Fini krečno-cementni malter (Feinputz)

Mješavina sadrži kreč, cement i vrlo sitan pijesak. Kreč malteru daje elastičnost i propusnost za vodenu paru, pa zid može da „diše". Cement daje čvrstoću. Zrno je sitno, obično oko pola milimetra. Sloj je tanak, najčešće nekoliko milimetara, kako navodi proizvođač. Zato Feinputz ne ispravlja veće neravnine. To je posao grubog maltera ispod njega.

Pazite da ne pomiješate pojmove. Riječju „štuk" ponekad se nazivaju i ukrasni venci, rozete i ornamenti na plafonima. To je poseban posao koji radi štukater. Ovdje je riječ o običnom finom završnom sloju preko cijelog zida ili plafona.

Štuk za enterijer je namijenjen sobama, hodnicima, kuhinjama, a uz dobro provjetravanje i kupatilima. Najvažnije je da bude gladak, ujednačen i da boja dobro prianja. U kupatilu, na mjestima gdje prska voda, umjesto njega dolaze pločice ili hidroizolaciona masa. Sam štuk nije vodonepropusan.

Štuk za eksterijer mora da izdrži kišu, mraz i jako sunce. Koristi se mješavina koju proizvođač izričito označava za spoljnu upotrebu. Na fasadi je posao zahtjevniji: treba skela, treba pratiti vrijeme i pažljivo uraditi detalje oko prozora, solbanaka i sokle. Na primorju posebno smetaju ljetnja vrućina i vjetar, a na sjeveru rani mrazevi, pa se termin bira pažljivije nego u stanu. Ako živite u stambenoj zgradi, fasada je zajednički dio, pa radove unaprijed dogovorite s upravnikom zgrade i etažnim vlasnicima.

1. Provjeriti podlogu: grubi malter mora biti čvrst, suv, bez prašine i dovoljno odležao. Kao grubo pravilo navodi se otprilike jedan dan po milimetru debljine grubog maltera, a tačno vrijeme određuje proizvođač.
2. Kod starog maltera otkucati i ukloniti slabe djelove, skinuti stare premaze i masnoću, popraviti pukotine.
3. Podlogu nakvasiti ili premazati penetracijom, da podloga ne izvuče vodu iz svježeg štuka prebrzo.
4. Prekriti prozore, podove i instalacije, a kod fasade postaviti i osigurati skelu.
5. Zamiješati mješavinu prema uputstvu na džaku, uvijek s istom količinom vode po džaku.
6. Nanijeti tanak sloj čeličnom gladilicom, ručno ili mašinski.
7. Kada površina malo povuče, izgladiti je gladilicom sa sunđerom ili filcom do ujednačenog izgleda.
8. Svjež malter zaštititi od sunca, promaje, mraza i kiše dok ne očvrsne.

Ručno nanošenje odgovara manjim površinama, starijim kućama i prostorijama s puno uglova i otvora. Mašinsko je brže i isplati se na velikim, ravnim zidovima u novogradnji. Završni izgled ipak uvijek daje ručno gletovanje gladilicom.

Feinputz ide na mineralne grube maltere, dakle krečno-cementne ili krečne. Zid od opeke s grubim malterom je najjednostavniji slučaj. Siporeks, odnosno gasbeton, jako upija vodu, pa bez penetracije ne ide. Na spojevima različitih materijala, na primjer opeke i betonskog serklaža, u grubi malter se utiskuje staklena mrežica da se kasnije ne pojavi pukotina. Gladak beton prvo dobija kontakt podlogu, inače malter loše drži.

Na gipsani malter se krečno-cementni štuk ne stavlja, ta dva materijala ne rade dobro zajedno. Ako je na zidu gips, rješenje je druga vrsta glet mase.

Najviše odlučuje stanje podloge. Ravan, čist i odležao grubi malter znači brz posao. Star, trošan ili ispucao zid znači otkucavanje, popravke, penetraciju, a ponekad i mrežicu. Važno je i sljedeće:

• veličina i oblik površine, jer veliki ravan zid ide brže od malih prostorija s mnogo uglova,
• visina, jer plafoni i visoke prostorije traže pokretnu skelu,
• broj prozora, vrata, špaletni i ugaonih lajsni,
• kod fasade skela, zaštitne mreže i čekanje na povoljno vrijeme,
• da li se namješten stan mora detaljno prekrivati i čistiti.

U praksi se često dešava da se štuk nanese na grubi malter koji nije dovoljno odležao. On se još skuplja, pa se na površini pojave sitne pukotine kao dlaka. Druga klasična greška je presušivanje: direktno sunce, promaja ili grijanje odvrnuto do kraja odmah poslije malterisanja. Cement ne stigne pravilno da očvrsne i površina se praši ili puca. Mješavina obično traži temperaturu otprilike od +5 do +25 °C, a tačne vrijednosti daje proizvođač. Ljeti na primorju zato se fasada radi rano ujutru ili u hladu, a ne u podne na suncu.

Problem pravi i preskočena penetracija na podlozi koja upija, predebeo sloj koji ispuca ili pretanak sloj kroz koji se vide neravnine. Česta greška je i prerano krečenje. Zid mora da se osuši, što obično traje nekoliko sedmica. U suprotnom se pojave mrlje ili se boja ljušti. Na fasadi štetu pravi malterisanje neposredno pred kišu ili mraz.

Manju površinu u stanu, na primjer popravljen zid u jednoj sobi, možete uraditi i sami ako imate malo strpljenja. Fasadu i radove na visini prepustite zidaru sa skelom.

1. Isprazniti prostoriju, prekriti pod i prozore folijom.
2. Otkucati slabe djelove i očistiti zid od prašine.
3. Veće rupe i pukotine unaprijed popuniti grubim malterom i ostaviti da odleži.
4. Zid premazati penetracijom ili ga ravnomjerno nakvasiti.
5. Zamiješati manju količinu mješavine tačno prema uputstvu.
6. Nanijeti tanak sloj čeličnom gladilicom odozgo nadolje.
7. Sačekati da površina povuče i izgladiti je gladilicom sa sunđerom kružnim pokretima.
8. Zatvoriti prozore zbog promaje, ne grijati jako i pustiti zid da se polako suši.
9. Krečiti tek kada se zid potpuno osuši.

Pogledajte zid na dnevnom svjetlu, a onda i s lampom koja svijetli koso, uz samu površinu. Tako se vidi svaki talas.

• površina je ujednačena, bez mrlja, ogrebotina i grudvica zrna,
• na zidu i u uglovima nema pukotina,
• kada pređete dlanom, površina se ne praši i ne mrvi,
• uz dugu letvu nema vidljivih udubljenja ni talasa većih od dogovorene tačnosti,
• uglovi i špalete su ravni i oštri,
• spojevi uz plafon, prozore, vrata i prekidače su čisti,
• kod fasade su detalji oko solbanaka i sokle pažljivo završeni,
• proizvođač i tip mješavine upisani su u zapisnik o primopredaji, zajedno s greškama koje treba popraviti.