fugama iz svakog unutrašnjeg ugla.
2. Mašinu s dijamantskim diskom za svježi beton rezervisati za dan betoniranja i naredni dan.
3. Na rubovima oplate označiti položaj svake fuge, da se linije nakon betoniranja mogu brzo prenijeti.
4. Nakon betoniranja i zaglađivanja pratiti površinu i nekoliko sati nakon vezivanja provjeravati je grebanjem.
5. Prenijeti linije špagom s bojom između oznaka na oplati.
6. Podesiti dubinu reza na otprilike trećinu debljine ploče.
7. Napraviti kratak probni rez na rubu i provjeriti da li se ivice krune.
8. Pustiti vodu na disk i rezati svaku liniju ravnomjerno od ruba do ruba, bez zaustavljanja na sredini.
9. Mašinu voditi polako i ravno, ne gurati je silom naprijed.
10. Dorezati mjesta uz rubove, gdje mašina ne dosegne, ugaonom brusilicom s dijamantskim diskom i vodilicom od letve.
11. Odmah isprati mulj s površine i iz fuga.
12. Ploču ponovo pokriti folijom ili je kvasiti nekoliko dana, zavisno od vremena.
13. Nakon nekoliko sedmica fuge očistiti, uložiti podložni kordon i popuniti ih elastičnim kitom prema uputstvu proizvođača.

Rez se može provjeriti odmah nakon završetka, ali pravi rezultat pokažu tek naredni dani. Kad se nakon nekog vremena ispod reza pojavi tanka pukotina, fuga radi tačno kako treba. Problem su pukotine izvan fuga. Pri preuzimanju posla isplati se proći cijelu površinu i provjeriti:

• raspored fuga odgovara dogovorenoj shemi ili projektu,
• fuge su ravne, neprekinute i idu od ruba do ruba ili do druge fuge,
• iz svakog unutrašnjeg ugla, stuba, šahta i otvora vrata polazi fuga,
• dubina reza izmjerena na nekoliko mjesta odgovara dogovoru,
• ivice rezova su čiste, bez iščupanog agregata i odlomljenih komadića,
• kod podnog grijanja cijevi nisu oštećene, što potvrđuje tlačna proba ili provjera krugova,
• površina i fuge očišćene su od mulja i osušene kaše,
• na površini nema nasumičnih pukotina izvan fuga,
• ploča se nakon rezanja i dalje njeguje,
• dogovoreno je ko će, kada i kojim materijalom popuniti fuge,
• kod poda ispod pločica imate ucrtan položaj fuga za keramičara.