Gletanje i žbukanje

Dobra gipsana žbuka počinje od podloge. Gips točno prati ono što je ispod njega, pa svaku grešku u zidu kasnije vidite i na gotovoj površini.

1. Provjeriti podlogu: mora biti čvrsta, suha, bez prašine, masnoće i ostataka starih premaza. Na betonu treba ukloniti ostatke ulja za oplatu.
2. Izmjeriti ravninu zidova, obično laserom, i odrediti debljinu budućeg sloja.
3. Prekriti prozore, podove, utičnice i prekidače. Postaviti kutne profile i vodilice za žbuku ako su potrebni.
4. Premazati podlogu temeljnim premazom (penetracijom). Na glatki beton nanosi se kontaktni most kako bi žbuka dobro prionula.
5. Nanijeti žbuku strojno ili ručno, kontinuirano po cijeloj površini, bez dugih pauza.
6. Povući žbuku aluminijskom letvom u ravninu i popuniti udubine.
7. Kada gips počne vezati, površinu navlažiti i zagladiti inox gladilicom.
8. Ostaviti žbuku da se osuši uz umjereno i stalno provjetravanje.
9. Ovisno o traženoj kvaliteti nanijeti tanki sloj glet mase, na zahtjevnijim zidovima i dva.

Uobičajena gipsana žbuka ima debljinu otprilike 10 do 15 mm, a glet se nanosi u tankom sloju od oko milimetar. Točne vrijednosti navodi proizvođač u tehničkom listu.

Strojna žbuka miješa se i nanosi strojem za žbukanje. Smjesa ima stalno istu gustoću i posao ide brzo, pa se koristi za velike površine u novogradnjama i cijelim stanovima. Prednost je i manji rizik od takozvanih hladnih spojeva, to jest vidljivih mjesta gdje se svježa žbuka nastavlja na onu koja je već stvrdnula.

Ručna žbuka miješa se u manjim količinama i nanosi gladilicom. Pogodna je za popravke, male i uske prostorije, špalete prozora i mjesta do kojih stroj ne može. Sporija je, ali zidar ima detalje bolje pod kontrolom.

Za gletanje se uglavnom koriste dvije skupine materijala:

• gipsane glet mase, koje prirodno pristaju uz gipsanu žbuku,
• polimerne završne glet mase, kada želite vrlo glatku površinu, na primjer ispod sjajnijih boja ili ako na zid pada bočno svjetlo s velikih prozora.

Strojna gipsana žbuka često se zagladi toliko da poseban glet nije nužan. Ako zid osvjetljavate bočno ili želite gotovo zrcalno glatku površinu, dodatno gletanje se isplati. Druga mogućnost je fina vapnena završna žbuka, ali ona daje blago zrnatu, mat površinu, a ne glatku.

Gipsana žbuka namijenjena je suhim unutarnjim prostorijama: dnevnim boravcima, spavaćim i dječjim sobama, hodnicima, uredima. Gips može kratkoročno upiti vlagu iz zraka i kasnije je otpustiti, pa je u takvoj prostoriji ugodno boraviti.

Odaberite drugo rješenje ako:

• se radi o vanjskom zidu ili negrijanom prostoru, gdje se gips ne koristi,
• je prostorija stalno vlažna, na primjer tuš, praonica ili podrum,
• zid vlaži odozdo ili ima soli, što je tipično za stare kuće bez hidroizolacije,
• zid mora izdržati jače mehaničko opterećenje, na primjer u garaži ili radionici.

U takvim slučajevima koristi se vapneno-cementna ili sanacijska žbuka, a ponekad i gipskarton. U običnoj kućnoj kupaonici proizvođači gipsanu žbuku često dopuštaju izvan mjesta izravno izloženih vodi, ali tuš kabina treba hidroizolaciju ispod pločica, koje postavlja keramičar, ili drugu vrstu žbuke. Uvijek provjerite tehnički list konkretnog proizvoda.

Samo obnavljanje žbuke u stanu u pravilu ne traži posebnu dozvolu. Ako pritom rušite ili pomičete pregradne zidove ili zadirete u nosive konstrukcije, postupite prema važećim propisima o gradnji i provjerite to u nadležnom upravnom tijelu. U stambenoj zgradi unaprijed obavijestite upravitelja i suvlasnike, posebno zbog buke, prašine i unošenja materijala.

Zahtjevnost, a time i opseg posla, najviše ovise o sljedećem:

• stanje podloge: novi ravni zid je jednostavan, a stare zidove s trošnom žbukom treba najprije ostrugati ili otući,
• neravnine: što je zid krivlji, to je sloj deblji i treba više materijala,
• razvedenost prostorije: niše, kosine, špalete i mnogo kutova znače više ručnog rada,
• broj slojeva gleta i tražena glatkoća,
• izbor strojnog ili ručnog načina rada,
• pristup gradilištu: viši kat bez dizala, nedostatak vode ili struje na mjestu rada.

Kod starijih kuća uz žbukanje se često pojave i rušenje stare žbuke i izravnavanje zidova, pa opseg posla treba procijeniti tek na licu mjesta.

U praksi se često događa da zid prije bojanja izgleda dobro, a greške izađu tek ispod boje. Najčešći uzroci su:

• žbukanje na vlažan ili još nedovoljno suh zid,
• izostavljen temeljni premaz, pa mjesta različite upojnosti suše različito i stvaraju mrlje,
• žbukanje s prekidima, koje ostavlja hladne spojeve,
• rad na preniskoj temperaturi, proizvođači obično ne preporučuju rad ispod 5 °C,
• ubrzavanje sušenja jakim grijalicama ili propuhom, što dovodi do pukotina,
• žbukanje u vrijeme kada se u kući lije estrih, pa je zrak pun vlage,
• gletanje na žbuku koja još nije suha.

Za sušenje se okvirno navodi otprilike dan po milimetru debljine, uz dobro provjetravanje i sobnu temperaturu. Prije bojanja dajte zidovima vremena i uvijek koristite temeljni premaz ispod boje.

Žbukanje cijelih površina prepustite zidaru, ali ručno gletanje manjeg zida možete napraviti i sami. Za stropove i rad na visini bolje je pozvati majstora.

1. Ukloniti sa zida labave dijelove, prašinu i masnoću.
2. Popuniti veće rupe i pukotine masom za popravke i ostaviti da se osuši.
3. Premazati zid temeljnim premazom prema uputi proizvođača glet mase.
4. Razmiješati glet s vodom točno prema uputi, samo onoliko koliko stignete potrošiti.
5. Nanijeti tanki sloj inox gladilicom kosim potezima.
6. Kada površina malo povuče, zagladiti je još jednim potezom.
7. Nakon sušenja pregledati zid pod bočnim svjetlom i neravnine lagano izbrusiti.
8. Po potrebi nanijeti drugi sloj i ponovno ostaviti da se osuši.

Pri preuzimanju pregledajte zid pod bočnim svjetlom, na primjer svjetiljkom prislonjenom uz zid, i provjerite:

• ravninu dugom letvom, bez izraženih udubina i izbočina,
• ravne i oštre kutove i rubove oko prozora i vrata,
• površinu bez pukotina, pora, ogrebotina i tragova gladilice,
• ujednačenu boju bez tamnijih vlažnih mrlja,
• čiste spojeve uz strop, pod i dovratnike,
• prekrivene i neoštećene utičnice, prozore i podove,
• informaciju od izvođača kada se smije bojati i koji temeljni premaz koristiti.